Dizajn bez naslova 48

U Senju je tradicionalnom procesijom i svečanom euharistijskom koju je predvodiobiskup mons. Zdenko Križić, u nedjelju 16. srpnja svečano proslavljen blagdan Gospe Karmelske ili kako ju Senjani zovu Ribarske. U slavlju je sudjelovao dio članova drevnog Senjskog kaptola predvođen domaćim župnikom generalnim vikarom dr. sc. Richardom Pavlićem, Prepošt kaptola mons. Mile Čančar, mons. Tomislavom Šporčićem, preč. Mišel Grgurić, preč. Sivio Milin, preč. Mile Šajfar, a asistirali su bogoslovi Marko Butković i Karlo Špoljarić.
Pjevao je katedralni zbor pod vodstvom Ivana Prpića Špike i uz orguljsku pratnju Milana Dučića.

U svojoj homiliji biskup Križić osvrnuo se na povijest štovanja Marije te opisao nastanak štovanja Gospe Karmelske; „Crkva štuje B. D. Mariju pod različitim nazivima, a ti različiti nazivi imaju za cilj posebnije istaknuti neke misterije iz Marijina života ili označavaju jednu posebnu povezanost Marije sa nekim lokalitetima gdje se Marija posebnije štovala ili se u tim mjestima ukazala i dala vjernicima, ili cijeloj Crkvi, važne poruke. Tako i naziv „Karmelska Gospa“ je vezan uz goru Karmel na sjeveru Izraela gdje su živjeli redovnici pustinjaci i tu sagradili kapelu u čast B. D. Marije, njegovali posebnu pobožnost prema Isusovoj majci i poticali druge vjernike na štovanje Djevice, a onda su se, iz ljubavi prema Mariji i iskustva njezine ljubavi, prozvali njezinom braćom.“

dsc 9351 velika
Nastavio je osvrtom na liturgijska čitanja, te molitvu proroka Ilije na brdu Karmel; „Prema tradiciji, mnogi duhovni učitelji su interpretirali pojavljivanje oblaka iznad gore Karmela, koji je trebao donijeti željenu kišu, kao navještaj Djevice koja će rađanjem Sina Božjega donijeti svijetu kišu milosti.“ Tako je u tom prizoru na gori Karmelu duhovna tradicija Crkve prepoznala naviještenje kako Marijino tako i Isusovo.
Biskup proroka Iliju opisuje kao upornog i dosljednog čovjeka, koji ne odustaje od svoje molbe Bogu, stoga biskup postavlja pitanje vjernicima; „Draga braćo i sestre! Moramo ispitati sami sebe: koliko smo ustrajni u našoj molitvi? Tko bi od nas išao sedam puta na vrh gore da uvijek iznova provjeri ima li oblaka? Za diviti se i tom mladiću koji, nakon što je dva-tri puta uzašao na vrh gore i sišao, da nije rekao: „Dosta je! Ne mogu više! Nemoj me praviti budalom!“


Po primjeru svetog Ilije vidimo koliko je važno biti ustrajan u molitvi, ali on nije jedini primjer koji nam je dan kao poticaj za molitvu. Sam Isus Krist stalno poziva na molitvu, donosi nam primjer slabašne udovice čiju je molbu sudac uslišao ne zbog dobrog srca već zbog njene ustrajnosti. Isus nam poručuje „Molite i primit ćete, tražite i naći ćete, kucajte i otvorit će vam se“. Nije On taj koji samo poziva na molitvu, primjerom kada uslišava svoju Majku na gozbi u Kani Galilejskoj, pokazuje da On kao Bog sluša naše molbe, ali i sam Isus Krist crpi snagu iz molitve: „Kada se Isus nađe u smrtnoj borbi, još je žarče molio, molitvom je pobijedio strah, smogao je snage ustati i, ne samo čekati patnju, nego joj krenuti u susret.“ 
Marija, Njegova majka, niti u najtežom boli nije posustala u molitvi, već je pod Križem svoga sina molila. I Mariji je molitva bila glavni oslonac. „Izdržala je zahvaljujući snazi molitve koja je držala njezinu vjeru, ljubav i nadu. Takva Marija nam je od Isusa darovana za majku.
Ona pod križem u patnji dobiva od Isusa poslanje da se brine za nas i da nas štiti kao svoju djecu. To je glavni zadatak majke. Djeca kada su uplašena ili kada ih nešto boli spontano idu majci. Tu uvijek nađu utjehu i pomoć. To je za nas Marija. Nitko tko se njoj utjecao nije ostao neuslišan.“
Biskup Zdenko homiliju je zaključio molitvom kardinala Kuharića koju je izmolio u ime cijelog našeg naroda:
‘Presveta Bogorodice i Majko naša, milosti puna, daj Majko da po tvom zagovoru oživi Crkva i Domovina, daj da se skupi sve što je rasuto, da se osvijesti sve što je zaboravljeno, da iz vjerne i teške prošlosti izraste vjerna i svjetlija budućnost. Izručujemo ti i posvećujemo Crkvu i narod Hrvata u Domovini i po svijetu raseljen. Ti znadeš najbolje sve naše nevolje. Umnoži nam vjeru, učvrsti nadu, ojačaj našu ljubav da prolazimo zemljom čineći dobro, da ustrajemo
u pradjedovskoj vjernosti Petrovu nasljedniku u zajedništvu Katoličke Crkve. Najvjernija Odvjetnice Hrvatske, velika zagovornice sinova ljudskih, to te molimo. Amen!’

dsc 9455 velika
Nakon mise održana je tradicionalna procesija središtem drevnog grada Senja s kipom Gospe Ribarske koju su nosili ribari kao i prvopričesnice u bijelom te pratnju Gradske glazbe. U završnoj riječi na trgu ispred katedrale domaćin dr. sc. Pavlić zahvalio je svim dionicima proslave.

Fotografije; Davor Čorić

Izvor; Gospićko-senjska biskupija

Radio Marija

19:30 Hrvatski martirologij XX. stoljeća; Molitva sv. Mihaelu Arkanđelu
19:40 Glazba
19:45 "DOĐI GOSPODINE ISUSE" - adventsko razmatranje don Marka Čubelića, svećenika zajednice "Omnia Deo"
20:00 Anđeo Gospodnji; Molitva za obitelj

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Molitva po zagovoru svete Marije de Mattias

Svemogući vječni Bože,zahvaljujemo ti za daršto si ga dao Mariji De Mattiasda se klanja Kristu,Jaganjcu bez manei da posveti svoj životza spasenje...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Prosinac 2023
P U S Č P S N
1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.