25 godina Radio Marije

H48A9288

U velikoj dvorani svetog Jeronima u Konkatedrali svetog Petra u Splitu u subotu je, 21. siječnja 2023., predstavljeno popularno-znanstveno djelo Snaga riječi. Komunikološka i fundamentalno- teološka studija i komunikacijske vještine u praksi autora doc. dr. sc. Ane Jeličić i izv. prof. dr. sc. Edvarda Punde.

Navedeno djelo plod je višegodišnjih predavanja/istraživanja na kolegijima Komunikologija (A. Jeličić) i Propovjedništvo (E. Punda) koje autori izvode na raznim učilištima i u sklopu različitih studijskih programa. Knjigu su javnosti predstavili prof. dr. sc. Anđelko Domazet i dr. sc. Ivan Lovrić koju su knjigu ujedno i recenzirali, uz doc. dr. sc. Krunoslava Novaka.

Na samom početku predstavljanja knjige, okupljene je slušatelje moderator dr. I. Lovrić zamolio da ustanu. Potom ih je odmah zamolio i da sjednu, što je tristotinjak ljudi zbunjeno i poslušalo. Učinio je to kako bi jednostavnim, a domišljatim primjerom dokazao prisutnima kolika je snaga riječi. „Riječju sam podigao tristo ljudi, a fizički ne mogu niti jednu“, priznao je dr. I. Lovrić.

Bila je to humoristična uvertira u predstavljanje knjige Snaga riječi koju su recenzenti predstavili kao „koncentrično strukturiranu studiju po shemi ABA' u kojoj središnji dio zauzima teologija propovijedanja dok su komunikološki dijelovi u revoluciji oko teološkog središta i služe mu boljem razumijevanju.“ (I. Lovrić), a koja je nastala u duhu dokumenta Veritatis gaudium u kojem papa Franjo poziva na izgradnju kulture dijaloga i susreta, poglavito humanističkih disciplina. „Vrijednost knjige je u tome što je ona plod interdisciplinarne suradnje: riječ je o komunikologiji i teologiji u susretu.(…) Ako postavimo pitanje što je ono zajedničko, ono što povezuje dvije znanstvene discipline – komunikologiju i teologiju – onda to izriče sami naslov knjige: naime, autori su osvjedočeni u snagu ljudske i Božje riječi.“ (A. Domazet)

Prvi dio ove knjige donosi povijesni pregled razvoja ljudske komunikacije kroz prizmu kulturno-civilizacijskog razvoja. Taj je razvoj prelamao povijesne epohe i, zahvaljujući trajno inovativnim načinima prenošenja riječi, oblikovao kulture. Unutar teorijskog pristupa komunikaciji ističu se antropološke promjene uzrokovane novim komunikacijskim navikama. U prvom dijelu knjige tematiziraju se komunikacijsko-kulturne revolucije od usmene, preko rukopisne, elektroničke, sve do današnje digitalne, pa čak i popularne, informacijske i kiber kulture, koje su oblikovale različita sredstva masovne komunikacije što se odražava i na komunikacijsku dimenziju teologije.

20230125 naslst

U drugom dijelu knjige u središte dolazi Riječ, pisana velikom slovom. Kršćanska religija počiva na snazi R/riječi. Tu je nadasve riječ o Isusu Kristu – Logosu – Riječi po kojoj je sve stvoreno, ali i o riječi propovijedanja u kojoj se Božja i ljudska riječ prožimaju na jedincat način. Predstavljač knjige, dr. sc. Ivan Lovrić, zgodno je približio slušateljima ulogu propovjednika konstatirajući kako „On (propovjednik) sigurno nije spiker koji čita riječ koju je netko drugi napisao. On je više kao jazz umjetnik koji nema nikakvu partituru ispred sebe nego je i sam instrument inspiracije, improvizacije, vlastitog umijeća i sati pripreme koji su u rezonanci s božanskim nadahnućem.“ Stoga je prof. dr. sc. Anđelko Domazet istaknuo da „propovjednički jezik, i uopće kršćanski govor naviještanja, valja stalno učiti, kultivirati ga, s njime brižljivo ophoditi, vježbati ga.“

Treći dio ove knjige bavi se primjenom komunikacijskih vještina u odabranim životnim, osobnim i profesionalnim, situacijama. „U tom djelu knjige svaki dobronamjerni čitatelj ukoliko je i sam subjekt svakodnevnih komunikacijskih peripetija koje u većini slučajeva određuju naše raspoloženje i kvalitetu odnosa s drugima može pronaći konkretne smjernice i savjete o vještini slušanja, savjetovanja i strategiji rješavanja sukoba, o komunikaciji s umirućim i s ožalošćenim osobama, o vještinama razgovora, javnog govora i nastupa“, istaknuo je dr. sc. I. Lovrić.

Staviti rame uz rame komunikologiju i propovjedništvo po sebi nije nova stvar u obimnoj stranoj literaturi na koju se autori pedantno referiraju. Na našem pak govornom području ovaj svezak nosi tragove izvornog istraživanja zbog pristupa koji kod nas predstavlja novost te tako popunjava očiglednu prazninu u fundusu istraživanja iz oba područja znanosti, zaključili su recenzenti.

Svim okupljenima i zaslužnima za stvaranje ovog djela na kraju su zahvalili i sami autori koji su izmijenili par riječi sa svojim gostima i prijateljima uz zajednički stol i zakusku.

Izv. prof. dr. sc. Edvard Punda (1979.) svećenik je Splitsko-makarske nadbiskupije od 2004. Predaje predmete iz fundamentalne i dogmatske teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Doktorirao je 2011. na Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu na temu La fede in Teresa d’Avila – Vjera kod Terezije Avilske. Od 2008.-2011. bio je asistent na Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu. Duhovnik Centralnog bogoslovnog sjemeništa (2011.–2017.) i ravnatelj Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu (2017.–2021). Od 2021. župnik je Župe sv. Petra apostola i dekan Konkatedralnog dekanata u Splitu. Od 2013. predaje na KBf-u u Splitu. U znanstveno-nastavno zvanje docenta izabran je 2017., a u siječnju 2023. izabran je u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora. Pročelnik je katedre Temeljnoga bogoslovlja KBF-a Sveučilišta u Splitu.

Doc. dr. sc. Ana Jeličić (1981.) doktorirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a prethodno je završila poslijediplomski studij iz društvenih komunikacija i filozofije komunikacija na Filozofskom fakultetu Papinskog sveučilišta Gregoriana u Rimu. Zaposlena je na Sveučilištu u Splitu na Sveučilišnom odjelu za forenzične znanosti gdje predaje kolegije iz (bio)etike, komunikologije i medija te kao vanjska suradnica na Katoličkom bogoslovom fakultetu i drugim sastavnicama Sveučilišta u Splitu. U Tiskovnom uredu Splitsko-makarske nadbiskupije radila je od 2009. do 2012. kao urednica televizijske emisije.

Izvor: Splitsko-makarska nadbiskupija

Radio Marija

14:00 Pozdravi, čestitke i preporuke
14:55 Molitva za život
15:00 Krunica Božjega Milosrđa
15:15 Krunica - Radosna otajstva

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Novo u programu: još više molitve!

Dragi slušatelji, u našem programu odlučili smo uvesti više molitvi u stalnim terminima. Uz naše redovite dnevne molitvene trenutke, dodali smo još...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Veljača 2023
P U S Č P S N
1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 2009-2022

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.