25 godina Radio Marije

2 20

Knjiga „Smiljana Rendić: zlatno pero hrvatskoga novinarstva“ autorice dr. sc. Silvane Burilović Crnov, prve knjige objavljene u novopokrenutoj biblioteci »Znameniti katolički novinari« koja je zajednički projekt Glasa Koncila i Društva hrvatskih katoličkih novinara, svečano je predstavljena 12. siječnja 2023. godine u Splitu.

Uz autoricu, knjigu su predstavili glavni urednik Glasa Koncila Branimir Stanić, tajnica Hrvatskog društva katoličkih novinara Marija Belošević, prof. dr. sc. don Mladen Parlov i književnica Zdenka Čorkalo.

O Smiljani Rendić (1926.-1994.), znamenitoj novinarki i književnici, istaknutoj laikinji Crkve u Hrvatskoj tijekom i nakon Drugog vatikanskog koncila koja se s pravom može svrstati među prvakinje hrvatskog katoličkog novinarstva, došli su čuti mnogi pa je Galerija 'Vinko Draganja' dominikanskoga samostana bila dupkom ispunjena.

Glavni urednik lista Glas Koncila, kojeg je Smiljana Rendić s nekolicinom svećenika stvorila, g. Branimir Stanić kazao je kako glavni cilj ove knjige, koja obiluje zanimljivim informacijama, nije otkriti sve o Smiljani Rendić nego približiti njen genijalan lik kojem Crkva u Hrvatskoj, Glas Koncila i katoličko novinarstvo duguju mnogo. „U ovoj knjizi možete doživjeti Smiljanu Rendić ne samo kao važnu ličnost 20. stoljeća nego doista kao izuzetnu i snažnu ženu. Ovo nije priča o junakinji našeg doba koja je bila siromašna dok je nisu otkrili te nije postala svjetski poznata bogatašica. Ona je ostala siromašna do kraja života i u tom svom siromaštvu učinila je nevjerojatne stvari. Iz vlastite bijede obogatila je ne samo Crkvu u Hrvatskoj nego i čitavo hrvatsko društvo“. Podsjetio je na njen progon i osudu koju je morala prolaziti ne samo zbog političkog članka za koji je osuđena „Izlazak iz genitiva ili drugi hrvatski preporod“ već zbog toga što je bila katolička novinarka u ona teška vremena. Pohvalio je temeljitu analizu arhivske građe te opširnost razgovora koje je sa Smiljaninim suvremenicima obavila autorica te zaključio da Smiljana Rendić svima u domovini i Crkvi može biti uzor i nadahnuće.

Tajnica Hrvatskoga društva katoličkih novinara Marija Belošević izrazila je radost što će zahvaljujući ovoj knjizi veći broj ljudi čuti za Smiljanu Rendić koja na najbolji mogući način podcrtava važnost vjernika laika, žena u Crkvi. Istaknula je kako od nje mogu učiti svi, a napose novinari, jer je njen život i rad svjedočanstvo promicanja objektivnosti, istine, moralne odgovornosti za napisanu riječ, hrvatskog jezika, povijesti, kulture i domoljublja.

Profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu dr. sc. don Mladen Parlov kazao je kako je važno da postoje knjige kao ova koje će neke osobe i događaje izvući iz tame prošlosti i zaborava jer osobe kao što je Smiljana Rendić doista je vrijedno osvijetliti jer su dali veliki doprinos hrvatskoj kulturi, novinarstvu i Crkvi. „Ona je bila snažna i jaka žena koja, iako nije imala zaštitu, nikada nije htjela odstupiti od svojih uvjerenja te je i u najtežim razdobljima sačuvala svoje dostojanstvo. Bila je žena erudiktinja koja je uvijek radila na svom znanju te je, iako nije imala fakultetsko obrazovanje, dobro govorila i pisala nekoliko svjetskih jezika te bez poteškoća ulazila u duboke teološke rasprave. Bila je vatikanistica koja je, iako nikada nije napustila Jugoslaviju, duboko poznavala život unutar vatikanskih zidina kao nitko u našem narodu prije ni poslije nje. Izrazito je voljela židovski narod jer je Isus po tijelu bio Židov te je temeljito poznavala njihovu povijest, kulturu i religiju. Bila je zauzeta vjernica laikinja koja je silno voljela Katoličku crkvu i hrvatski narod“. Čestitao je autorici na izvrsnoj knjizi s nadom da će joj ovo biti prva u nizu knjiga.

2 20

Književnica i doktorica Zdenka Čorkalo istaknula je kako je, zahvaljujući ovoj knjizi, Smiljana Rendić rođena po drugi put. Posvjedočila je kako je na svojoj prvoj godini studija medicine u Rijeci upoznala Smiljanu Rendić, družila se s njom i u tim susretima nikada nije osjetila neosunčanu stranu njezine stvarnosti. Približivši okupljenima povijesni kontekst njenog djetinjstva, mladosti i odrasle dobi kazala je kako je u svojim nastojanjima oko istine grubom silom zaustavljana i ponižavana do mjere koja je svakako imala namjeru promijeniti njezin katolički i nacionalni svjetonazor. „Autorica nije imala lagan posao jer je trebalo pronaći i pročitati tisuće pisama, polemika i osvrta, trebalo je ne učiniti propust u izboru i trebalo se moći odvojiti od primjedbi kojih ima koliko i poznavatelja Smiljane Rendić dok je bila živa. Snagom prvorazrednog interpreta autorica je ušla u Smiljanin lik i u likove koji su o njoj govorili, nije dodavala svoje mišljenje nego je sve pročitano zaoblila, u intelektualnom i emocionalnom nadahnuću povezala vjerno i logično, kao da čitajući tekstove gledamo paralelno i film o njima. Knjiga se lagano čita, što je zasluga autorice, a teško pamti, za što se pobrinula sama Smiljana koja je enciklopedijskim znanjem i toplinom prema najmanjima, najslabijima, dala na znanje tko ju je obdario svime što je imala“, zaključila je.

19aAutorica knjige dr. sc. Silvana Burilović Crnov pojasnila je kako se sa mišlju i djelom Smiljane Rendić susrela prije nešto više od 11 godina te se u njoj probudio poticaj da istraži ono što je još uvijek nepoznato i otme zaboravu ono što je nepravedno u nj gurnuto. Godine istraživanja njene bogate pisane ostavštine kojoj pripadaju nekoliko knjiga, stotine objavljenih članaka u crkvenom i svjetovnom tisku te obilna privatna korespondencija izrodile su doktorskom disertacijom „Smiljana Rendić: katolička novinarka i pratiteljica Drugog vatikanskog koncila“. Istaknula je kako je to istraživanje bilo velika i zahtjevna zadaća, ali i privilegij te radost i dar. Ova knjiga rasterećena je znanstvenoga aparata i svjedoči o hrabroj i odlučnoj, osebujnoj i borbenoj ženi, vjernici laikinji i vatikanistici, višedesetljetnoj hrvatskoj novinarki i književnici, ali i o vremenu u kojemu je djelovala, pisala, živjela svoj vjernički i nacionalni identitet ne odričući se istine, ne bježeći od poteškoća i nepravdi na koje je nailazila. „Zbog svega spomenutog i zbog cjelokupnog njezinog doprinosa hrvatskom društvu, kulturi, jeziku a osobito Crkvi i hrvatskom katoličkom novinarstvu nadam se da će djelo Smiljane Rendić biti vrednovano onako kako ona to zaslužuje, da će ova knjiga i njezina promocija biti poticaj tome da će se njezino djelo jednom sabrati u sveske, prevesti na strane jezike, biti tema znanstvenih skupova i simpozija, da će se organizirati Dani Smiljane Rendić, a svakako je zaslužila da nagrada hrvatskih katoličkih novinara nosi njezino ime“, zaključila je. Zahvalila je svim sugovornicima, recenzentima knjige: prof. dr. Danijelu Labašu, prof. dr. Marku Trogrliću i prof. dr. Jerku Valkoviću, Glasu Koncila, Hrvatskom društvu katoličkih novinara i svima koji su dali doprinos nastanku ove knjige, a na poseban način svojoj obitelji na podršci.

23 1

Promociju su pjesmom uveličali 'Pivači evanđelisti' sa splitskih Brda i Ravnih njiva. Predstavljanje knjige moderirala je književnica Lana Roje Miličević.

Knjiga „Smiljana Rendić: zlatno pero hrvatskoga novinarstva“ ima 157 stranica, a kroz šest poglavlja donosi njen životopis i bibliografiju, domagojsku duhovnu formaciju i hrvatsko nacionalno usmjerenje, novinarsko i književno ostvarenje, praćenje i analizu II. vatikanskog koncila, odnos prema autoritetu te osvrt na nerazumijevanje njezina rada i uloge vjernika laika. Knjigu se može nabaviti u prodajnom prostoru Glasa Koncila (Kaptol 8, Zagreb) te preko web knjižare Glasa Koncila.


Silvana Burilović Crnov diplomirala je, licencirala i doktorirala teologiju na Katoličkomu bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu, na kojemu od ove akademske godine predaje kolegij o Drugom vatikanskom koncilu i laicima. Nedavno je izabrana u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika. Objavljuje znanstvene radove i sudjeluje na znanstvenim simpozijima i skupovima. Više od sedamnaest godina radi s medijima stvarajući sadržaj za katoličke medije i kao voditeljica Tiskovnog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije surađuje aktivno sa svjetovnim medijima. Urednica je tv emisije „Radosna vijest“ s novinarskim iskustvom u različitim elektroničkim i tiskanim medijima. Završila je i za menadžera za odnose s javnošću. Dobitnica je rektorove nagrade najuspješnijim studentima Sveučilišta u Splitu. Članica je Hrvatskoga društva katoličkih novinara, Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu, Matice hrvatske i hrvatske sekcije European Society of Women in Theological Research. Supruga je i majka troje djece.

 

Izvor: Splitsko-makarska nadbiskupija

Radio Marija

10:00 Sveta misa - prijenos iz svetišta Majke Božje Sinjske; misno slavlje predvodi mons. Juraj Batelja
11:10 Glazba
12:00 Anđeo Gospodnji; Molitva - Srednji čas
12:10 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Novo u programu: još više molitve!

Dragi slušatelji, u našem programu odlučili smo uvesti više molitvi u stalnim terminima. Uz naše redovite dnevne molitvene trenutke, dodali smo još...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Veljača 2023
P U S Č P S N
1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 2009-2022

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.