02 04 cvjetnica os7

Blagoslovom maslinovih grančica pred osječkom konkatedralom sv. Petra i Pavla, navještajem evanđeoskog ulomka o Isusovu svečanom ulasku u Jeruzalem te procesijom okupljenih vjernika Trgom sv. Ivana Pavla II. započelo je 2. travnja 2023. misno slavlje Cvjetnice – Nedjelje muke Gospodnje koje je predvodio pomoćni biskup đakovačko-osječki, mons. Ivan Ćurić, u koncelebraciji s domaćim župnikom, mons. Adamom Bernatovićem, a posluživao je i evanđelje navijestio đakon Domagoj Brkić.

Po ulasku u konkatedralu, nakon misnih čitanja, uslijedio je pjevani navještaj Muke Gospodnje po Mateju, u kojemu je sudjelovao Mješoviti konkatedralni zbor pod vodstvom s. Branke Čutura, uz orguljsku pratnju Dalibora Ratića te župni vikar Antun Nikolić.

Isusovo patničko iskustvo posve je blisko svakoj čovjekovoj patnji

U svojoj homiliji, biskup Ivan izrazio je nadu da su prisutni vjernici slušajući naviještaj Muke pronašli svoje mjesto u mnoštvu onih koji su zapazili, susreli i pratili Isusa u događajima kad je „uzašao“ u Jeruzalem za blagdan Pashe. Ističući kako je ubijen Isus -‘trajni lik Božji“, poslušan do smrti, smrti koja se dogodila u njezinu najsramotnijem izdanju – smrt u sramoti, osudi i odbačenosti, biskup Ivan je rekao: „Takav je bio Isusov zemaljski kraj. Bez ikakvoga uljepšavanja. Sve ono što su plodovi grijeha i zloće, sebičnost i neprijateljstva na bilo kojoj razini, sukobi i ideološka suprotstavljanja, sve je to tako stvarno prisutno i razvidno u Kristovoj osudi i smrti na križu. Ništa u tom iskustvu, kako nas zorno poučavaju Evanđelja i vjera prve Crkve, nije privid. Zato je Isusovo patničko iskustvo posve blisko svakom patniku, svakoj čovjekovoj patnji. I baš radi te bliskosti Kristove patnje, nemojmo se smjestiti na takvu udaljenost na kojoj nećemo uspjeti osjetiti kako naše živote rasvjetljuje i nadahnjuje upravo Isusova patnja i njegov križ.“

Naglašavajući važnost osobnog promišljanja Isusove smrti, pomoćni biskup đakovačko-osječki vjernicima je rekao: „Ako u praćenju Krista koga vode u smrt uočimo tek neku ‘gradsku vrevu’, bez postavljanja iole dubljih pitanja: Zašto Kristova smrt, to Božje patničko i smrtno iskustvo?, opasnost je da u našim životima sve ostane na našim djelima – kad nas održava i hrani samo naša snaga, samo naši uspjesi i podvizi, a u doživljajima tame, tjeskobe, patnje i stradanja ne dopuštamo da nas – krhke i prolazne, grješne i smrtne, obasja i prožme spasenje koje je nam je darovano u Kristovoj smrti. Jedina je ona otkupiteljska, jedino je ona kadra preobraziti čovjekov život, osloboditi od grijeha i jarma smrti. Ni jedna druga smrt, ni jedna druga žrtva! Isusova je smrt potpuna, sveobuhvatna žrtva „pomirnica“, kako nam kaže biblijska riječ. Iz nje izvire i rađa se naša svetost. U njoj nas, uvijek u povezanosti s Kristom, obasjava vječni i besmrtni život – nas grešne i smrtne ljude.“

Vazmeno trodnevlje – najznačajnija, najveća, najsadržajnija i temeljna duhovna obnova

Zaključujući svoju homiliju, biskup Ivan je poručio: „Gledajmo Krista na križu! Njegova je žrtva mjera ljubavi i oproštenja za sva vremena. Križ je i naš put i to jedini pravi put. Gorak i tvrd, ali i sladak jer je spasonosan. Na Isusov se križ oslanjaju naša dobra djela i žrtve. U njemu se nadahnjuje naše kajanje i spremnost na obraćenje. U njemu je snaga oproštenja i novoga početka u svakoj prilici u kojoj je zavladao očaj, kada nam se čini da nema izlaza. U tu istinu i otajstva ovih ćemo dana posebno ulaziti, znajući da nas ova Cvjetnica i Veliki tjedan vode prema Isusovu uskrsnuću i njegovoj pobjedi – i nad mojim grijehom i nad mojom smrću.“

Na kraju misnoga slavlja pomoćni biskup potaknuo je vjernike na osobno proživljavanje Velikoga tjedna i izbjegavanje žurbe, hektike i nemira koji nameće suvremeni svijet, a brinući se i nastojeći oko izdvajanja vremena za razmatranje, produbljivanje razumijevanja, traženja sigurnosti i utjehe u dubinama vjere. Naglašavajući da je Vazmeno trodnevlje muke, smrti i uskrsnuća našega Gospodina najznačajnija, najveća, najsadržajnija i temeljna duhovna obnova svakog Kristova vjernika, biskup Ivan potaknuo je prisutne na predano sudjelovanje u obredima, ističući kako je to neizmjerno važno za dubinu i zrelost vjernika današnjice.

Tekst i foto: M. Kuveždanin

Izvor: Đakovačko-osječka nadbiskupija

Radio Marija

20:40 Glazba
21:00 Ispovijest vjere Hrvata katolika
21:01 Psihologija i duševno zdravlje - ur. i vod.: dr. sc. Mijo Nikić
22:00 Najava sutrašnjeg programa; Molitva BDM za zaštitu

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Molitva za obitelj - svakoga dana u 20h

Svakoga dana u 20:00 h nakon molitve Anđeo Gospodnji molimo molitvu za obitelj. Pridružite nam se u zajedništvu molitve za sklad i plodnost...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Studeni 2024
P U S Č P S N
1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.