Članovi Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine nisu upućivali službeni poziv papi Benediktu XVI. da dođe u pastirski pohod u BiH ponajprije zato što je izabran za službu nasljednika sv. Petra apostola samo dvije godine nakon što je papa Ivan Pavao II. u lipnju 2003. pohodio Banju Luku i zato što je bio papa svega osam godina. Naravno, nije moguće svakom papi pohoditi tolike zemlje u svijetu. Crkva u Bosni i Hercegovini i cijelo društvo mogu biti ponosni da su u posljednjih 26 godina čak tri puta bili domaćini nasljedniku sv. Petra apostola.
Ipak, papa Benedikt XVI. dobro je poznavao stanje Crkve u BiH i u društvu uopće još iz vremena ratnih stradanja devedesetih godina dvadesetog stoljeća kada je obnašao službu prefekta Kongregacije za nauk vjere, a osobito nakon što je naslijedio papu Ivana Pavla II. dana 19. travnja 2005. Već nakon manje od deset mjeseci od izbora za papu, odnosno 24. veljače 2006., papi Benediktu XVI. došli su u pohod apostolskim pragovima (ad limina apostolorum) članovi Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine predvođeni predsjednikom kardinalom Vinkom Puljićem, nadbiskupom metropolitom vrhbosanskim. Tu su bili dijecezanski biskupi iz Banje Luke i Mostara mons. Franjo Komarica i mons. Ratko Perić te pomoćni biskup vrhbosanski mons. Pero Sudar.
U svom obraćanju papi Benediktu XVI., 24. veljače 2006. kardinal Puljić je, između ostalog, kazao: „Na ovo hodočašće došli smo s dušom koja je, na žalost, još uvijek obilježena iskustvom žalosnog i nemilosrdnog rata čije se strašne posljedice još uvijek bolno odražavaju na narodu povjerenom našoj brizi. Ipak, ne napušta nas evanđeoska zabrinutost i ispunjenost nadom koja, kao pažljivi stražari, otkrije na obzorju rađanje novog dana za naš narod kojem, poput ostatka ostataka (usp. Ez 1,4; Neh 1,3; Iz 4,3), donese ne samo pravedno materijalno blagostanje nego, također i iznad svega, obnovljeni poticaj kršćanskog i crkvenog života. Da bi se moglo razumjeti koliko je duboka naša bol, dovoljno je posjetiti da je prije sukoba, oko 820 000 vjernika animiralo život naših četiriju Biskupija, dok ih je sada ostalo 466 000. Među onima koji su napustili našu Zemlju, mnogi su otišli u daleke krajeve i čini se gotovo sigurno da se neće vratiti. Drugi koji bi se, naprotiv željeli vratiti, u svojoj težnji opažaju ravnodušnost i bezvoljnost, kako kod lokalnih političara tako i kod Međunarodne Zajednice. Od njih se očekuje materijalna pomoć za obnovu kuća, škola i struktura nužnih za suživot koji želi biti civiliziran, ali izgleda da njihova više nego opravdana očekivanja trajno padaju u prazno. Isto se to može reći i za naše kršćanske zajednice i za crkvene strukture: nemali broj župnih crkava, kuća, samostana i drugih građevina bili su porušeni ili jako oštećeni. Unatoč tome i s mnogo napora, nastojimo svima ulijevati nadu i preko obnove takvih zdanja“, kazao je kardinal Puljić.
„Iskusili smo kako je teško, čak nemoguće, vratiti mir i stvoriti ozračje povjerenja bez jednakih prava, bez istine i pravde, ako nedostaje poštivanje svakog muškarca i svake žene, ako se ne prizna dostojanstvo jednog naroda i njegove kulture. Ne možemo sakriti Vašoj Svetosti da danas, u našoj Zemlji, postaje očito kako su, na štetu ljudskog dostojanstva koje nas sve ujedinjuje, na djelu stavovi i izabrane lažne i prijevarne politike. Prekrivanje istine i sistematsko varanje guše nutarnji i socijalni život naših sugrađana. Osjećaju se gotovo nemoćni i uništeni od očaja. Više ne pucaju puške, ali želja da se nadvlada i ušutka glas biskupa, iako govore u ime svih etničkih grupa i povijesnih kultura u Zemlji tražeći njihova jednaka prava, prečesto prožima sredstva društvenih komunikacija“, rekao je kardinal Vinko napominjući da su biskupi „jako razočarani stavovima Međunarodne i Europske Zajednice koje redovito ignoriraju sve inicijative, prijedloge i molbe upućene s naše strane“. „U svemu tome izdiže se kao siguran znak potpore i posebne blizine Vaše Svetosti i Svete Stolice i nedavno imenovanje rezidentnog Apostolskog nuncija čija će trajna nazočnost biti ohrabrenje ne samo za katolike, nego i za one koji u aktivnosti Katoličke Crkve priznaju i siguran bedem za obranu cijelog čovjeka i svih ljudi“, kazao je tadašnji predsjednik BK BiH nasljedniku sv. Petra.
Obraćajući se biskupima iz Bosne i Hercegovine papa Benedikt XVI. je na početku kazao: „Poštovana braćo u biskupstvu! 'Blago mirotvorcima' (Mt 5,9). Ovim Isusovim riječima srdačno vas pozdravljam na završetku vašega posjeta Ad Limina Apostolorum. Želio bih da moj pozdrav preko vas stigne i do vjernika, koje je božanski Učitelj povjerio vašoj pastoralnoj brizi. Zahvaljujem Vama, gospodine Kardinale Vinko Puljiću, za riječi koje ste mi, u svoje ime te u ime ostalih biskupa Bosne i Hercegovine, uputili izražavajući istovremeno i osjećaje vaših zajednica. Obavijestivši me o stanju vaših vjernika, te o problemima njihove svakodnevice, vi ste iznijeli elemente nade koje njihovo zalaganje opravdava, kao i pastoralne programe koje razvijate. Pri susretima, zamijetio sam u vama snažnu želju za očuvanjem zajedničkih ciljeva, kako bi se ujedinjeni suočili sa sadašnjim izazovima, s kojima se mora nositi vaš narod. Zasigurno, poteškoće su brojne, ali kod vas, kao i kod vaših svećenika i vjernika, veliko je pouzdanje u božansku Providnost. Nakon žalosnih godina nedavnoga rata vi ste danas, kao mirotvorci, pozvani učvršćivati zajedništvo te u Kristovo ime širiti milosrđe, razumijevanje i praštanje, kako unutar kršćanskih zajednica tako i u složenom društvenom tkivu Bosne i Hercegovine. Dobro znam da vaše poslanje nije lako, ali isto tako znam da svoj pogled trajno držite usmjeren na Krista, koji je, do kraja ljubeći sve, dodijelio svojim učenicima temeljni zadatak koji obuhvaća sve druge, onaj da ljube. Ljubav, da bi na duhovnom planu bila plodna, ne treba jednostavno slijediti zemaljske zakone, već dopustiti da bude prosvijetljena od istine koja je Bog te se primijeniti u onoj najvećoj mjeri pravednosti koja je milosrđe. Budete li djelovali u ovom duhu, moći ćete radosni nastaviti izvršavati povjereno vam poslanje, doprinoseći zacjeljivanju još uvijek otvorenih rana te rješavanju sukoba i podjela, nasljeđe prošlih vremena“, kazao je papa Benedikt XVI. biskupima iz Bosne i Hercegovine. Na kraju je istaknuo:
„Poštovana braćo, Petrov nasljednik je uz vas i jamči vam svoju stalnu podršku. U ovim danima koje ste proveli u Rimu te kroz susrete, koje ste imali sa mnom i s mojim suradnicima iz Rimske Kurije, mogli ste iskusiti koliko je iskrena i bratska naša duhovna blizina. Molim Gospodina da na vas, na vaše svećenike, redovnike i redovnice, te na svekoliko pučanstvo vaše zemlje izlije obilje svoje milosti. Ovu molitvu povjeravam zagovoru Marije, Majke Božje i Majke Crkve, da posreduje za svu svoju djecu. S tim osjećajima od srca udjeljujem svoj blagoslov vama, vašim zajednicama, katoličkim vjernicima i svim ljudima dobre volje ljubljene Bosne i Hercegovine“.
U vrijeme pontifikata pape Benedikta potpisan i ratificiran Temeljni ugovor između Svete Stolice i Bosne i Hercegovine (potpisan 19. travnja 2006.), s odnosnim “Dodatnim protokolom” (potpisanim 29. rujna 2006.), a oba su stupila na snagu 25. listopada 2007. Dana, 27. svibnja 2009, tadašnji zamjenik tajnika Državnog Tajništva za odnose s državama mons. Pietro Parolin uzeo je kao primjer spomenuti govor u svom izlaganju na Papinskom Sveučilištu Svetog Tome Akvinskog u Rimu na temu „Temeljni ugovor između Svete Stolice i Bosne i Hercegovine u odnosu na pravoslavnu i muslimansku zajednicu“. U najavi, između ostalog, stoji: „Radi se o jednom važnom izlaganju, kojim je između ostaloga – možda po prvi put – predstavljena opća slika različitih faza koje su dovele najprije do potpisivanja a onda do odobrenja Ugovora i zatim do osnivanja i rada Mješovitog Povjerenstva“. Današnji državni tajnik Pietro Parolin u svom predavanju je, između ostalog, podsjetio: „Temeljni ugovor između Svete Stolice i Bosne i Hercegovine potpisan je u zgradi Predsjedništva u Sarajevu 19. travnja 2006., na prvu godišnjicu izbora Svetog Oca Benedikta XVI. na vrhovni pontifikat. Bili su prisutni svi članovi Biskupske konferencije i brojni predstavnici Države. Za Bosnu i Hercegovinu potpisao je gosp. Ivo Miro Jović, član kolektivnoga Predsjedništva; a za Svetu Stolicu nadbiskup Alessandro D'Errico, apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini“. Unatoč brojnim naporima s crkvene strane, ovaj Ugovor još uvijek čeka na svoju implementaciju.
Sveti Otac Benedikt XVI. imenovao je 15. srpnja 2010. člana Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Marka Semrena te tadašnjeg docenta Franjevačke teologije u Sarajevu i gvardijana Franjevačkog samostana Gorica/Livno pomoćnim biskupom banjolučkim dodjeljujući mu naslovnu biskupiju Abaradira. „Zasigurno biskupsko imenovanje fra Marka važan je događaj ne samo za Banja Luku, nego i za Crkvu u Bosni i Hercegovini. Važan je za biskupiju i za mons. Komaricu, iz poznatih motiva. Ali važan je također i za Biskupsku konferenciju, koja će imati novog člana; i što više redovničkog člana, kao znak priznanja za ulogu koju su redovnici – a posebno franjevci – imali i imaju u životu Crkve u Bosni i Hercegovini. Osim toga, ovo imenovanje je važno također i za sve redovnike i redovnice u Zemlji. Prisjetit ćete se da sam često spominjao poštovanje, zahvalnost i priznanje Svete Stolice glede pastoralne revnosti i primjera koji nam oni daju, skrbeći za tolike odgovornosti povjerene redovnicima i redovnicama u Crkvi.“, kazao je tadašnji apostolski nuncij nadbiskup Alessandro D'Errico.
Papa Benedikt XVI. je također, „u Rimu kod Svetoga Petra, dana prvoga mjeseca veljače, godine Gospodnje dvije tisuće jedanaeste, šeste Naše papinske službe“ uputio Bulu imenovanja „ljubljenomu sinu Tomi Vukšiću, iz svećenstva Mostarsko-duvanjske biskupije,… prvomu određenom Vojnom ordinariju“. Državni tajnik kardinal Tarcisio Bertone istog dana uputio je i Bulu uspostave vojnog ordinarijata u BiH. „Vršeći prevažnu službu Petrova nasljednika, uvelike cijenimo one koji svoju domovinu i druga dobra pravedno brane, i brinemo se da im se nužna duhovna pomagala provide. Sada, dakle, budući da je između Svete Stolice i Bosne i Hercegovine sklopljen Ugovor s nakanom da se vojnicima i Kristovim katoličkim vjernicima, koji pripadaju kopnenim, pomorskim i zračnim snagama, pruže duhovne pomoći stalnim i pouzdanijim načinom, Mi, nakon što se postigla potrebna suglasnost onih kojih se to tiče ili koji misle da ih se tiče, uspostavljamo Vojni ordinarijat u Bosni i Hercegovini, žarka duha želeći da ondje vojnici i njihovi najbliži mogu uživati ona ista dobra koja u drugim Narodima kršćani uživaju vršeći sličnu službu“, stoji u Buli uspostave vojnog ordinarijata u BiH koji sve do danas, unatoč određenim poteškoćama, vrši svoje poslanje.
Svi biskupi te brojni svećenici, redovnici, redovnice i vjernici sudjelovali su na apostolskom pohodu pape Benedikta XVI. Hrvatskoj, 4. i 5. lipnja 2011. prigodom Prvog nacionalnog susreta hrvatskih katoličkih obitelji. Članovi Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine u priopćenju sa svog XIII. zajedničkoga zasjedanja, održanog 24. siječnja 2011. u dvorani Bogoslovskog sjemeništa u Zagrebu, između ostalog, su poručili: „Biskupi su izrazili radost zbog najavljenoga dolaska pape Benedikta XVI. u Zagreb, ističući da je to pohod cijelom hrvatskom narodu u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i šire pod geslom: "Zajedno u Kristu". Naglašeno je da su pozvani osobito mladi s kojima će se Sveti Otac susresti na Trgu bana Josipa Jelačića u subotu 4. lipnja 2011., kao i katoličke obitelji u cijelom hrvatskom narodu koje će se okupiti na euharistijskom slavlju na zagrebačkom hipodromu u nedjelju 5. lipnja 2011.“. U spomenutom priopćenju također stoji: „Kardinal Josip Bozanić, nadbiskup metropolit zagrebački, kao domaćin zaželio je dobrodošlicu svim prisutnim biskupima. U vremenu kada se zbog negativnih vijesti širi bezvoljnost i gubitak nade u narodu, kardinal Bozanić kao poseban dar i znak nade istaknuo je skorašnji pohod pape Benedikta XVI. Hrvatskoj“.
Papa Benedikt XVI. pokazao je brigu za budućnost katolika u Bosni i Hercegovini također preko svoga državnog tajnika kardinala Tarcisia Bertonea koji je, 14. siječnja 2012. uputio Pismo-Poruku uoči 14. zajedničkog zasjedanja Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine i Hrvatske biskupske konferencije održanog, 30. i 31. siječnja 2012. u Sarajevu. Kardinal Bertone je u toj Poruci napisao:
„Draga subraćo u biskupstvu, u prigodi 14. zajedničkog zasjedanja Biskupskih konferencija Hrvatske i Bosne i Hercegovine, drago mi je prenijeti vama i vašim suradnicima srdačan pozdrav Svetog Oca Benedikta XVI. Ovo zajedničko zasjedanje jest dodatan znak jedinstva Katoličke Crkve u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Radi se o jedinstvu koje čini ne samo affectio collegialis, nego i zajednička vizija uloge, odgovornosti i djelovanja Crkve. Ono se hrani istom odanošću Svetom Ocu, iskrenom crkvenom obvezom pred izazovima s kojima se hrvatski narod treba sučeliti u regiji, i također primjernim interventima solidarnosti prema najsiromašnijim i najpotrebnijim društvenim slojevima. U tom kontekstu kolegijalnoga služenja narodu Božjemu, siguran sam da će na zasjedanju dužna pozornost biti dana teškom pitanju budućnosti katoličkoga naroda u Bosni i Hercegovini, sa svrhom da se programiraju zajedničke pastoralne linije. Nažalost, kao što dobro znadete, podaci su alarmantni: od oko 800.000 katolika u 1991. godini prešlo se na oko današnjih 440.000; u mnogim župama ostali su samo malobrojni starci; prema godišnjim statistikama Biskupijskih kurija, broj katolika se ne prestaje smanjivati. Uzroci ove žalosne pojave su poznati: rat iz '90. godina prouzrokovao je teške gubitke u ljudskim životima i u crkvenim strukturama; izbjeglice se nisu vratile u broju kojemu se nadalo; teška ekonomska situacija prisiljava mnoge mlade da napuste Zemlju, posebice zbog nedostatka posla. A postoji još jedan zabrinjavajući element koji se odnosi na opadanje stope nataliteta i posljedičan demografski pad“, napisao je kardinal Bertone te nastavio:
„Zato se može dobro razumjeti zebnja biskupa Bosne i Hercegovine za svoje zajednice, koja je ponovno izražena u njihovu Pastoralnom pismu od prošlog 8. prosinca: ustvari, posebno u nekim područjima, katolička vjera riskira da posvema nestane za koje desetljeće. Težina situacije zahtijeva da vi, kao pastiri i prvi odgovorni naroda Božjega u toj regiji, zajedničkim dogovorom intenzivirate svoje zauzimanje za budućnost Crkve u Bosni i Hercegovini. Mora se boriti protiv malodušnosti i rezignacije i mora se ohrabriti osobno uključivanje u pitanje preživljavanja. Potrebno je također potruditi se za poboljšanje uvjeta života svih stanovnika, osobito mladih koji trebaju radna mjesta da bi mogli ostati u Bosni i Hercegovini. Da bi se ostvarilo ove važne ciljeve, Crkva neće propustiti surađivati sa civilnim vlastima i sa svim osobama dobre volje. Sveti Otac želi da kolegijalno razmišljanje biskupa dviju Biskupskih konferencija doprinese nadahnjivanju korisnih inicijativa, kako bi se učinilo da hrvatski narod mogne nastaviti vršiti svoje crkveno poslanje u Bosni i Hercegovini i nuditi svoj dragocjen doprinos za društveni život Zemlje. U tu svrhu, On molitvom prati rad zasjedanja i – zazivajući za sudionike obilje darova Duha i majčinsku zaštitu Marije, Majke Crkve – srdačno podjeljuje vama, poštovana subraćo, i vašim suradnicima poseban Apostolski blagoslov“, stoji u pismu državnog tajnika pape Benedikta XVI. upućenog, 14. siječnja 2012. članovima Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine i Hrvatske biskupske konferencije.
Papa Benedikt XVI. uputio je u siječnju 2011. godine i čestitku biskupu banjolučkom mons. dr. Franji Komarici povodom 25. obljetnice biskupskog ređenja:
„Časni Brate, uskoro će, veseleći se s tobom, zajednica Banje Luke i cijela tvoja obitelj od čije si pobožnosti primio primjeren odgoj, slaviti sasvim jedinstven događaj, odnosno spomen 25. obljetnice tvoga biskupskog ređenja. Držimo da nikada neće minuti iz tvoga srca onaj dan kada si, polaganjem ruku Našega Prethodnika. Časnoga Sluge Božjega Ivana Pavla II., na svetkovinu Bogojavljenja, uvršten među nasljednike apostola i izabran za pomoćnog biskupa Banje Luke. I Mi se, dakako, želimo pridružiti tome sretnom spomenslavlju prigodnom čestitkom te ujedno istaknuti i osvijetliti tvoje biskupsko služenje da bi, zbog dobro učinjenih djela, tvoje srce dobilo primjerenu utjehu i zasluženu radost… Nije nam nepoznato što si sve pretrpio dok je bjesnio onaj strašni rat i kako si veoma brižno radio da bi se ratne rane ublažile. Nećemo prešutjeti ni sav onaj trud koji ulažeš kako za svoju biskupiju, tako i za svoju domovinu i opću Crkvu, čime si pred svima stekao priznanja i nagrade… Skupa s tvojom cijelom Crkvom kojoj si potpunoma posvetio svoje pastirske snage, želimo pohvaliti cijeli tijek tvoga biskupskog služenja, a na poseban način uputiti čestitke u povodu ovoga tvog jubilarnog spomenslavlja. Istodobno zazivamo božanskog Pastira da te obdari obiljem radosti i da ti, po zagovoru nebeske Majke pomoćnice, udijeli zasluženu nagradu“, stoji u čestitci pape Benedikta XVI. biskupu Komarici.
Papa Benedikt XVI. je, 13. siječnja 2011. izričito spomenuo Bosnu i Hercegovinu u kontekstu ostvarenja napretka u razvijanju vjerskih sloboda.
„Na tradicionalnom susretu Pape s članovima Diplomatskog zbora na početku nove godine u Sali Clementina u Vatikanu prisustvovali su svi rezidentni i nerezidentni veleposlanici sa supružnicima te diplomati iz veleposlanstava pri Svetoj Stolici. Čestitke Svetom Ocu i najvišim dužnosnicima Vatikana uputili su veleposlanici među kojima i veleposlanica BiH Jasna Prpić-Krivošić, koja je, rukujući se s Papom, prenijela iskrene čestitke i najljepše želje u ime Predsjedništva, institucija Bosne i Hercegovine i u svoje osobno ime. Svečanost je otvorio doajen diplomatskog kora, veleposlanik Hondurasa Alejandro Emilio Valladares Lanza pročitavši pozdravni govor na francuskom jeziku te davši kratku analizu događanja u svijetu u 2010. s posebnim naglaskom na ulozi i doprinosu Svete Stolice u stvaranju globalnog mira. Papa Benedikt XVI. prisutnima se na francuskom jeziku obratio govoreći o religioznim slobodama u raznim dijelovima svijeta. Naglasio je da je vjerska sloboda povijesno prvo ljudsko pravo i kao takvo od izuzetnog značaja za pojedinca i zajednicu, ali je spomenuo da se danas u mnogim zemljama ipak krši to pravo te da postoje velike poteškoće vjernika u raznim dijelovima svijeta. Nakon govora o teškoćama i problemima sa kojima se katolici danas susreću, Papa je istaknuo da je u nekim zemljama ipak ostvaren napredak u razvijanju vjerskih sloboda. U tom kontekstu Papa je izričito spomenuo Bosnu i Hercegovinu i Ugovor sa Svetom Stolicom o dušobrižništvu katolika, pripadnika Oružanih snaga BiH, koji je potpisan prošle godine“.
Biskup banjolučki mons. Franjo Komarica se, u svojoj propovijedi na Misi zadušnici za papu emeritusa Benedkta XVI. koju je slavio, 2. siječnja 2023. u banjolučkoj katedrali, prisjetio jednog do svojih susreta s njim: „S papom Benediktom sam se – u svojstvu predsjednika naše Biskupske konferencije – susreo posljednji put u Vatikanu 18. travnja 2012. On se i tada zanimao za situaciju katolika u našoj zemlji, osobito kako je s povratkom prognanih i izbjeglih katolika. Pokazao je 'veliku zabrinutost i žalost' što su domaći i međunarodni političari premalo učinili za održiv povratak Hrvata katolika u njihova rodna mjesta u Bosni i Hercegovini. Izrazio je nadu da će 'sada Republika Hrvatska konačno odlučnije moći poraditi na povratku svih onih Hrvata katolika, koji se žele vratiti u svoj rodnik kraj.' Zamolio me (!) da nastavim poticati domaće i inozemne političare i diplomate da učine 'dodatne napore za što skoriji povratak i ostanak bosanskih Hrvata katolika'. Općenito se može za blagopokojnog papu Benedikta utemeljeno tvrditi da je on bio čovjek, kršćanin, koji je potpuno i snažno bio ukorijenjen u religiozni život. On je čvrsto vjerovao u stvarnost Kristova uskrsnuća. Zato je mogao unositi jasnoću i smjelost u suvremenu stvarnost i Crkve i svijeta; označavajući današnje probleme pravim imenom nastojao ih rješavati na najbolji mogući način, ne zatvarajući pred njima oči niti ih promatrati kroz neke uljepšane 'ružičaste' naočale“.
Samo nekoliko dana nakon odreknuća od službe, kardinal Puljić je, 16. veljače 2013. uputio pismo papi Benediktu XVI. u kojem stoji: „Sveti Oče! Odmah na početku ovog pisma moram izraziti svu poteškoću s kojom sam ga počeo pisati. Nakon šokantnog iznenađenja koje sam doživio čuvši vijest o Vašem odreknuću, molitva mi je pomogla prihvatiti i razumjeti jednu takvu odluku koja me potiče da izrazim najdublje poštovanje prema Vašem izboru. Iznad svega želim izraziti zahvalnost i poštovanje prema Vašoj osobi kao i prema služenju kojim ste upravljali Petrovu lađicu tijekom godina svoga pontifikata. Zahvaljujemo Bogu za Vas i za sve ono što ste učinili u Crkvi i za Crkvu. Izražavam ovu zahvalu u ime Crkve koja mi je povjerena da joj budem na čelu i na osobit način u svoje ime. Ponosni smo na Vas. I ubuduće, kao i sada, pratit ćemo Vas svojom molitvom. I ja osobno patim zbog bolne situacije nejedinstva u Crkvi i potrebe za istinskom novom evangelizacijom i snažnijim i jasnijim svjedočenjem Krista Uskrsloga u današnjem svijetu. To je osobito važno u onim dijelovima u kojima živimo s drugima različitima od nas. Vidim koliko nam je hrabrosti potrebno svakog dana da bi svjedočili Krista“, napisao je kardinal Puljić papi Benediktu XVI.
Na mrežnoj stranici biskupija Mostar-Duvno i Trebinje-Mrkan u povodu odreknuća Svetog Oca Benedikta XVI. od papinske službe objavljen je, 12. veljača 2013. tekst pod naslovom „Pozdrav Papi“ tadašnjeg biskupa mostarsko-duvanjskog i apostolskog upravitelja trebinjsko-mrkanskog mons. Ratka Perića. „Preblaženi Oče, Benedikte Šesnaesti! Niste nas jednom iznenadili u ovih osam godina svojega blagoslovljena Pontifikata“, piše biskup Ratko te nastavlja nabrajati ono najvažnije iz djelovanja pape Benedikta XVI. „Ali jučerašnja izjava i najava da 28. veljače 2013. u 20 sati prestajete biti Papa, najviše nas je iznenadila i pogodila. Iako ste to teorijski najavljivali, dozrelo je evo i stvarno vrijeme da, zbog poodmakle dobi, u punoj svijesti i odgovornosti odlučite prepustiti vodstvo Crkve svojemu nasljedniku kojega će po Kardinalskom zboru Duh svjetla i vodstva izabrati kao što je i Vas izabrao u travnju 2005. na vrhovnu službu u Crkvi. Kanonski moguć čin, ali neviđen u praksi od 1406., kada se Grgur XII. odrekao službe radi rješenja zapadnoga raskola. Doista hrabar ovaj Vaš čin!... Vaša nas je odluka zatekla nespremne na ovu promjenu. Jučer smo suočeni s činjenicom Vaših tereta o kojima nismo vodili računa. Vaše odstupanje s Petrove stolice zahtijeva da spoznamo kako cijela kršćanska zajednica nosi odgovornost za Spasiteljevo pitanje: 'A Sin Čovječji, kad dođe, hoće li naći vjere na zemlji?' (Lk 18,8). U naše vrijeme shvaćamo da to nije retoričko pitanje, iako nije ni apokaliptičko. Hvala Vam, što ste nam donosili sjaj i miris krjeposti, vjerni suradniče Istine i Slugo Isusa Krista!“
Na kraju biskup Perić piše: „Sveti Oče! Imao sam s Vama više susreta dok sam bio u Rimu (1980.-1992.), a dva susreta s Vama kao Papom: u službenom pohodu ad limina, 24. veljače 2006. kada smo razgovarali o trima velikim radostima i o trima problemima u ovim hercegovačkim biskupijama. Željeli ste nam pomoći. Čak je jedan od tih problema preuzela Sveta Stolica formirajući Komisiju za ispitivanje poznatoga fenomena. I drugi susret 21. siječnja 2009. na općoj audijenciji kada sam Vas pozdravio i predstavio iz koje biskupije dolazim, a Vi onako nasmijano: O, molti problemi! Bio mi je to znak ne samo da dobro poznate našu problematiku nego i očinsko ohrabrenje da se mnogi problemi trebaju rješavati, a ne da se nad njima jadikuje. Hvala Vam na susretima i ohrabrenjima! Zahvalni smo Vam na imenovanjima svećenika iz ovih biskupija: dr. Želimira Puljića, dubrovačkoga biskupa, nadbiskupom zadarskim, 2010.; dr. Petra Rajiča nadbiskupom i nuncijem na Arapskom poluotoku, 2009.; dr. Tome Vukšića vojnim ordinarijem u BiH, 2011.; dr. Dražena Kutleše porečko-pulskim biskupom, 2011.“.
Kardinal Vinko Puljić sudjelovao je i na sprovodnoj Misi i sprovodnim obredima za pokojnog papu emeritusa Benedikta XVI. koji su održani u četvrtak 5. siječnja 2023. na Trgu svetog Petra. Dan ranije pohodio je baziliku sv. Petra i molio pokraj tijela preminulog nasljednika sv. Petra. U razgovoru za hrvatsku redakciju Vatikanskog radija o preminulom papi Benediktu XVI. je između ostalog kazao: „U životu sam susreo dvojicu ljudi koji su me oplemenjivali svojom smirenošću. To su kardinal Joseph Ratzinger i kardinal Franjo Kuharić. Kad bih susretao tu dvojicu ljudi, odnosno s njima razgovarao, nakon toga bih odmah bio obogaćen plemenitošću. Kardinal Ratzinger je, i prije nego je postao papa, ne samo imao znanje i bio jednostavan, nego je znao i prenijeti to znanje. On je na tako jednostavan način iznosio duboke teološke misli i uz njega sam pomalo učio da čovjek ne treba docirati, nego prenositi vjeru. On je to činio svojim načinom izričaja. Na tome sam mu zahvalan: ne samo na osobnim razgovorima, već i na njegovim knjigama. Kad to čovjek čita, neće ga zaboljeti glava od [teoloških] izraza, nego će doživjeti blizinu Božju… Za mene je bilo vrlo dirljivo kad sam bio pristan na sprovodu svetog pape Ivana Pavla II. i sudjelovao u izboru novog pape Benedikta XVI. Mislim da sam, zapravo, na tim konklavama, prvi put doživio dubinu Katoličke Crkve, njene univerzalnosti, jer smo zapravo bili zajedno mi kardinali iz cijeloga svijeta“, kazao je kardinal Puljić.
Tekst: Ivo Tomašević
