P1011115

Na Cvjetnicu, Nedjelju Muke Gospodnje 2. travnja, misno slavlje u katedrali sv. Stošije u Zadru predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.

Nadbiskup i puk okupili su se najprije u crkvi sv. Marije kod zadarskih benediktinki gdje je mons. Zgrablić blagoslovio maslinove grančice a đakon je pročitao Evanđelje po Mateju.

U spomen na Isusov slavni ulazak u Jeruzalem, procesija puka krenula je od crkve sv. Marije do katedrale sv. Stošije gdje su Muku Gospodina našeg Isusa Krista po Mateju pjevali đakon Mario Karadakić, Zdenko Stipčević, katedralni župnik Josip Radojica Pinčić i Katedralni zbor sv. Stošije pod vodstvom mo Žana Morovića.

„Krist nije pobijedio zlo mačem, osvetom ili ‘vojskom anđela’, nego križem. Na nepravdu, ruganje, mučenje, razapinjanje i mržnju, Krist odgovara molitvom: ‘Oče, oprosti im. Ne znaju što čine’ (Lk 23, 24).

Sv. Petar nam opisuje Krista koji ‘na uvredu nije uvredom uzvraćao i mučen nije prijetio, prepuštajući to Sucu pravednom’ (1 Pt 2, 23). Kristova ljubav bila je bezuvjetna. Križ je uvijek naše ‘ne’ nasilju, nemiru, nepravdama, mržnji, nevjeri” istaknuo je nadbiskup Zgrablić u homiliji, istaknuvši da smo u zajedništvu s Kristom pozvani biti ljudi mira.

„U nemiru, nasilju, nepravdi, mržnji, pozvani smo oduprijeti se najvećom snagom ljubavi kao što je to učinio Krist. Biti s Kristom i biti čovjek mira znači biti jak za dobro, pa i onda kada treba za to trpjeti, nositi križ” poručio je mons. Zgrablić, naglasivši da kršćani moraju biti ono što označava grana masline: „osobe mira koje prepoznaju i žive misterij križa i vazmenog otajstva kao sredstvo pomirenja s Bogom i međusobno, kao sredstvo koje nam donosi mir i puninu života”.

Isusovo vazmeno otajstvo: njegova muka, smrt i uskrsnuće središte su naše vjere i svega što iz nje proizlazi. Procesija s maslinovim grančicama nije samo u spomen na ulazak u Jeruzalem gdje se Vazmeno otajstvo dogodilo, nego i u spomen prijelaza Isusa s ovoga svijeta k Ocu, u vječni Jeruzalem, rekao je mons. Zgrablić.

„Kao sudionici spasonosnog Kristovog otajstva, Krista priznajemo i ispovijedamo svojim Spasiteljem. Ovaj naš godišnji spomen nije povijesno prisjećanje koje ima folklorno značenje, nego njime s Isusom ulazimo u proslavu vazmenog Kristovog otajstva koje je po daru Presvetog Trojstva postalo naše spasenje i omogućilo nam vječno zajedništvo s Bogom“ rekao je mons. Zgrablić.

Maslinova grančica podsjetnik je na događanja u vazmenom otajstvu. „Naš život u vazmenom otajstvu prima puninu, ispunjavaju se najdublje čežnje našeg srca te doživljavamo mir i radost srca“ rekao je nadbiskup, dodavši da iskustvo psalmiste ‘Samo je u Bogu mir, dušo moja’ (Ps 62, 2) postaje naše iskustvo.

Pojašnjavajući maslinovu grančicu kao simbol mira koji je plod zajedništva s Kristom, nadbiskup je podsjetio na njeno starozavjetno simboličko značenje iz pripovijesti o Noi.

Noa je bio spašen sa svojom obitelji od općeg potopa, od sigurne smrti, time što je povjerovao Božjoj riječi i učinio što mu je Bog naredio.

Nakon četrdesetodnevnog potopa, Noa je pustio golubicu da vidi je li voda nestala sa zemlje. Golubica se vratila Noi u korablju, jer voda je još pokrivala površinu. Nakon sedam dana, kad je opet pustio golubicu iz korablje, golubica mu se vratila noseći u kljunu svježi maslinov list. Tako je Noa doznao da su opale vode sa zemlje.

„Golubica s maslinovom grančicom, samo golubica ili maslinova grančica, postali su tako simbol novog saveza, mira i pomirenja koje je Bog uspostavio sa svojim narodom. Vazmeno otajstvo sadrži novi i vječni Savez kojeg je Bog sklopio s nama, a znak toga su maslinove grančice.

Prvi kršćani bili su svjesni novog i vječnog Saveza koji daruje vječni život kojeg je Bog sklopio po Isusu sa svojim narodom. Zato su voljeli kititi grobove svojih pokojnika vjenčićima od maslinovih grančica kao simbol mira, punine vječnoga života u kojem žive naši pokojnici. Znali su da je Krist pobjednik smrti i da njihovi pokojnici počivaju u miru, u punini života s Bogom. Znali su da im je Krist darovao mir koji ovaj svijet ne može dati” rekao je mons. Zgrablić, podsjetivši da po uzoru na prvu Crkvu, za naše pokojne molimo ‘Počivali u miru Božjem’. Tako ispovijedamo vjeru u plod vazmenog otajstva u kojem žive naši pokojnici.

„Držeći maslinovu grančicu, zajedno s prvim kršćanima prisjećamo se i prvih Isusovih riječi koje je izgovorio svojim učenicima nakon Uskrsnuća: ‘Mir vama’ (Iv 20, 19). I za samoga Krista možemo reći da je nosio maslinovu grančicu jer je donio mir svijetu. On je naš mir, ispunja naša srca koja su nemirna dok u njemu ne nađu ispunjenje. Krist je mir koji čak i smrt pretvara u zoru novog života” istaknuo je mons. Zgrablić.

Nadbiskup je govorio i o radosti koja se rađa iz mira kojeg Bog daje ljudskom srcu.

„Ta radost različita je od radosti zabave ili izvanjske radosti koju nam svijet nudi. Zabava, u svojoj mjeri, naravno da je dobra. Lijepo je kad se možemo nasmijati. No, zabava je samo mali dio našeg života; ali ako želi biti sve – cilj, onda doživljavamo prazninu.

Kada zabava postane cilj, pretvara se u masku iza koje se krije razočarenje. Koliki traže mir i radost na krivim mjestima, u prividima: alkoholu, drogi, hedoniznu, bespotrebnom gomilanju materijalnih dobara, zloupotrebi strasti, neumjerenim i razuzdanim zabavama i slično” upozorio je mons. Zgrablić, istaknuvši da je istinska radost koja je plod Kristova mira, drugačija.

„Radost je dar Božji koji nam dolazi u susret. Radost je plod Božjeg mira, Božjeg života u našoj duši. Radost je plod vazmenog otajstva u kojeg smo uronjeni. To je radost koja nas može pratiti čak i u našem trpljenju i poteškoćama” rekao je nadbiskup, podsjetviši na iskustvo iz Djela apostolskih – nakon što su primili udarce biča, učenici su bili radosni „što bijahu dostojni podnijeti pogrde za Ime” (Dj 5, 41).

„Sveti Pavao, čekajući smrtnu presudu u zatvoru u Rimu, piše kršćanskoj zajednici u Filipima: ‘Radujte se u Gospodinu uvijek! Ponavljam: radujte se!’ (Fil 4, 4). Onaj koji ljubi spreman je za ljubljenoga trpjeti i zbog snage ljubavi proživljava najdublju radost“ poručio je zadarski nadbiskup.

Poželio je da „naša srca budu ispunjena Božjim mirom i radošću i tako budemo osposobljeni obiteljima, Crkvi i svijetu donositi ono što mu je hitno potrebno: mir“.

Izvor: Zadarska nadbiskupija

Radio Marija

20:40 Glazba
21:00 Ispovijest vjere Hrvata katolika
21:01 Psihologija i duševno zdravlje - ur. i vod.: dr. sc. Mijo Nikić
22:00 Najava sutrašnjeg programa; Molitva BDM za zaštitu

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Molitva za obitelj - svakoga dana u 20h

Svakoga dana u 20:00 h nakon molitve Anđeo Gospodnji molimo molitvu za obitelj. Pridružite nam se u zajedništvu molitve za sklad i plodnost...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Studeni 2024
P U S Č P S N
1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.