U sklopu EU projekta Kontinuirano stručno osposobljavanje radnika u djelatnosti hitne medicine educirano je preko 1600 djelatnika u sustavu hitne medicine.
„Kvalitetna i standardizirana edukacija djelatnika u sustavu hitne medicine usklađena s postojećim europskim smjernicama, izrazito je važna kako bi svi životno ugroženi pacijenti imali jednaku hitnu medicinsku skrb, bez obzira na to u kojem dijelu Hrvatske žive“, istaknula je na završnoj konferenciji europskog projekta Kontinuirano stručno osposobljavanje radnika u djelatnosti hitne medicine ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu (HZHM) prim. mr. Maja Grba-Bujević, dr. med.
Na završnoj konferenciji koja je okupila predstavnike Ministarstva zdravstva, akademske zajednice, županijskih zavoda za hitnu medicinu, objedinjenih hitnih bolničkih prijema, stručnih društava iz područja hitne medicine i druge, predstavljeni su rezultati projekta koji HZHM provodi od 2018. godine. U okviru projekta održane su 62 edukacijske vježbe kojima je educirano preko 1600 djelatnika hitne medicinske službe (HSM), dok su još dvije održane zasebno za nacionalne instruktore. Samo iz Grada Zagreba educirano je 208 djelatnika, od čega 109 iz izvanbolničkog te 99 iz bolničkog HMS-a.
Projekt Kontinuirano stručno osposobljavanje radnika u djelatnosti hitne medicine vrijedan gotovo 9,5 milijuna kuna, sufinanciran je sredstvima Europskog socijalnog fonda u okviru Operativnog programa „Učinkoviti ljudski potencijali“ 2014. – 2020. Pokrenuo ga je HZHM zbog uočene izražene fluktuacije radne snage u djelatnosti hitne medicine, ali i specifičnih radnih uvjeta, velike odgovornosti i stresnih situacija, kojima su djelatnici HMS-a svakodnevno izloženi.
Glavni cilj projekta bio je ulaganje u razvoj znanja, vještina i kompetencija djelatnika HMS-a kako bi se unaprijedila zdravstvena zaštita u RH i poboljšao pristup visokokvalitetnim uslugama u djelatnosti hitne medicine. Osim toga, ovom sustavnom i intenzivnom edukacijom, HZHM je nastojao financijski rasteretiti županijske zavode za hitnu medicinu i objedinjene hitne bolničke prijeme kako bi sredstva namijenjena edukaciji navedene ustanove mogle preusmjeriti u ulaganja u opremu, prostor i slično.
Prateći europske smjernice i primjere dobre medicinske prakse, HZHM je u sklopu projekta, a u suradnji s 19 stručnjaka u području hitne medicine, osmislio i izradio pet edukacijskih programa kojima je obuhvatio sva radilišta u ovom segmentu zdravstva kako bi sve koji ulaze i rade u sustavu što prije educirali za potrebe zbrinjavanja hitnih pacijenata. Tako je za doktore te medicinske sestre i tehničare u izvanbolničkom HMS-u ukupno održano 28 edukacijskih vježbi, za medicinske dispečere i za vozače u izvanbolničkom HMS-u po deset vježbi, dok je za radnike koji provode trijažu u djelatnosti hitne medicine te za medicinske sestre i tehničare u objedinjenim hitnim bolničkim
prijemima održano po sedam edukacijskih vježbi.
Vježbe su osmišljene tako da osiguravaju dovoljno vremena za usvajanje novih znanja i vještina zahvaljujući praktičnom radu i simulaciji stvarnih situacija i stanja s kojima se djelatnici HMS-a susreću na svojim radnim mjestima. Za svaki edukacijski program izrađen je priručnik, dok je za 75 instruktora, koliko ih je pomoglo realizirati ovaj projekt, osmišljen nastavni materijal, a nabavljeni su i novi modeli za vježbanje kliničkih vještina.
