djos strossmayer 1

Spomen-muzej biskupa J. J. Strossmayera u Đakovu je 15. svibnja 2023. bio domaćin Simpozija „Juraj Tordinac, svećenik, tajnik biskupa Strossmayera, pjesnik i pisac“ što su ga o 130. obljetnici njegove smrti organizirali Zavod HAZU Đakovo i Društvo hrvatskih književnika – Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski. Prije predavanja u prostoru Muzeja, izaslanstva DHK i HAZU, položila su vijenac na Tordinčevom grobu na Gradskom groblju u Đakovu.
djos strossmayer 2Simpoziju je nazočila izaslanica gradonačelnika Grada Đakova, pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo i financije Sanja Rogoz-Šola. Prisutne je na početku pozdravio ravnatelj Muzeja vlč. Tadija Crnjak, potom Mirko Ćurić u ime Ogranka Društva hrvatskih književnika, te dr. sc. Pero Aračić, upravitelj Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Đakovu koje je održao i prvo predavanje na temu Život, rad i svećeništvo J. Tordinca. – „On je bio kulturni radnik, pjesnik i tajnik biskupa Strossmayera. To je zaista vrijedan i bogat život. Današnjim skupom nastavljamo tamo gdje smo stali obilježavajući dvjestotu godišnjicu njegova rođenja. No, uvijek možemo nešto novo naći, u bogatom životu ljudi koji su tkali povijest“, kazao je uvodno dr. sc. Pero Aračić.
djos strossmayer 3
Dr. sc. Zlata Živaković Kerže govorila je o osječkom razdoblju djelovanja Jurja Tordinca. Dr. sc. Goran Rem govorio je o Tordinčevom udjelu u pjesništvu hrvatskog romantizma, a Mirko Ćurić o Tordinčevim prigodnicama koje je upućivao uglednim osobama svoga vremena. Dr. sc. Vlasta Markasović je govorila o pjesništvu Jurjevog nećaka Nikole i mecenskom utjecaju Jurja Tordinca na svog nećaka. Dr. sc. Emina Bebić Kolar govorila je o jeziku Tordinčevih pjesama, a dr. sc. Vlatko Dolančić o arhivskoj građi u Dijecezanskom arhivu u Đakovu, koja se odnosi na Jurja Tordinca. Svoje radove su još priložili dr. sc. Milica Lukić, Ivan Stipić i dr. sc. Ivica Đurok, koji su se bavili ćirilometodskom tematikom u Tordinčevim pjesmama, vezama obitelji Tordinac s hrvatskom zajednicom u Pečuhu te ostavštinom Jurja Tordinca u Arhivu obitelji Brlić u Slavonskom Brodu.

Nakon skupa očekuje se zbornik pozvanih radova koji će dati novo svjetlo na lik i djelo danas premalo poznatog pjesnika i svećenika Jurja Tordinca.


Tekst: Mirko Ćurić

Izvor: Tiskovni ured DJOS

Radio Marija

18:15 Molitva - Večernja
18:25 Glazba
18:30 Svetac dana - sv. Saba, opat
18:35 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Isklijat će mladica iz panja Jišajeva - razmatranja u Došašću

Tijekom došašća svakoga dana u 7:45 i 20:45h čitamo ulomke knjige vlč. Ilije Čabraje Isklijat će mladica iz panja Jišajeva. Dolazak pravednoga...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Ožujak 2023
P U S Č P S N
1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.