web 230406 Veliki četvrtak 6
Na Veliki četvrtak, 6. travnja 2023., zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić predvodio je Misu večere Gospodnje u Bogoslužnom prostoru bl. Alojzija Stepinca, u zajedništvu s nadbiskupom koadjutorom mons. Draženom Kutlešom, pomoćnim biskupima mons. Ivanom Šaškom i mons. Mijom Gorskim, kanonicima Prvostolnog kaptola zagrebačkog, rektorom Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa preč. Željkom Faltakom i odgojiteljima vlč. Josipom Đurinom i vlč. Tonijem Potrebićem, ravnateljem Nadbiskupijskog pastoralnog instituta preč. Ivanom Lukićem te nadbiskupskim tajnikom vlč. Petrom Belinom.
 
web 230406 Veliki četvrtak 1
 
U uvodu misnog slavlja kardinal Bozanić kazao je kako "danas zahvaljujemo Bogu za euharistiju. Da nema euharistije, ne bi bilo ni Crkve. Euharistija Crkvu okuplja. Zahvalimo Bogu za taj veliki dar i molimo Ga da uvijek dostojno pristupamo svetoj euharistiji."
Propovijedao je nadbiskup koadjutor mons. Dražen Kutleša. Na početku homilije istaknuo je kako "misom Večere Gospodnje započinjemo veliko Vazmeno trodnevlje u kojem slavimo središnje otajstvo naše vjere: muku, smrt i uskrsnuće Gospodina našega Isusa Krista. Mi obilježavamo ono što je Isus poduzeo za naše spasenje i otkupljenje. Stoga, valja nam u potpunosti ući u ovo otajstvo jer se tiče nas, naših najmilijih i naše osobne egzistencije. S Kristom živimo, s njime umiremo, s Kristom ćemo biti ukopani i jedino s Kristom ćemo moći uskrsnuti na život vječni."
 
 web 230406 Veliki četvrtak 21
 
Mons. Kutleša kazao je kako je razborito "zapitati se: mijenja li drama Božjeg stradanja išta u mome životu? Kako se odnosim prema činjenici da je Bog bio raspet, umro i pokopan za moje spasenje? Osjećam li uopće potrebu spasenja? Jer pogubno je ako nam proslava Uskrsa postane beživotna tradicija koja ne mijenja naše živote."
 
 web 230406 Veliki četvrtak 25
 
"Sve što Isus čini prepuno je znakova koji upućuju na dublji smisao u kojemu možemo, uranjajući u liturgijska slavlja, iščitati poruku za naš vjernički život", nastavio je nadbiskup Kutleša i protumačio tri posebna liturgijska znaka - obred pranja nogu, čuvanje Svetotajstva na posebno uređenom mjestu te ogoljenje oltara.
Govoreći o pranju nogu naglasio je kako "Isus ne pere noge samo Ivanu koji ostaje pod križem, već i Petru koji će ga kroz koji sat zatajiti, i Judi koji će ga izdati poljupcem. Božja ljubav ne posustaje niti se iscrpljuje pred ljudskom nezahvalnošću, odbijanjem, izdajom i hladnoćom. Ova nas ljubav zove da i mi uđemo u Isusovu školu poniznosti. Poniznost pred onima koji su nam najbliži, ali još više pred onima koji nam nanose zlo i nepravdu."
 
 web 230406 Veliki četvrtak 30
 
"Kad je izdaja započela? Nije se dogodila ove večeri. Izdaja se događala od početka u tvrdom srcu koje nije čulo stalni Isusov poziv na obraćenje i promjenu. Ostati tvrdoglavo samouvjeren; samodopadno, tašto i bešćutno tražiti svoje prvenstvo u svemu, pri tome pogaziti bližnje, početak je izdaje Boga. Sebičnost uvijek završava u izdaji Boga", istaknuo je nadbiskup Kutleša govoreći o Judinoj izdaji i dodao kako je samo pitanje vremena "kada će pokazati svoje otrovne plodove."
Na kraju homilije mons. Kutleša poručio je: "Napuštenost, ravnodušnost, nezainteresiranost za tuđu bol i muku proizlazi iz siromaštva ljudskih srdaca nespremnih i nesposobnih za davanje drugima. Nutarnje bogatstvo srca ne mogu proizvesti ljudska nastojanja ma koliko god plemenita bila. Ne mogu to učiniti bilo kakvi oblici samoostvarenja ili upute koje nalazimo u priručnicima za samopomoć. Ne ispunjava srce ni karijera, osobna afirmacija ili pak društvena nastojanja, humanistički filantropizam bez Boga ili pak ekonomski prosperitet. Samo nas Božja ljubav, Njegova muka, smrt i uskrsnuće, može obogatiti svojim plodovima da postanemo novi ljudi, Božji ljudi – ljudi sa srcem od krvi i mesa (usp. Ez 11,19)."
 
 web 230406 Veliki četvrtak 37
 
Misa večere Gospodnje završila je prijenosom Svetotajstva u pokrajnje svetohranište, gdje se Kardinal u zajedništvu s nadbiskupom koadjutorom, pomoćnim biskupima, prezbiterima i okupljenim vjernicima zadržao u klanjanju u tišini.
Misno slavlje pjesmom je animirao katedralni mješoviti zbor, pod vodstvom Matije Škvorca.
Obredi Velikog petka u Bogoslužnom prostoru bl. Alojzija Stepinca započet će u 18 sati, a Vazmeno bdjenje na Veliku subotu u 20 sati. Središnje svečano misno slavlje na Nedjelju Uskrsnuća Gospodnjega predvodit će zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u 10 sati.

Radio Marija

18:50 Hrvatski program Radio Vatikana
19:05 Glazba
19:15 Vijesti, obavijesti i najava programa
19:30 Hrvatski martirologij XX. stoljeća; Molitva sv. Mihaelu Arkanđelu

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Molitva za obitelj - svakoga dana u 20h

Svakoga dana u 20:00 h nakon molitve Anđeo Gospodnji molimo molitvu za obitelj. Pridružite nam se u zajedništvu molitve za sklad i plodnost...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Ožujak 1959
P U S Č P S N
1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.