P1160354Apostolski upravitelj Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Želimir Puljić predvodio je na svetkovinu Rođenja sv. Ivana Krstitelja, u subotu 24. lipnja u crkvi Svete Obitelji u Solinu, svečano euharistijsko slavlje za vrijeme kojega je jednog bogoslova zaredio za đakona te šest đakona za prezbitere. U koncelebraciji su bili: splitsko-makarski nadbiskup u miru mons. Marin Barišić, provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Marko Mrše, generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije don Franjo-Frankopan Velić, pastoralni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Nediljko Ante Ančić, rektor splitskog CBS-a don Đuliano Trdić, magistar franjevačkih bogoslova fra Siniša Balajić, duhovnik u bogosloviji don Mato Brečić, vicerektor bogoslovije don Tomislav Kutleša te četrdesetak svećenika. Misi su nazočili i: redovnici, redovnice, kandidatice, bogoslovi, sjemeništarci te obitelji, rodbina i prijatelji ređenika. Pjevao je zbor Župe Gospe od Otoka pod ravnanjem Daniele Petrušić te Zbor bogoslova pod ravnanjem s. Lidije Bernardice Matijević.

Bogoslov Robert Pudar zaređen je za đakona Splitsko-makarske nadbiskupije. Đakoni don Ivan Šesto, don Igor Goleš, don Ivan Mamić, don Renato Pudar i don Danijel Maršić zaređeni su za prezbitere Splitsko-makarske nadbiskupije, a đakon fra Marko Pudar je zaređen za prezbitera Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja.

Pozdravljajući na početku misnoga slavlja sve nazočne, mons. Puljić je kazao: „Podjela Svetoga reda potiče nas, braćo i sestre, na zahvalnost za 'neprocjenjivi dar kojeg svećenici predstavljaju za Crkvu i za čovječanstvo'. Njihov apostolski rad i samozatajno služenje te njihova vjernost Kristu koji ih je 'po imenu pozvao, odabrao i poslao' zaslužuju našu pozornost i zahvalu”.

U uvodnom dijelu homilije mons. Puljić je kazao kako je otajstvo ređenja opisano u riječima poziva, predanja duhovnih ovlasti te poslanja, poručivši: „Poziv je dar neba i nezaslužena milost. On je toliko snažan da kandidata preobražava i ulijeva u njega posebnu narav svećeničkog dostojanstva. Zbog toga su duhovni spisatelji često gledali na svećenika – Kristovoga poslanika kao na onoga koji je bliže anđelima, nego li ljudima. Sam događaj ređenja vrhunac je obreda i otajstva Crkve. Polaganje ruku i mazanje svetim uljem toliko oblikuju kandidata da on postaje 'prijenosnik Božanskog djelovanja'. Treća je riječ poslanje. Budući da je svećeništvo 'dar Crkvi, zajednici, braći i svijetu', Isus odabrane šalje u svijet: 'Kao što je mene poslao Otac, tako i ja šaljem vas. Ostanite u mojoj ljubavi'. Zato je svećeništvo 'ljubav Isusova srca'. To je ljubav bez koristoljublja, darivanje bez pridržaja i služenje bez uvjetovanja. Kada kandidat za ređenje prihvati to troje, onda on na indirektan način daje do znanja da je spreman, da je oboružan i da je voljan služiti Bogu i ljudima”.

Propovijed na svećeničkom i đakonskom ređenju 2023.

Zaželjevši ređenicima da budu proročki navjestitelji poput sv. Ivana Krstitelja, mons. Puljić je naglasio „da Ivan i danas privlači svojom riječju i primjerom”. „Ni pred kim nije imao straha. Koljena mu nisu klecala, a niti je glas podrhtavao. Nije dakle, bio trstika, već hrast kojem ni najjača bura i oluja nije mogla nauditi”, nastavio je, dodavši da su i našu vjeru sačuvali oni koji su bili nepokolebljivi u vjernosti višim idealima.

Podsjetivši na 25. obljetnicu pohoda Ivana Pavla II. Splitu i Solinu koju ove godine obilježavamo, mons. Puljić je istaknuo: „Prisjetimo se njegovih pohvalnih riječi o Alojziju Stepincu, kojeg je dan prije proglasio blaženim u Mariji Bistrici. Tada je rekao da je 'Stepincu bila draža tamnica negoli sloboda, i to samo zato kako bi obranio slobodu Crkve i njezino jedinstvo. Nije se strašio okova kako ne bi bile okovane riječi evanđelja'. Prekrasne riječi pohvale koje zvuče poput onih koje je Isus uputio na račun Ivana Krstitelja (Mt 11, 7-11). Poželio bih da se ovakve riječi mogu čuti na posljednjem ispraćaju svakoga svećenika kojega je Gospodin pozvao i poslao u svoj vinograd”.

Kazavši kako danas s vjerom i pouzdanjem molimo Boga da se „dostoji ove svoje izabranike posvetiti i okrijepiti”, mons. Puljić je dodao: „Bilo nam je drago na početku obreda čuti glasno i razgovijetno njihove riječi odaziva 'evo me' koje su odjeknule ovim svetim prostorom. U tom odvažnom iskoraku osjetili smo jeku poziva i poticaja koje je Bog kroz povijest upućivao svojim izabranicima i prorocima. Ne bojte se svoje slabosti kad Bog zove. Predajte se Božjoj providnosti potpuno i bez pridržaja pa će vas On ojačati i ohrabriti. Sve ćete moći u onome koji vas krijepi i jača. On računa s vama i preko vas želi ostvariti velike planove u ovome svijetu”.

Rekavši da je ovo ređenje dar ređenicima, cijeloj Crkvi i našoj Nadbiskupiji, mons. Puljić je zaželio da i ređenici budu dar koji će se velikodušno darivati: „Dar ljubavi bez koristoljublja te dar služenja bez uvjetovanja”.

Zaključujući, mons. Puljić je naglasio: „Neka naše ređenike Duh Sveti obdari poniznošću srca i velikim pouzdanjem u Boga kako bi bili prepoznatljiv Kristov glas u svijetu koji, nažalost, sve više 'bježi od Boga'. Svjesni poput Jeremije da ih je Gospodin 'poznavao i pozvao, oblikovao, posvetio i za proroke postavio' (Jer 1, 4-5), neka budu radosni navjestitelji Riječi, djelitelji svetih tajna i odgovorni odgojitelji Božjeg puka ove starodrevne Splitsko-makarske crkve. U tom vidu upućujemo nebu žarku molitvu za njih: 'Svemogući i milostivi Bože, usliši dobrostivo naše ponizne molbe i daj da oni, koje ćeš uskoro po neizmjernoj dobroti svoje blagosti uzvisiti na službu nebeskih tajna, budu dostojne sluge tvoga svetoga oltara. Neka ono što njihov glas iznese tvojom posvetom bude i potvrđeno. Gospe od Otoka i Kraljice svećenika potkrijepi naše ponizne molitve pred Srcem svoga Božanskog Sina'”.

Nakon homilije uslijedio je središnji čin ređenja – polaganje ruku i posvetna molitva. Zatim su novozaređeni đakon i mladomisnici obukli službenu liturgijsku odjeću. Nakon što je otpjevan himan „Tebe, Boga hvalimo”, mons. Puljić je nazočnim vjernicima udijelio blagoslov. Zatim su vjernicima svoj blagoslov udijelili i mladomisnici. Dodajmo i kako je posebnost današnjeg događaja istodobno ređenje trojice braće – dvojice za prezbitere i jednoga za đakona.

Izvor: Splitsko-makarska nadbiskupija

Radio Marija

02:15 Krunica - Otajstva svjetla
02:40 Glazba
03:30 Povijesni i kulturni spomenici u gradu Zagrebu - ur.: dr. sc. Agneza Szabo; tekst čitaju Petra Ćurlin i Ivan Zaradić
04:15 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Molitva za život - svakoga dana u 14:55h

Svakoga dana u 14:55 h molimo molitvu za život. Pridružite nam se u zajedništvu molitve za blagoslov obitelji, sklad i plodnost supružnika i...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Travanj 2024
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.