gospic 20230523

Tradicionalno godišnje hodočašće svećenika Gospićko-senjske biskupije u svetište Majke Božje od Krasna, zaštitnice biskupije, ove je godine, s prigodnim programom, održano 22. svibnja.
Susret je započeo sv. Misom koju je predvodio biskup mons. Zdenko Križić. U uvodnom pozdravu izrazio je radost zbog mogućnosti redovitoga svećeničkog druženja, kao i zbog činjenice što se ono događa upravo u tome svetištu Marijinu, “od koje molimo pomoć za svoje svećeničko poslanje, da nam ona bude utočište i ohrabrenje u svakodnevnom radu i posvećivanju”. Umjesto homilije, biskup je, kao i dosadašnjih godina, nakon evanđelja održao izlaganje o jednoj biblijskoj temi ili događaju. Ovaj put izabrao je egzegetsko tumačenje Navještenja Marijinog.

Biskup Zdenko započinje govorom o težini shvaćanja Kristova Utjelovljenja, te kako je i Djevici Mariji bilo teško u potpunosti shvatiti anđelove riječi Navještenja. „Sin Božji“ označava osobu posebnog Božjeg odabranja, onoga koji će biti rođen od Davidova tijela (2 Sam 7,12), što upućuje na Davidova sina Salomona, a ne na ono što anđeo Naviješta Mariji. To čujemo i u Psalmu u kojem Bog govori kralju: „Ti si sin moj, danas te rodih.“ (Usp. Ps 2) Tu se na sinovstvo mislilo kao na jedno posebno odabranje, posebnu Božju ljubav ali ne i u doslovnom smislu.
Vraćajući se na Stari Zavjet, biskup opisuje kako za židove Mesija jest Sin Božji ali to posebnom Božjom ljubavlju i zaštitom, ni kojem slučaju se ne pomišlja na doslovno Božjeg Sina. Anđeo kod Navještenja stavlja Mariju u situaciju u kojoj ona jedino vjerom može primiti ostvarenje Božjeg plana. Elizabetine riječi upriličuju događaj: „Blažena ti što povjerova“, ona ne razumije ali vjeruje.
Biskup nastavlja kako u odlučujućem trenutku povijesti Bog od čovjeka traži samo jedan uvjet a to je da Mu vjeruje. Stari Savez je započeo vjerom jednog Praoca a Novi vjerom jedne žene. Abrahamova vjera postala je model vjere u Izraelu ali tek u Marijinoj vjeri ona dobiva svoj vrhunac. Obje suradnje su stavljene pred veliki paradoks; Abrahamu se obećava potomstvo u već poodmakloj dobi a Mariji majčinstvo u djevičanstvu. Kako vjerovati, kada jedno isključuje drugo?!
Marija ipak Vijest prima vjerom, pa kako kaže sv. Amborzije, začeće joj se prvo događa u srcu pa tek onda u utrobi. Njezina vjera, iako predstavlja izraelski narod, više predstavlja zajednicu koju će okupiti njezin Sin, pripada Crkvi. Njezina vjera je usmjerena na Krista,u tom smislu je vjera Crkve nikla iz Marijine vjere, iz njezina srca.
Biskup pojašnjava kako anđeo kod Navještenja ne govori o Isusovoj naravi, već o načinu na koji će On biti rođen; „Sila Svevišnjega će te osjeniti.“ Pokriti sjenom, zakriliti često puta je simbol Božje prisutnosti, to vidimo na Sinaju, kod Kovčega Saveza, u pustinji nad narodom, u Hramu. Taj isti oblak koji je bio u Šatoru sastanka, nad Kovčegom saveza, u Hramu Gospodnjem, nadvija se nad Marijom, novim Hramom Božjim.
Marija vjeruje da će se sve dogoditi snagom Božjom ali ne razumije i da će prisutnost tog Božjeg djeteta, u njoj, biti istinska Božja prisutnost kao što je bila u Svetištu nad svetištima. Bez sumnje, Bog namjerno tu istinu nije htio objaviti u potpunosti a tu tajanstvenost potvrđuju i kasniji događaji u kojima Isus ostaje ne shvaćen, kako od naroda tako i od Marije i Josipa. Prilikom događaja „gubljenja“ u Hramu, Isus im pojašnjava da On mora prebivati u kući Oca svojega, ali oni ne razumiju te riječi jer ne znaju istinu o Isusovu božanskom sinovstvu.
Biskup nadalje govori kako Bog ostavlja Mariju da kao i drugi raste u vjeri, prebirući u svom srcu Božje riječi, te se tu očituje njezina bliskost s čovjekom. Bog ne daje ljudima cjelovitu istinu objave jer osoba nije kadra sve odjednom primiti i razumjeti. Objava ne zahvaća samo razum već i srce, cijelo biće, zato je potrebna priprema. Da bi čovjek mogao ponirati u Objavu, ne može ju cijelu odjednom primit, već mora uskladiti razum i srce. I sam se Bog prilagođuje mogućnostima i ograničenostima svoga svog djeteta.
Da je Bog Mariji odmah objavio da u svojoj utrobi nosi Boga, to bi spriječilo njezinu majčinsku spontanost prema Njemu. Strah bi uvjetovao ljubav jer bi si ona svog trena morala posvješćivati da to dijete koje doji je Bog kojem se ona mora klanjati. Ovako, Isus kako je rastao, tako je rasla i Njegova objava božanskog sinovstva. Marijino pristajanje uz to, otkriva njezinu kontemplativnu dimenziju. Ona je od početka shvatila kako je nužno u svom srcu prebirati Božje riječi i time nam pokazuje nezaobilazni put za svakog vjernika.

photo 2023 05 22 11 49 38 2 velika
Biskup upozorava da se čin vjere ne sastoji u tome da samo prihvaćamo dogme, već da svojom kontemplacijom dođemo do toga, da ono što vjerom prihvaćamo, postane najdublja istina našeg bića. Kao i Marijina, naša vjera ne bi trebala biti pasivna, već aktivna, ona koja sluša, prebire, traži, pa tako i raste. Marijina vjera nije ostala na razini razuma, već kada se spustila u srce, rasvijetlila je razum. Tako i Crkva, kaže biskup, na početku je primila cijeli misterij kršćanske objave, koji mora trajno produbljivati i otkrivati nova bogatstva njezine poruke. Biskup završava opisujući Mariju kao Sluškinju Gospodnju, onu koja pristaje na suradnju s Bogom, posve se predajući volji Božjoj, iako nema nikakvu predodžbu, u čemu se sve sastoji ta Božja volja. Baš u času takvog pristajanja događa se čas utjelovljenja.
Na kraju susreta, biskup mons. Zdenko Križić informirao je svoje svećenike o stanju u Biskupiji te je najavio Biskupijski susret mladih 23. rujna i hodočašće vjernika Gospićko – senjske biskupije 14. listopada 2023., u svetište Gospi Sinjskoj. Nakon što je preč. dr. Richardu Pavliću čestitao 25.obljetnicu svećeništva, nastavio je govoriti o pripremama za Susret hrvatske katoličke mladeži u Gospiću na godinu.
Hodočasnički susret svećenika završio je zajedničkim objedom i molitvom.

Tekst i foto: Valentina Borovac


Izvor: Gospićko-senjska biskupija

Radio Marija

21:01 Vjera te tvoja spasila - gošća: Martina Prskalo; ur. i vod.: Lucija Marić
22:00 Najava sutrašnjeg programa; Molitva BDM za zaštitu
22:10 Glazba
22:30 Upoznajmo Bibliju

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Molitva za život - svakoga dana u 14:55h

Svakoga dana u 14:55 h molimo molitvu za život. Pridružite nam se u zajedništvu molitve za blagoslov obitelji, sklad i plodnost supružnika i...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Srpanj 2024
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.