.jpg)
U utorak 24. siječnja 2023. godine u dvorani Vijenac Nadbiskupijskog pastoralnog instituta u Zagrebu otvoren je 63. Teološko-pastoralni tjedan u organizaciji Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Ovogodišnji TPT održava se od 24. do 26. siječnja na temu Crkva u službi otpornosti pojedinaca i zajednica: prilike, vizije, otpori. „U svemu pritisnuti, ali ne pritiješnjeni; dvoumeći, ali ne zdvajajući (2 Kor 4, 8).“
Doc. dr. Tomislav Kovač, pročelnik Katedre fundamentalne teologije KBF-a na samom početku uputio je pozdrav okupljenima u ime Teološkog-pastoralnog povjerenstva KBF-a. Uvodeći u tematiku koja će se obrađivati, istaknuo je da je ovogodišnja tema vrlo važna i aktualna.
„Željeli bismo razmišljati ne samo o krizama, nego još više razmatrati na koji se način čovjek, društvo i Crkva suočavaju s njima i reagiraju na njih. Zato je važan pojam otpornosti koji ovdje ne označava samo mogućnost podnošenja nekog tereta, nego kreativnu sposobnost razvijanja vještina, znanja, potpore, strategija i mudrosti u sučeljavanju s poteškoćama. Iz vjerničke perspektive znamo da Bog ostaje blizu čovjeku i u vremenima najvećih kriza. Zanima nas na koji način Crkva može služiti ljudima i zajednicama u ovim napetim i neizvjesnim vremenima. U pitanju je hrabrost Crkve i iskrena volja da u Kristovo ime bude uporište svakom čovjeku, osobito ranjenima i napuštenima. Vjerujemo da će ova predavanja dati zanimljive filozofsko-teološke, pastoralne, pedagoške, psihološke i druge smjernice koje će pomoći članovima Crkve pomoći u razvijanju prikladnog apostolata u ovim bremenitim vremenima“, poručio je doc. dr. Kovač.
Nakon uvodne molitve Duhu Svetome kardinal Josip Bozanić uputio je uvodnu riječ. Među ostalim istaknuo je da je prisutnost krize očita na cijeloj zemaljskoj širini.
UVODNA RIJEČ KARDINALA BOZANIĆA
„Situacija u kojoj se danas nalazimo skriva, ali i otkriva živu želju za duhovnošću, za duhovnom otpornošću. Duhovnost nam je potrebna da odgovorimo na izazove i pitanja koji proizlaze iz razdoblja života Crkve i čovječanstva u cjelini. Duhovnost znači osjećaj za Boga i odgovor na Njegov poziv. S Njime spoznajemo tko smo i što činimo. On nas približava i pomaže nam pomoći jedni drugima. U Njemu stječemo mogućnost onoga što se oko nas događa da bismo pronašli put kojim nam je ići“, rekao je kardinal Bozanić.
Istaknuo je riječi pokojnog pape emeritusa Benedikta XVI. o Crkvi koja je „Crkva živa, a papa Franjo želi da Crkva u svim okolnostima bude apostolska, misijska svojom prisutnošću, koja zna izaći ususret ljudima na rubovima, koja svakome privlači istinom, osjetljiva za tjeskobe, samoće, krhkosti i ranjenosti. To je Crkva koja u slobodi nadilazi prisilu i navezanost na sebe. Draga braćo i sestre, poštovani sudionici, želim da se ovih dana svi još više doživimo članovima Crkve koja nošena snagom Duha posreduje životnost, otpornost u radostima i nadama, kao i tjeskobama i žalostima ljudi našega vremena“, zaključio je zagrebački nadbiskup.
.jpg)
Apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj mons. Giorgio Lingua također se obratio sudionicima, zahvalivši za poziv.
Apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj mons. Giorgio Lingua također se obratio sudionicima, zahvalivši za poziv.Pozdravni govor započeo je prisjećajući se iskustva nedavnih kriza, ali i trenutne krize ratom zahvaćene Ukrajine. „Tijekom iskustva potresa, COVID-19 i gledajući potom jezive slike rata u Ukrajini, mnogo sam puta pomislio – i učinilo mi se da to ima veliku terapeutsku vrijednost, kao primjer otpornosti – ono što je Chiara Lubich davne 1948. godine ispričala talijanskim parlamentarcima o počecima Pokreta fokolara kojega je utemeljila: „Bilo je to ratno vrijeme. Sve se rušilo pred nama, mladim djevojkama s velikim snovima o budućnosti: kućama, školama, voljenim osobama, karijerama. Gospodin je djelima izgovarao jednu od svojih vječnih riječi: ‚ispraznost nad ispraznošću, sve je ispraznost…‘ Iz te potpune i mnogostruke devastacije svega onoga što je bilo u našim jadnim srcima, rodio se naš ideal.“
„Danas je liturgijski blagdan svetoga Franje Saleškog. Taj svetac mi je jako drag jer je zaštitnik sjemeništa u kojem sam se školovao 8 godina. U Francuskoj, razorenoj vjerskim ratovima i nakon dvije uzastopne osobne nutarnje krize, Franjo će doživjeti kako se u njegovom srcu, usred tame, zapalio plamen Božje ljubavi koja će zauvijek ostati živa u njemu“, rekao je Lingua te poručio da je „vrijedno produbiti misao ovoga velikog sveca koji je zaslužio naslov ‚doktora božanske ljubavi‘.“
Na kraju je nuncij Lingua zahvalio okupljenim sudionicima i poželio im mnogo uspjeha u radu.
.jpg)
Potom se uzvanicima, sudionicima i predavačima obratio i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije mons. Dražen Kutleša. Na početku je podsjetio na govor pape Franje kardinalima i članovima Rimske kurije iz prosinca 2019. Tom prilikom Sveti Otac je ustvrdio da se „čovječanstvo nalazi u jednom od onih trenutaka kada promjene više nisu linearne, nego su epohalne – tvore izbore koji brzo transformiraju način života, odnose s drugima, načine komuniciranja i razrade misli, povezivanja između naraštaja i razumijevanja življenja, vjere i znanosti. Ono kroz što prolazimo, nije jednostavno epoha promjena, nego je promjena epohe.“
Nadbiskup Kutleša dodao je da su krize epohalne promjene često uzrokovane krizama. Istaknuo je da „kriza označava problematičnu i prijelomnu točku koja je povezana s posebno donošenjem konkretnih odluka i promjena“.
„Osim kriza na globalnoj i nacionalnoj razini, svjedoci smo sveopće moralne dekadencije koju obilježava slaba misao postmoderne, uz prisutnost snažnog subjektivizma na planu spoznaje i etike. Tako je u društvu postmoderne sve izmjenjivo i sve opcionalno – rod, spol, bračni partner, obitelj, istina, laž, identitet i pripadnost. Za ostvarenje vlastite egzistencije, čovjek odbacuje potrebu za nekim izvanjskim čvrstim, temeljom – za Bogom te ne tolerira nikakvu normu koja bi dolazila izvan njega. Čovjek je sam sebi stvoritelj i kreira svoje kriterije koji su posve utilitaristički normirani. Takva postmodernistička misao snažno nagriza kršćansku vjeru i vodi religioznoj neodređenosti i sinkretizmu svjetonazora. U ime vlastitih prava, ukidaju se prava drugima. Pojedinac se individualizira, prekida socijalne veze, sve u ime veće slobode i autonomije“, upozorio je predsjednik HBK.
Zaključio je da je stoga tema TPT-a itekako aktualna. Sudionicima je poželio duha razboritosti u prosudbama, puno konkretnih prosudba i pronalaženje najboljih rješenja jer bi samo suhoparna analiza stvarnosti, bez konkretnih rješenja, vodila besplodnoj pasivnosti. „Radosna vijest evanđelja nam to ne dopušta. Radost Kristova učenika temelji se na povjerenju u Bogu čija obećanja nikako ne zataje unatoč kriznim situacijama u kojima se možemo naći“, poručio je mons. Kutleša.
.jpg)
Zaključio je da je stoga tema TPT-a itekako aktualna. Sudionicima je poželio duha razboritosti u prosudbama, puno konkretnih prosudba i pronalaženje najboljih rješenja jer bi samo suhoparna analiza stvarnosti, bez konkretnih rješenja, vodila besplodnoj pasivnosti. „Radosna vijest evanđelja nam to ne dopušta. Radost Kristova učenika temelji se na povjerenju u Bogu čija obećanja nikako ne zataje unatoč kriznim situacijama u kojima se možemo naći“, poručio je mons. Kutleša.
Skup je pozdravio i rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Stjepan Lakušić. Nadovezavši se na temu TPT-a o otpornosti pojedinaca i zajednica, podsjetio je na poruku pape Franje za ovogodišnji Svjetski dan mira (1. siječnja), u kojoj je poručio da „nitko ne može spasiti sâm sebe“. Istaknuo je da je važno imati znanje te prepoznati što u nekom trenutku treba učiniti da bi se tako unaprijedilo društvo.
Sudionici 63. TPT-a su, pak, uputili brzojav papi Franji, koji je pročitao mag. theol. Milan Dančuo. Svetom Ocu sudionici su u ime Crkve u hrvatskome narodu izrazili svoju odlučnu vjernost.
Među ostalim, poručili su da će u skladu s temom TPT-a „osvijetliti poslanje što nam ga je predao Krist te pronaći putove kako pomoći današnjem čovjeku pred izazovima raznih otuđenja kojima je izložen, rastuće duhovne praznine što ga ostavlja suvremeni liberalizam, etički relativizam i sve snažnija sekularizacija koja istovremeno nastoji potisnuti kršćanske vrijednosti iz današnjeg društva, a osobito iz odgoja mladog naraštaja.
Na osobit način nastojat ćemo istaknuti kako je kriza ujedno i prilika za produbljivanje vjere, ali i naglasiti važnost dijaloga u prevladavanju krize, istaknuti doprinos što ga Crkva može pružiti u jačanju otpornosti društva putem socijalnog angažmana vjernika laika te na važnost vjerskog odgoja u obrazovnom sustavu i župnoj katehezi. U duhu Vaših riječi, naša glavna briga bit će usmjerena na to kako podijeliti radost Evanđelja otvaranjem i izlaskom u susret našoj braći i sestrama, posebno onima koji su napušteni na pragu naših crkava, na ulicama, u zatvorima i bolnicama, trgovima i gradovima, kao i migrantima i izbjeglicama.“
Uvodni dio otvaranja TPT-a zaključio je dekan KBF-a u Zagrebu preč. prof. dr. Josip Šimunović. Pozdravivši uzvanike i sudionike, osvrnuo se je na aktualnost teme TPT-a. „U čovjeku se, pogođenom mnogovrsnim krizama, rađaju osjećaji i stanja bespomoćnosti, straha, izgubljenosti, beznađa i besmisla. Sve to stvara vidljiv utjecaj na život i djelovanje obitelji, društva i Crkve. ‚Pohlepa je otrovala ljudske duše, svijet je ogađen u mržnji, kao guske u magli kročili smo u bijedu i krvoproliće. Razvili smo brzinu, ali smo se zatvorili u sebe. Strojevi koji daju obilje ostavili su nas željne. Znanje nas je učinilo ciničnima, a pamet tvrdima i neljubaznima. Mislimo previše i osjećamo premalo. Više od strojeva, trebamo čovječnost. Više od pameti, trebamo dobrotu i nježnost. Bez tih kvaliteta život će biti nasilan i sve će biti izgubljeno…‘ (C. C.). Ovo su davno izrečene riječi, no i u našem vremenu pronalaze svoju bolnu aktualizaciju“, primijetio je dekan Šimunović.
.jpg)
Poručio je da je Crkva „dio svijeta i konkretnoga društva te sama prolazi kroz preobrazbu. Pozvana je na misionarski izlazak po kojem će opet biti prepoznatljiva kao zajednica Isusa Krista, Spasitelja i Otkupitelja sviju. I zato su Crkvi potrebne osobe koje će vršiti proročku, mistagošku i očinsku ulogu prema ljudima svih životnih dobi jer tako se može kvalitetnije rasti u ljudskosti i pripadnosti Bogu s kojima je povezana kršćanska zrelost, ali i otpornost u odnosu na krizne situacije i stanja u kojima se kao Kristove učenice i učenici možemo naći.“
Dobro izgrađena otpornost vidi priliku mijenjanja perspektive uzrokovanu krizama, primijetio je prof. dr. Šimunović, naglasivši da tomu želi pridonijeti i TPT.
Sa željom da raznolikost tema omogući plodnu razmjenu misli te potakne rasprave čiji će se plodovi moći utkati u ostvarivanje otpornosti od kriza u stvarnosti suvremene današnjice, dekan Šimunović proglasio je 63. Teološko-pastoralni tjedan otvorenim.
Na otvorenju je nastupio zbor Instituta za crkvenu glazbu KBF u Zagrebu pod ravnanjem prof. Danijele Župančić, uz glazbenu pratnju doc. sc. Milana Hibšera.
Tekst: IKA
