Jezik mira, jednakosti među narodima i bratstva, sposoban okupiti govornike iz cijeloga svijeta. To je "poziv" esperanta, umjetnog jezika koji je u drugoj polovici 19. stoljeća razvio poljski lingvist Lazar Ludwik Zamenhof, a procjenjuje se da ima sljedbenike u najmanje 120 zemalja u svijetu, uglavnom u Europi, Brazilu i Kini. Brojni su se njegovatelji tog jezika okupili u Torinu od 29. srpnja do 5. kolovoza, na 108. svjetskom esperantskom kongresu. Skup je bio prepun znanstvenih, tehničkih i književnih konferencija koje su u Torino privukle oko 1300 esperantista iz 69 zemalja. Iz Hrvatske je na kongresu sudjelovalo desetak esperantista, među kojima je bila Marija Belošević, predsjednica Međunarodne udruge katoličkih esperantista, koja se za Vatican News osvrnula na sâm skup te posebno na sudjelovanje katoličkih esperantista.
To je bio drugi, rekli bismo postpandemijski kongres. Prošlogodišnji je održan u Montrealu, s gotovo pola manje sudionika i pod još uvijek pandemijskim mjerama. No i u godinama pandemije održani su virtualni kongresi, kao i niz drugih virtualnih događanja, ponekad njih desetak u jednom danu.
Na ovogodišnjem kongresu bilo je lijepo ponovno susresti stare prijatelje i poznanike, ali i uživo upoznati mnoge s kojima smo se družili u virtualnom svijetu. Pa su često i ti susreti bili gotovo identični onima s licima koje smo znali od prije. tj. rekli bismo prepoznavanje od prve, bez gledanja kongresne kartice.
Migracije – susretište ljudskih vrijednosti
Kongres je kao glavnu temu imao „Migracije – susretište ljudskih vrijednosti“. Održano je niz predavanja teoretskih, ali i onih praktičnih u kojima su sudjelovale osobe koje su same na svojoj koži osjetile sve tegobe migracija, ili su pak sudjelovale u skrbi za migrante.
Nije nedostajalo ni kulturnog programa: koncerata, kazališnih predstava, predstavljanja knjiga, a domaćini su se pobrinuli da se gosti osjećaju što bolje, pa su organizirana razgledanja gradskih znamenitosti, kao i izleti u bližu i daljnju okolicu. Posebno je bila zanimljiva aplikacija, koja je bila svojevrsni vodič po gradu.
Zapaženo sudjelovanje imali su i katolici esperantisti koje je koordinirala Međunarodna udruga katolika esperantista. Svakoga dana u crkvi Marije Pomoćnice u torinskoj četvrti Crocceta održane su mise na esperantu koje su suslavila trojica svećenika esperantista: dominikanac iz Francuske, salezijanac iz Njemačke i benediktinac iz Italije. Ovdje bih napomenula da je prva misa na esperantu održana 1905. godine u prigodi 1. svjetskog esperantskog kongresa koji je održan u francuskom Boulogne-sur-Meer, a nazočio joj je među ostalima i sam Lazar Ludvig Zamenhof, inicijator esperanta.
Drugoga dana kongresa održana je i tradicionalna ekumenska molitva na kojoj su sudjelovali esperantisti pripadnici raznih kršćanskih denominacija. Kako se ove godine obilježava 135 godina od smrti sv. don Ivana Bosca, organizirano je i hodočašće u baziliku Marije Pomoćnice u Valdocco, četvrt Torina gdje je djelovao svetac. Ovdje smo također imali misu na esperantu, a posjetom muzeju imali smo prilike upoznati početke i karizmu salezijanaca. Hodočašće smo zaključili molitvom kod groba don Bosca. Ovdje bih posebno željela zahvaliti na potpori i pomoći u organizaciji ovoga poludnevnog programa hrvatskom salezijancu na službi prihvata hodočasnika u Valdoccu don Danijelu Vidoviću. Također smo zajedno posjetili još nekoliko crkava, uključujući i torinsku katedralu, kao i Muzej torinskoga platna.
Riječi pape Franje prevedene i na esperanto
U prigodi ovogodišnjeg kongresa, Međunarodna udruga katolika esperantista objavila je i dva prijevoda. Uz kongresnu temu, na esperanto smo preveli knjigu "Ja sam, ne bojte se" - Riječi pape Franje o izbjeglicama i migrantima, koju je u originalu 2018. godine objavila Vatikanska izdavačka kuća. Valja napomenuti, kako je esperantsko izdanje dopunjeno, tj. objavljene su sve poruke pape Franje uz Svjetski dan selilaca i izbjeglica, uključujući i 2023. godinu. Izdanje je pobudilo veliko zanimanje i onih koji nisu vjernici, jer uistinu Papine riječi o ovoj aktualnoj temi poticaj su svima na promišljanje što mi, svatko od nas, može učiniti da ovaj svijet bude bolji i pravedniji.
Nebeski zaštitnici
Naša udruga ima svoje nebeske zaštitnike, Gospu nade, sv. papu Pija X., sv. Maksimilijana Kolbea, sv. Ivana Pavla II. i sv. Titusa Brandsmu. Uz prvu godišnjicu kanonizacije, na esperanto smo preveli biografiju Titusa Bradsme, čije je autor španjolski karmelićanin Fernando Milan Romeral, O.Carm., jedan od ponajboljih poznavatelja svečeva života. I ta je knjiga pobudila zanimanje, a posebno je bilo lijepo vidjeti radost na licima esperantista iz Nizozemske, jer su prepoznali svoga sunarodnjaka.
Ono što bih kao predsjednica Međunarodne udruge katolika esperantista istaknula na kraju jest da sam jako zadovoljna s ovogodišnjim kongresom, kao i zanimanjem koje su za udrugu pokazali sudionici kongresa. Mogu reći da su neki zatražili članstvo, a ima i onih koji su se odmah uključili i u naše virtualne programe. Naime, mi i dalje svaku večer, već četiri godine, u 20 sati i 15 minuta putem platforme ZOOM molimo krunicu, a upravo je od 14. do 21. kolovoza u tijeku i Virtualni kongres katolika esperantista. Svaki dan imamo gotovo 6 sati programa s temom "Ljubite stranca, jer i sami bijaste stranci u zemlji egipatskoj" - Stranac u domu: blagoslov ili opasnost.
