Susret biskupa s novinarima 06 1200x801

PORUKA ŠTOVATELJIMA SVETOGA VLAHA U DOMOVINI I INOZEMSTVU

Dubrovnik, siječanj 2023.

 

Dragi štovatelji svetoga Vlaha u Gradu i domovini, poštovani naši pomorci i svi iseljenici koji ste daleko od svoga doma i od svoga Grada sa svima onima koji su vam u srcu, ljubljena braćo i sestre.

I ovogodišnja 1051. Festa sv. Vlaha, vjerska i kulturna baština ovoga podneblja, poziva nas da pohrlimo u Grad časteći „nascega Prottettura“, našega Parca, kako bismo ga molili za zagovor i zaštitu za sebe i sve svoje. Dobro nam došli!

Bog, darivatelj života i svakoga dobra, uvijek iznova daruje nam vrijeme da ga ispunimo, čeka na nas, šalje nam svoje vjerne svjedoke koji idu pred nama i uče nas kako živjeti evanđelje, kako u svom životu otvoriti vrata Kristu i jedni drugima. Jedan od Kristovih svjedoka je i sv. Vlaho kojeg uvijek rado častimo u našemu Gradu.

Sv. Vlaho stavio je Krista u središte svoga života i poslanja dopustivši da ga zahvati istinski evanđeoski duh. I danas nastavlja okupljati, povezivati i stvarati zajedništvo u različitosti, liječiti i štititi život. Vrijeme je ispunio služeći Kristu i drugima. Ljubio je Krista u bratu čovjeku pravom pastirskom ljubavlju, vodeći stado njegovo, po Božju, oduševljeno, kao njegov uzor (usp. 1 Pt 5, 1-4), a posvjedočivši i mučeništvom ono što je vjerovao i koga je nasljedovao.

Naš Parac živio je vrednote ljubavi i vjernosti, milosrđa i pravednosti, zauzetosti za drugoga u zahvalnosti, slobodi i praštanju, koje su i čovjeku današnjice itekako prijeko potrebne. Svi smo, nekada više, a nekada manje, potrebni jedni drugima, osobito na vjetrometini promjena i u olujama života.

Ove godine spominjemo se nekih obljetnica. Riječ je, među ostalim, o 1000 godina od osnutka benediktinskoga samostana na otoku Lokrumu, a lokrumski je opat stoljećima imao i važnu ulogu u ceremonijalu otvaranja Feste na blagdan Svijećnice. Spomenut ću još 150. obljetnicu od prvoga poznatog izbora festanjula Feste sv. Vlaha.

Dobro je pamtiti i vraćati se svojoj slavnoj povijesti i vlastitim korijenima, ali ne bismo smjeli ostati zarobljeni u prošlosti, nego živeći sadašnjost u otvorenosti prema svakom čovjeku na našem putu, izgrađivati u vjeri, nadi i ljubavi ljepšu budućnost za sve ljude.

Ne zaboravimo da zajedništvo otvara prostor rastu, uzajamnom služenju i darivanju u ljubavi, iskrenom dijalogu i sudjelovanju. U otvorenosti Dobru i činjenju dobra drugima, u izlaženju iz sebe i svoje zatvorenosti, postajat ćemo hrabriji u gledanju drugih Božjim pogledom ljubavi, posebno osobe s invaliditetom, strance, starije i bolesne te sve one koji su potrebni naše velikodušne pomoći i nesebične ljubavi. U takvoj otvorenosti i prihvaćanju drugoga neminovno će zaživjeti mir u srcima ljudi, mir koji je toliko potreban našemu vremenu.

Promičući evanđeoske vrednote novim apostolskim žarom bit ćemo spremni drugome i drukčijemu, tražitelju i odlutalome, blago i s poštovanjem, dati obrazloženje nade koja je u nama (usp. 1 Pt 3, 15-16). Tako ćemo osobnim primjerom oduševljenoga kršćanskog života i druge ljude dovoditi Kristu, utjelovljenom, raspetom i uskrslom Spasitelju.

„Ne bojte se! Otvorite, štoviše, širom otvorite vrata Kristu“, riječi su pape sv. Ivana Pavla II. izrečene na početku njegova pontifikata, a koji je prije 20 godina pohodio Hrvatsku i naš Grad, „biser Jadrana i oazu slobode“. Tom je prigodom Sveti Otac ohrabrio vjernike i svojim riječima učvrstio okupljene u vjeri te proglasio blaženom našu Mariju Propetog Isusa Petković koja je, kao i sv. Vlaho, bila sva za druge, siromašne i rubne, najranjivije. Živeći Kristovo evanđelje imali su jasnu zadaću „širiti i promicati, preko duhovnih i tjelesnih djela milosrđa, poznavanje Božje ljubavi“.

Nastojmo činiti dobro svima i vidjeti potrebu našega bližnjega, pritom ne zaboravljajući hvaliti Gospodina i moliti ga da upravlja naše putove kako bi sve naše staze i namjere dobro završile (usp. Tob 4, 14-19).

Dragi štovatelji i ljudi dobre volje, neka vas sve Gospodin blagoslovi svakim dobrom gdje god bili, a sveti Vlaho vam bio zagovornik.

Čestitam svima Festu sv. Vlaha, čestitam „dan ki dohodi nami jednom na godište“. Čestitam i imendan onima koji nose ime Vlaho.

„Čuj, sveti Vlaho naš, molitve glas

Dubrovnik čuvaj svoj, čuvaj sve nas.

Sada i u vijeke vjekova! Živio sveti Vlaho!

+ Roko Glasnović

dubrovački biskup

 

 

Izvor: Dubrovačka biskupija

Radio Marija

20:15 Krunica - Otajstva svjetla
20:40 Glazba
21:00 Ispovijest vjere Hrvata katolika
21:01 Psihologija i duševno zdravlje - ur. i vod.: dr. sc. Mijo Nikić

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Molitva za obitelj - svakoga dana u 20h

Svakoga dana u 20:00 h nakon molitve Anđeo Gospodnji molimo molitvu za obitelj. Pridružite nam se u zajedništvu molitve za sklad i plodnost...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Studeni 2024
P U S Č P S N
1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.