25 godina Radio Marije

influenzando 1592799023879 cathopic 1 min 1

U govoru Diplomatskom zboru pri Svetoj Stolici, papa Franjo je zatražio da se prekine „besmisleni sukob“ u Ukrajini te da se ukine smrtna kazna, počevši od Irana. Ponovno je istaknuo rješenje s dvije države u Svetoj zemlji te potaknuo na potpuno razoružanje: „Svi smo gubitnici pod nuklearnom prijetnjom“. Izrazio je zabrinutost zbog situacije u Brazilu i drugim mjestima gdje vladaju napetosti zbog polarizacijā

Rat u Ukrajini te smrt i razaranje koje ostavlja iza sebe, s ljudima koji ne umiru samo od bombā, nego od gladi i hladnoće. Političke napetosti u Brazilu, ali i u Peruu i Haitiju, nasilje između Izraelaca i Palestinaca, smrtna kazna u Iranu te isključivanje ženā iz sustava obrazovanja u Afganistanu. Osim toga, tragedije mučeničke Sirije i Jemena sa stanovništvom desetkovanim minama, terorizam u Africi, sukobi u južnom Kavkazu, društvena, gospodarska i politička kriza Libanona, te tragedija migracija koja je od Mediterana učinila groblje.

Treći svjetski rat

U dugom govoru Diplomatskom zboru ovjerovljenom pri Svetoj Stolici, koji je kao uvijek primio radi čestitanja na početku godine, papa Franjo se osvrnuo na sukobe i napetosti koji su danas zabilježeni na pet kontinenata. Iz svega je proizišla slika „trećega svjetskog rata“, ali ne više u dijelovima nego globalnoga, u kojemu se – kako je rekao – sukobi izravno odnose na samo neka područja planeta, ali zapravo uključuju sve.

Slabljenje demokracije

S obzirom na taj scenarij, Papa traži da zajedno gradimo mir i osnažimo demokraciju koja, zbog sve većih političkih i društvenih polarizacija, slabi u više zemalja, zajedno s mogućnostima slobode koje ona omogućuje, unatoč svim granicama ljudskoga sustava. Peru, Haiti, a u posljednjim satima i Brazil, kao što se vidjelo iz jučerašnjega napada na institucionalna mjesta, primjeri su velikih napetosti i oblika nasilja koje donose takve polarizacije.

Uvijek je potrebno prevladati jednostranu logiku i zauzeti se na izgradnji općega dobra.

Sporazum s Kinom

Papa je svoje razmišljanje, odnosno – kako ga je sâm nazvao – zaziv mira u svijetu koji gleda kako se povećavaju podjele i ratovi, započeo izražavajući zahvalnost veleposlanicima za poruke sućuti povodom preminuća Benedikta XVI., te spominjući produženje Privremenoga sporazuma o imenovanju biskupâ između Kine i Svete Stolice.

Nadam se da se taj odnos suradnje može razviti u korist života Katoličke Crkve i dobra kineskoga naroda.

„Pod nuklearnom prijetnjom svi smo gubitnici“

Rimski je biskup potom spomenuo encikliku Pacem in terris, koja navršava 60 godina, a koju je Ivan XXIII. napisao dok je vladala opasnost od nuklearnoga rata zbog Kubanske raketne krize. Čovječanstvo je bilo korak od vlastitoga uništenja, da se nije uspjelo postići da prevlada dijalog – rekao je te istaknuo – Nažalost, i danas se potiče nuklearna prijetnja, bacajući svijet u strah i tjeskobu. Ponovno je stoga kazao da je posjedovanje atomskoga oružja nemoralno, jer – kako je istaknuo papa Roncalli – nije isključeno da neki nepredvidivi i nekontrolirani čin izazove iskru koja bi pokrenula ratni aparat.

Pod prijetnjom nuklearnoga oružja svi smo uvijek gubitnici!

S tog stajališta, papa Franjo je očitovao posebnu zabrinutost zbog zastoja u pregovorima o Iranskom nuklearnom sporazumu te izrazio nadu u trenutno rješenje za sigurniju budućnost.

Neka se prekine rat u Ukrajini

Govoreći potom o Ukrajini, Papa je osudio napade na civilne infrastrukture, zbog kojih ljudi gube život, i to ne samo zbog bombi i nasilja, nego i zbog gladi i hladnoće.

Ne mogu danas ne uputiti ponovno apel za trenutni prekid tog besmislenog sukoba, čije posljedice pogađaju čitave regije, čak i izvan Europe, zbog utjecaja koji ima na energetskom području i na području proizvodnje hrane, posebno u Africi i na Bliskom istoku.

Ukinuti smrtnu kaznu u Iranu

Papa nije zaboravio ni druga poprišta napetosti. Među njima je prije svega spomenuo Iran, u kojemu se i dalje primjenjuje smrtna kazna, i to nakon prosvjeda koji pozivaju na veće dostojanstvo ženā.

Smrtna se kazna ne može iskorištavati za navodnu državnu pravednost, jer ona nije sredstvo odvraćanja, a ni ne ostvaruje pravdu za žrtve, nego samo potiče žeđ za osvetom. Stoga apeliram da se smrtna kazna, koja je uvijek nedopustiva jer ugrožava nepovredivost i dostojanstvo osobe, ukine u zakonodavstvu svih država svijeta. Ne smijemo zaboraviti da se sve do posljednjega trenutka čovjek može obratiti i promijeniti.

Rješenje s dvije države

Osvrćući se na stanje u Siriji, zemlji izmučenoj siromaštvom i sankcijama, Sveti je Otac istaknuo da obnova te zemlje treba proći kroz potrebne reforme, uključujući i ustavne. Jednako zabrinut upozorio je na porast nasilja između Palestinaca i Izraelaca, koje uzrokuje žrtve i potpuno međusobno nepovjerenje. Papa Franjo stoga traži da se zajamči i poštuje status quo Jeruzalema, te istodobno, ponovno iznoseći stajalište koje je Sveta Stolica već očitovala, izrazio jasnu želju:

Neka vlasti Države Izrael i one Države Palestine ponovno pronađu hrabrost i odlučnost za izravan dijalog kako bi provele rješenje s dvjema državama u svim njihovim vidicima, u skladu s međunarodnim pravom i svim relevantnim rezolucijama Ujedinjenih naroda.

Drame Afrike, Kavkaza i Bliskog istoka

U svojem je govoru Papa spomenuo stanje u Demokratskoj Republici Kongo, u koju će otputovati krajem mjeseca kao „hodočasnik mira“ i za koju se nada da će prestati nasilje na istoku zemlje. Isto se tako Sveti Otac sjedinjuje u želji za mirom s narodom Južnoga Sudana, te potiče na poštovanje prekida vatre u južnom Kavkazu, tražeći da se oslobode vojni i civilni zatvorenici. Što se pak tiče Jemena, papa Franjo osuđuje smrt civila zbog mina, unatoč primirju, dok u odnosu na Etiopiju potiče na jačanje zauzimanja međunarodne zajednice u rješavanju humanitarne krize.

Zabrinutost je očitovao i zbog tragedija koje proživljavaju stanovnici Burkine Faso, Malija i Nigerije, te nadu da će se tranzicijski procesi koji su u tijeku u Sudanu, Maliju, Čadu, Gvineji i Burkini Faso, ostvariti u poštovanju opravdanih težnji stanovništva. Apel međunarodnoj zajednici uputio je i u odnosu na Mjanmar, koji – podsjetio je – već dvije godine proživljava nasilje, žalost i smrt, te na Korejski poluotok, za koji je poželio da se izgradi toliko željeni mir i prosperitet.

Potpuno razoružanje

U svim se sukobima ističu smrtonosne posljedice kontinuiranoga pribjegavanja proizvodnji novoga i sve sofisticiranijega naoružanja, koje se katkada opravdava činjenicom da ako je mir danas moguć, to može biti samo mir utemeljen na ravnoteži snaga – primijetio je Papa te istaknuo – Valja iskorijeniti tu logiku i nastaviti ići putem potpunoga razoružanja, jer mir nije moguć tamo gdje se šire sredstva smrti.

Poštovanje žena

Za uspostavljanje mira potrebno je iznova krenuti od istine, pravednosti, slobode i solidarnosti. Prije svega – istaknuo je – valja poštovati ljudsku osobu, s njezinim pravom na postojanje i fizički integritet. Svoje je misli pritom posebno upravio ženama koje se i danas, u brojnim zemljama, smatra građanima drugoga reda ili su podvrgnute nasilju i zlostavljanju, te im se uskraćuje mogućnost obrazovanja, rada, izražavanja svojih talenata, pristup zdravstvenoj zaštiti, pa čak i hrana.

Žene mogu dati svoj nezamjenjiv prinos društvenom životu i biti prve saveznice mira.

'Ne' pobačaju

Mir zahtjeva također zaštitu života, tog dobra koje je ugroženo, prečesto čak i u majčinoj utrobi, ističući navodno pravo na pobačaj – rekao je papa Franjo te istaknuo da nitko ne može polagati pravo na život drugog bića, posebno ako je ono bespomoćno te tako lišeno svake mogućnosti obrane. Stoga je potaknuo sve ljude da se zauzmu u zaštiti prava najslabijih te da se iskorijeni kultura odbacivanja, koja, nažalost, pogađa i bolesne, invalide i starije osobe.

U temelju je toga – prema Papinim riječima – „strah“ od života, isti onaj koji potiče strah u zasnivanju obitelji i rađanju djece. Strahovi pronalaze uporište u neznanju i predrasudama da bi se lako pretvorili u sukobe.

Obrazovanje – lijek protiv straha

Lijek je za to obrazovanje.

Neprihvatljivo je da dio stanovništva može biti isključeno iz obrazovanja, kao što se događa afganistanskim ženama.

Papa je stoga uputio snažan apel državama, da imaju hrabrosti te preokrenu nepriličan i asimetričan odnos između javne potrošnje rezervirane za obrazovanje i sredstava namijenjenih naoružanju.

Vjerska sloboda

Jednako snažno Sveti je Otac potaknuo na opće priznavanje vjerske slobode, jer – kako je rekao – zabrinjavajuće je da postoje ljudi koje se progoni samo zato što javno ispovijedaju svoju vjeru. To se događa i u zemljama u kojima kršćani nisu manjina.

Vjerska sloboda, koja se ne može svesti samo na slobodu bogoslužja, jedan je od minimalnih rekvizita potrebnih za dostojanstven život, a vlade su dužne štititi ju te jamčiti svakoj osobi, u skladu s općim dobrom, mogućnost djelovanja u skladu s vlastitom savješću također na području javnoga života i u obavljanju vlastite profesije.

Vjera je, naime, prava prilika za dijalog i susret među različitim narodima i kulturama – istaknuo je papa Franjo, podsjećajući na Dokument o ljudskom bratstvu potpisan 2019. godine u Abu Dhabiju.

Ideološke kolonizacije i jednoumlje

Zajedno možemo učiniti mnogo dobra – napomenuo je Sveti Otac te primijetio kako se međutim, u posljednje vrijeme, pojavljuju sve veće polarizacije i pokušaji nametanja jedne misli, što onemogućuje dijalog i marginalizira one koji misle drugačije. To stvara opasnost od skretanja koje sve više poprima lice ideološkoga totalitarizma koje – kako je rekao – promiče netoleranciju prema onima koji ne pristaju na navodna stajališta 'napretka', koja zapravo, čini se, vode do općega nazadovanja čovječanstva, uz povredu slobode misli i savjesti. To je ono što je papa Franjo u prošlosti nazvao oblicima ideološke kolonizacije. U vezi s time spomenuo je i drame domorodačkih naroda, koje je mogao rukom dotaknuti tijekom putovanja u Kanadu, u srpnju prošle godine.

Pomoć migrantima

Na kraju, Papa je potaknuo na solidarnost, i to zajedničku jer, kao što nas je naučila pandemija, nitko se ne može sam spasiti. Živimo u svijetu koji je toliko povezan da svačije djelovanje ima posljedice na sve – kazao je te pritom posebno potaknuo na veće i bolje usmjereno zauzimanje u pitanju migracija.

Vratiti dostojanstvo radu te zauzeti se za zajednički dom

Papa je, osim toga, zatražio da se vrati dostojanstvo poduzećima i radu, suzbijajući svaki oblik izrabljivanja zbog kojega se na kraju prema radnicima odnosi kao prema robi, te da se svi više zauzmemo za naš zajednički dom, s obzirom na učinke klimatskih promjena koje uzrokuju uništavanje, kao što se dogodilo u Pakistanu.

(Vatican News - sc; aa)

Radio Marija

12:30 Spomendar - ur. i vod.: dr. sc. Agneza Szabo
12:50 Glazba
13:00 "U TEBE SE GOSPODINE UZDAM" - devetodnevna priprava za Stepinčevo; čitamo ulomke iz knjige fra Bonaventure Dude: "Razmišljam o Alojziju Stepincu"
14:00 Jubilate Deo - emisija o gregorijanskom koralu – ur.: Tihomir Prša, prof.; vod.: Dalija Mock

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Novo u programu: još više molitve!

Dragi slušatelji, u našem programu odlučili smo uvesti više molitvi u stalnim terminima. Uz naše redovite dnevne molitvene trenutke, dodali smo još...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Veljača 2023
P U S Č P S N
1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 2009-2022

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.