1 1 scaled 3

U župnoj crkvi sv. Jurja mučenika u Lovranu, u nedjelju 16. srpnja riječki nadbiskup Mate Uzinić predvodio je svečano misno slavlje kojim je započeo ekumenski program Mediteranskih teoloških susreta, koji će se do 22. srpnja održati u organizaciji Riječke nadbiskupije, a posvećen je temi ‘Crkva ili sekta: između otvorenosti i ekskluzivnosti’.

Potaknut evanđeoskim ulomkom, nadbiskup je u propovijedi izdvojio tri poruke. Prva se odnosi na značenje i aktualizaciju riječi ‘parabola’, a druga i treća na temu Isusove parabole o sijaču, poveznom s temom ovogodišnjeg programa Mediteranskih teoloških susreta.

„Parabola je grčka riječ koju prevodimo s riječju prispodoba ili usporedba, ali ona je više od toga. Parabola doslovno znači ‘baciti skupa’. Prenesemo li ovo na naše Mediteranske teološke susrete, onda bismo i za njih mogli reći da su, u odnosu na ono što se događalo, a i događa među našim crkvenim zajednicama, ali i našim narodima na ovim prostorima, svojevrsna ‘parabola’, naš pokušaj da se u dijalogu ‘bacimo skupa’, ali da ‘bacimo skupa’ sami sebe i sve ono što nas čini sličnima i sve ono što nas međusobno razlikuje kako bismo mogli zajedno obogaćeni biti više Kristova Crkva. Tim biti ‘bačeni skupa’ postajemo parabola i poticaj za druge – ponajprije međusobno, a onda i svima koje ćemo susresti – u prihvaćanju Isusa Krista i njegove poruke i pouke o Božjem kraljevstvu. To je kraljevstvo koje Bog nastavlja obilno sijati, ali koje može naći plodno tlo samo u malenosti i jednostavnosti bez koje nema slušanja i dijaloga, ondje gdje nitko od nas nije zatvoren u sebe, utvrđen u sigurnosti i u posjedu svoje istine, u svojoj umnosti i mudrosti, nego smo svi crkveno široki, sposobni druge slušati i od njih učiti.“, kazao je Uzinić, a zatim se nadovezao na drugu i treću poruku o plodnom tlu i sijaču iz Isusove parabole, koji neumorno i svugdje sije te ne vodi računa o tome gdje će sjeme pasti niti hoće li od toga biti koristi. Pri tome je istaknuo kako Bog ne sije po ljudskim kriterijima, nego On sjeme svoje Riječi nudi svima, a ta božanska širina treba krasiti i Crkvu koja je pozvana, poštujući slobodu svakoga čovjeka, nastaviti Kristovo poslanje propovijedanja Evanđelja po svem’ svijetu, svakom stvorenju. (Usp. Mk16,15)

„Bog ne bira po našim ljudskim kriterijima. On svoje sjeme nudi svima, iako zna da će većina tog sjemena propasti, On svejedno sije i nada se. Ta božanska širina treba krasiti i Crkvu. To je ono što Crkvu razlikuje od sekte. Ona se ne smije ograničiti našim ljudskim kriterijima i podjelama i mora uvijek voditi računa o tome da je poslana svima i poput rasipnog sijača, ne odustajati ni od koga pa i onda kad se čini da je to uzaludan trud, nastaviti obilno sijati Božju riječ i dijeliti njegovu milost. Druga misao se tiče tla. Iako je sijač rasipan u sijanju, on ne prisiljava. On tlu ostavlja slobodu. I poštuje i ona tla koja su odbacila ili ugušila ili potrošila

ono što je na njih bilo posijano. I ovo je bitna razlika između Crkve i sekte. I Crkva nudi, ali ne prisiljava. I poštuje slobodu. Ako se to ne događa, onda Crkva prestaje biti Crkva. Osim toga, Crkva zna da je ona sama ne samo sveta, nego i grešna, što znači da je i ona ponekad neplodno tlo zbog istih razloga zbog kojih su to i druga tla. To nas obvezuje da se ponajprije mi sami uvijek ponovo pokušavamo pretvoriti u plodno tlo, pročišćavamo, ali i pripravljamo da bi bili plodno tlo i da bi se na taj način mogli otvoriti Božjoj riječi, dajući joj šansu da proklija i izraste u našem životu i donese potrebni rod, kako bismo taj proces onda mogli nastaviti sijanjem u drugima. To što nam se čini da nema koristi, nije razlog da odustanemo, nego poticaj da još više nastojimo i ponovno pokušavamo, ponajprije na osobnoj razini, a onda i u odnosu s drugima, tražeći nove načine i druge putove da bi sjeme Božje riječi došlo do svakoga i da bi u svakome pronašlo ono malo plodnog tla koje je, iako malo, sposobno za veličanstvene plodove. Mnogi će pokušaji biti uzaludni, možda i većina. No neki će biti uspješni i donijeti obilat, stostruk, šezdesetostruk i tridesetostruk urod. Nadam se da u takve spadaju i ovi naši Mediteranski teološki susreti i sve ono što ćemo, u stilu nebeskog sijača, obilno nastojati posijati jedni u druge, ali i dozvoliti da u nama proklija.“, istaknuo je Uzinić.

Izvor: Riječka nadbiskupija

Radio Marija

21:01 Fides per musicam - gost: Dominik Grgić; ur. i vod.: Katarina Perić
22:00 Najava sutrašnjeg programa; Molitva BDM za zaštitu
22:10 Glazba
22:30 Upoznajmo Bibliju

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Riječ Gospodnja u 16h - homilija p. Stjepana Fridla

Subotom u 16h pratite emisiju Riječ Gospodnja u kojoj donosimo tumačenja liturgijskih čitanja. Današnju homiliju za Vas je pripremio p. Stjepan...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Lipanj 2023
P U S Č P S N
1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.