22 08 gospa siromaha 4

Uz blagdan Blažene Djevice Marije – Gospe Siromaha, a o 60. obljetnici njezina čašćenja u Župi sv. Mateja u Gundincima u Velikokopaničkom dekanatu, večernje hodočasničko slavlje s procesijom predvodio je u ponedjeljak, 21. kolovoza, na lijepo urešenom vanjskom oltaru, mons. Fabijan Svalina, srijemski biskup koadjutor. Uz domaćeg župnika Josipa Dominkovića, suslavili su vlč. Josip Ivešić, generalni vikar Srijemske biskupije, domaći sinovi – vlč. dr. Drago Tukara i vlč. Mato Matasović te preč. Ivan Lenić i fra Gabrijel Bošnjak.

Unatoč visokim temperaturama, nekoliko je tisuća vjernika iz toga dekanata i ostalih mjesta Slavonije u prostranom Gospinu dvorištu sudjelovalo na misnom slavlju. Posebno su bili lijepi djeca, mladi i odrasli vjernici odjeveni u svečane narodne nošnje toga kraja, od kojih su većina članovi mjesnog KUD-a „Vesela Šokadija“. Već od 17 sati desetak je svećenika bilo na raspolaganju vjernicima koji su pristupali sakramentu pomirenja. Duhovni program započeo je scenskim prikazom ukazanja Gospe Siromaha dječici u Banneuxu 1933. godine. Izvela su ga djeca osnovne škole iz Gundinaca, a pripremile njihove učiteljice Barica Lučić i ravnateljica škole Đurđica Vuksanović.

Svjestan da živimo u povijesnom vremenu kad se ne posvećuje dovoljno pažnje najsiromašnijima; ignorira se sve što se ne uklapa u životni stil osmišljen posebno za mlađe generacije; ono što je neugodno i uzrokuje patnju gura se u drugi plan, dok se tjelesne kvalitete drže za najvažniji cilj koji treba postići; virtualna stvarnost zamjenjuje stvarni život, užurbanost sprečava čovjeka da zastane, pomogne i pobrine se za drugoga – biskup Svalina u homiliji je posvjestio kako prispodoba o milosrdnom Samarijancu nije priča o prošlosti već propituje sadašnjost svakoga od nas te kako nas na to podsjeća i poruka pape Franje za Dan siromaha naslovljena – Ne okreći lice od siromaha.

„Blagdan Djevice Siromaha, blagdan je onih za koje je Isus rekao: Blago siromasima u duhu, njihovo je kraljevstvo nebesko. To je blagdan zaštitnice onih za koje je Isus rekao da će biti baštinici onoga Kraljevstva koje je On došao ustanoviti. To je Gospa onih čija duša nije pretrpana i sita, čije srce nije puno sebe, čiji život nije sebičan i oslonjen na ljudske snage ni zapreka za Boga. Ne mislimo na materijalno siromaštvo, materijalnu neimaštinu jer ono je ekonomsko stanje, a ne krepost; ono vrijedi ukoliko može biti znak nutarnje raspoloživosti, Isus nam je zapovjedio da činimo dobro siromašnima, a ne da jedni druge osiromašujemo“, rekao je, uz ostalo, biskup Svalina.

22 08 gospa siromaha 5

Nadalje je ukazao na važnost našeg siromaštva prema Bogu. „Gospa u Banneuxu nazvala je sebe „Djevica siromaha“ i time potvrdila ono što je već prije o sebi kazala kada se nazvala ‘službenicom’. Time se svrstala među one ‘koji se Boga boje’. Među gladne i neznatne o kojima pjeva u svome Magnificatu. Ona postaje nama i uzor, i zagovornica. Uzor kako ćemo uvijek pred Bogom biti otvoreni, siromašni“, naglasio je biskup. Pojašnjavajući važnost našeg siromaštva prema bližnjemu upozorio je da to ne znači imati manje od drugih, nego ne biti pretjerano navezani na zemaljska dobra koja zanemaruju Božje djelo, zanemaruju čovjeka.

„Slavimo blagdan Djevice Siromaha, one koja je živjela svoje siromaštvo služeći drugima, one koja je uronila u Crkvu svojim služenjem, pratila je na njezinim prvim koracima, hrabrila u teškim trenucima“, naglasio je biskup. Zapitavši se na kraju tko ima pravo slaviti blagdan Djevice Siromaha utvrdio je da su to oni koji su otvoreni prema Bogu i bližnjemu, oni koji su svjesni svoga okruženja i poslanja u Crkvi i sredini u kojoj živimo i djelujemo. „Toliko je potrebitih oko nas u različitim okolnostima i potrebama. Crkva nas uči da i oni koji žive u siromaštvu trebaju biti aktivno uključeni u potragu za promjenom i odgovornošću. Papa u poruci zahvaljuje Gospodinu što ima toliko muškaraca i žena koji se posvećuju i dijele što imaju sa siromašnima i marginaliziranima. To su ljudi svih dobi i društvenih slojeva koji im pružaju ruku i zalažu se njih. To nisu nadljudi, već susjedi koje susrećemo svaki dan i koji se u tišini skrbe za siromašne. Oni slušaju, razgovaraju, pokušavaju razumjeti situaciju i njezine uzroke, dati pravi savjet, preporuke. Pažljivi su kako prema materijalnim tako i prema duhovnim potrebama, prema cjelovitom promicanju osobe. Kraljevstvo Božje postaje prisutno i vidljivo u tom velikodušnom i besplatnom služenju; ono je uistinu poput sjemena koje je palo na dobro tlo života tih ljudi i donosi plod, piše Papa u poruci za Svjetski dan siromaha 2023. Neka nam Djevica siromaha isprosi tu milost da našim djelovanjem ne uprljamo svoje kršćansko ime i čast. Molimo Djevicu Siromaha da to učinimo u duhu siromaštva, u duhu otvorenosti prema Bogu koji nam je na našim prostorima dao poslanje u ovim teškim vremenima; u duhu ljubavi prema bližnjemu,“ zaključio je na kraju biskup Svalina.

22 08 gospa siromaha 9

Na kraju slavlja bila je tradicionalna procesija sa svijećama i likom Gospe Siromaha koju su u svečano odjevenih narodnim nošnjama oko župne crkve nosila šestorica župljana. Župnik Dominković zahvalio je predvoditelju slavlja, svećenicima koji su cijelo vrijeme bili vjernicima na raspolaganju za ispovijed, svojim župljanima koji su na bilo koji način doprinijeli da je slavlje proteklo svečano i pobožno. Posebno je zahvalio svojim župljanima koji su unatoč visokim temperaturama za tu prigodu odjenuli narodnu nošnju te tako, kako rekao, daju Gospi posebnu čast, a i pokazuju ljubav prema tradiciji svoga kraja.

Na sam blagdan u utorak, 22. kolovoza dopodnevna misna slavlja predvodili su župnik Ivan Dominković i vlč. dr. Drago Tukara. Slavlja su pjevanjem animirali članovi župnog zbora.

Vjernici su se za taj blagdan pripremali devetnicom. Podsjetimo, blagdan Djevice siromaha u toj se župi slavi od 1963. kada je kip iz Banneuxa u Gundince donio tadašnji župnik Drago Kolesar. Na proslavi 25. obljetnice dekanatskog hodočašća misno je slavlje predvodio kardinal Franjo Kuharić, zagrebački nadbiskup u pratnji biskupa Ćirila Kosa i tada je u crkvi postavljena i blagoslovljena prigodna spomen ploča. Za 50. obljetnicu misno je slavlje predvodio nadbiskup Marin Srakić.

Tekst i foto: B. Lukačević

Izvor: Đakovačko-osječka nadbiskupija

Radio Marija

10:15 Glazba
10:30 Školski sat - predstavljamo OŠ Augusta Cesarca u Špišić Bukovici; gosti: ravnateljica Ivana Simeunović, učitelji i učenici škole; ur. i vod.: Božidar Biondić
11:15 Glazba
12:00 Anđeo Gospodnji; Molitva - Srednji čas

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Bezuvjetnost

U svadbenoj dvorani pronalaziš čovjeka koji nema svadbeno odijelo. Izbacuješ ga van gdje će biti plač i škrgut zubi. Ako je tvoja ljubav bezuvjetna, ona je...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Srpanj 2023
P U S Č P S N
1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.