P1012295 2 2048x1536

Na svetkovinu Tijelova, u četvrtak, 8. lipnja, svečano misno slavlje u katedrali sv. Stošije u Zadru predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.

„O našoj participaciji na djelu spasenja Isus nam govori u terminima kruha, hrane, pića i blagovanja. Neizmjerni dar koji je Bog darovao čovječanstvu u Isusu Kristu i euharistiji izriče se u materijalnim, tjelesnim terminima.
Kad govorimo o Isusu, riječ je o stvarnom Isusovom tijelu od kosti, mesa i krvi koje Bog daruje čovječanstvu; tijelu koje trpi, krvari, koje se prolijeva i umiranju u koje Isus ulazi. To izmučeno, raspeto, mrtvo Isusovo tijelo je isto ono tijelo koje je Bog svojim Duhom Svetim slavno uskrsnuo na novi, drugačiji, uskrsli i proslavljeni vječni život zajedništva osoba Presvetog Trojstva. To su proslavljeno i uskrslo Isusovo Tijelo apostoli vidjeli i dodirivali“ rekao je mons. Zgablić, podsjetivši na Tominu riječ u susretu s Uskrslim: „Gospodin moj i Bog moj!“.
Nadbiskup je rekao da su „prvi kršćani euharistiju i Kristovo shrvano i izmučeno tijelo uspoređivali sa smljevenim pšeničnim zrnom pretvorenim u brašno, koje je pomiješano s vodom života i vatrom Duha nama postalo hrana života vječnoga. Duhovni kruh sačinjen od pšeničnog zrnja i duhovno piće koji su dozrli na polju Isusova života je zrnje koje je smljeveno u brašno i grožđe stiješnjeno u vino, da bi postali naša hrana i piće duha, naša „istinska hrana i istinsko piće“, o čemu govori Isus i koje nam omogućuje da u Kristu ostajemo i on u nama“ rekao je mons. Zgrablić. U tom kontekstu je i Isusova riječ učenicima: „Tko blaguje Tijelo moje i pije krv moju ima život vječni; i ja ću ga uskrisiti u posljednji dan“ (Iv 6, 54).
 
P1012310 2 2048x1536
 
„Samo Isus daje nam hranu, ‘kruh s neba’, koja ima nutritivne vrijednosti da u nama hrani milost života vječnoga. Onaj koji ne blaguje od tog kruha nema života u sebi“ rekao je nadbiskup, u duhu Ivanovog evanđelja: „Ako ne jedete tijela Sina Čovječjega i ne pijete krvi njegove, nemate života u sebi!“.
Na svetkovinu Tijelova „u središtu slavlja je sakrament euharistije kojeg nam je Isus darovao kao stvarni i djelotvorni način svoje prisutnosti po kojem participiramo u njegovoj žrtvi na križu, slavnom uskrsnuću i time životu vječnomu“ rekao je nadbiskup, istaknuvši: Svaka euharistija je „uprisutnjenje, posadašnjenje Isusove muke, smrti i uskrsnuća u kojem i mi sudjelujemo na sakramentalan način, a napose po materiji kruha i vina koja prenosi milost Božjeg života“. 
Istaknuvši da se „Isus ne zaustavlja na svojoj slavnoj osobnoj pobjedi, nego, njegova veličanstvena pobjeda života je radi nas“ nadbiskup je rekao da po euharistiji ulazimo sve dublje u zajedništvo s Kristom, čiji je početak krštenje.
„Po sakramentima postajemo Tijelo uskrsloga Krista, postajemo Crkva. Krist je glava toga tijela, a mi smo njegovu udovi. Po euharistiji dublje srastamo s Kristom proslavljenim, s novim, uskrsnim, vječnim životom. Hrana našem vječnom životu je euharistija. Ne samo budućem životu koji slijedi nakon smrti, nego i u sadašnjem životu u kojem po euharistiji već participiramo na vječnom životu“ poručio je mons. Zgrablić.
Sv. Augustin „govori o sličnosti djelovanja u kojoj blagujemo materijalnu hranu, koja, kad je uzimamo, postaje naše tkivo. A blagujući euharistiju događa se suprotno – blagujući posvećeni euharistijski kruh, Tijelo Kristovo, mi srastamo s Tijelom Kristovim, postajemo Tijelo Kristovo“ naglasio je nadbiskup Augustinovu misao.
 
P1012319 2 2048x1536
 
„Na svetkovinu Presvetog Tijela i Krvi Kristove na javan način slavimo stvarnu, materijalnu, uskrsnu nazočnost Isusa među nama i u nama. Isus po euharistijskom Presvetom Tijelu i Krvi nije samo simbolični i kao uspomena prisutan među nama. Po Isusu u euharistiji u zajedništvu smo života s našim Bogom. Tu činjenicu javno ispovijedamo i procesijom u kojoj nosimo Presveti sakrament ulicama te drugima svjedočimo naše najdublje zajedništvo s Bogom i njegovim Uskrslim tijelom koje je njegova Crkva“ rekao je mons. Zgrablić.
Nadbiskup je podsjetio na misli pape Benedikta XVI. koji je o Tijelovu govorio kao o Ljubavi koja nas preobražava: „Tijelovo je u konačnici priznavanje Boga i priznavanje ljubavi, priznavanje toga da je Bog ljubav. Sve što se na Tijelovo govori i čini zapravo je varijacija ove teme, onoga što ljubav jest i što čini. Sv. Toma Akvinski to je lijepo izrazio u jednoj od svojih pjesama posvećenih Tijelovu: ljubav ne konzumira, nego daruje i u darivanju prima. U darivanju se ona ne troši, nego obnavlja. Budući da je Tijelovo priznavanje ljubavi, u središtu ovoga dana s punim pravom stoji tajna preobrazbe. Ljubav je preobrazba. Tijelovo nam kaže: da, postoji ljubav i budući da ona postoji, postoji i preobrazba i stoga se smijemo nadati. A nada nam daje snagu da živimo, da pobjeđujemo svijet“.
Nadbiskup je poželio da nam svetkovina Tijelova bude zalog preobrazbe života i poticaj „da dublje srastamo s Kristom u proslavljenom životu. Srastanje s Kristom utjelovljenim u euharistiji neka u nama budi svijest potrebe srastanja u ljubavi s braćom koja su ‘udovi Tijela Kristova’“.
 
P1012325 2 2048x1536
 
Poput Marije koja je u sebi utjelovila Isusa te postala ‘živi tabernakul’ i ‘živa pokaznica’ Tijela Kristova, „neka i naš život bude ‘živi tabernakul’ i ‘živa pokaznica’ Božje prisutnosti i djelovanja u Crkvi i svijetu“, potaknuo je mons. Zgrablić.
Nadbiskup je rekao da je Tijelovo u Zadru proslavljeno između „dva važna i velika događaja u Zadarskoj Crkvi: dan prije 20. godišnjice veličanstvenog pastoralnog pohoda sv. Ivana Pavla II. Zadru. Bogu zahvaljujemo za taj događaj i veliku gestu ljubavi koju je Papa, nasljednik sv. Petra, pokazao prema, kako je on rekao, ‘ljubljenoj zemlji Hrvatskoj’ i ovoj mjesnoj Crkvi. Dva dana poslije Tijelova, u katedrali sv. Stošije će biti svećeničko ređenje dvojice đakona, don Mladena i don Maria. Bogu zahvaljujemo za tako veliki dar, jer svaki svećenik po Isusovom Srcu je najveći dar Božjega milosrđa Crkvi“ rekao je mons. Zgrablić.
Nakon mise u katedrali, nadbiskup je predvodio tijelovsku procesiju središtem Zadra od katedrale do crkve sv. Šime, gdje je vjernicima podijelio blagoslov s Presvetim sakramentom kojega je nosio tijekom procesije. U proslavi Tijelova u katedrali tradicionalno su sudjelovali svećenici i puk iz zadarskih gradskih župa.
Tekst i foto: I.G.

Radio Marija

10:30 Stranac bijah i primiste me! - tema: Globalni migracijski trendovi - razumijevanje uzroka raseljavanja; gosti: Božo Kovačević i Ana Marčinko; ur. i vod.: s. Meri Muše, pravna savjetnica Isusovačke službe za izbjeglice
11:15 Glazba
11:35 Vijesti iz Varaždinske biskupije
11:50 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Molitva za obitelj - svakoga dana u 20h

Svakoga dana u 20:00 h nakon molitve Anđeo Gospodnji molimo molitvu za obitelj. Pridružite nam se u zajedništvu molitve za sklad i plodnost...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Studeni 2024
P U S Č P S N
1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.