MG 7028 min

U sklopu obilježavanja stoljetne tradicije izrade tambura u Prelošćici, sisački biskup Vlado Košić predvodio je u nedjelju 8. siječnja misno slavlje u crkvi sv. Mihaela ark. Koncelebrirao je domaći župnik Ivan Ćorić, a slavlju su uz brojne župljane te članove raznih kulturno umjetničkih društva i tamburaša u narodnim nošnjama nazočili i inicijator ovog obilježavanja državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak, župan sisačko-moslavački Ivan Celjak te predsjednik LAG-a Zrinska gora – Turopolje Božidar Antolec.

U homiliji biskup je podsjetio kako se danas na blagdan Krštenja Gospodinova završava božićno vrijeme te se osvrnuo na pročitano evanđelje. „Čuli smo kako je Isus bio kršten na rijeci Jordan. Tamo je Ivan Krstitelj krstio sve kao pripravu za Isusov dolazak pozivajući narod na obraćenje grijeha. Tako se to krštenje još zove i Ivanovo krštenje. To nije Isusovo krštenje kakvo smo mi primili jer je Isus zapovijedio krštenje u ime Presvetog Trojstva. Ivan je zapravo pozivao da se na taj način pokornici ponize, uđu u rijeku te simbolično potope starog grješnog čovjeka, a izaći će novi čovjek koji se ostavio grijeha. Da bi se to krštenje pretvorilo u sakrament još je potrebno da se izlije Milost Božja na one koji žele biti njegovi učenici. Usprkos svemu Isus stao je u red među grješnike i to nas sve na neki način začuđuje jer je on Sin Božji, a začudilo je i samog Ivana Krsitelja koji mu govori: Ti bi mene trebao krstiti, a ne ja tebe… Pa ipak Isus želi biti među tim grješnicima jer je Bog postao čovjekom da bude jedan od nas. On je prihvatio sve naše ljudsko osim grijeha. Tako je i primio to krštenje te se u tom času nebo otvorilo i sišao je Duh Sveti u obliku goluba te se čuo Očev glas: Ovo je Sin moj ljubljeni, u njemu mi je sva milina. Kada se danas spominjemo Isusovog krštenja onda se sjetimo i našeg krštenja. Zahvalimo, u tišini svog srca, za naše roditelje, kumove i svećenika koji nas je krstio. Zahvalimo Bogu na tom sakramentu koji je zapravo početak života u Ckrvi, a kojeg još nazivamo i vrata sakramenata“, rekao je biskup istaknuvši kako je krštenje baš zato posebno važno jer bez njega nema drugih sakramenata, a i po krštenju postajemo Kristovi učenici. 

Biskup je rekao i kako je ovo prilika da potvrdimo onaj savez koji je Bog sklopio s nama. „On nas je prihvatio kao svoju djecu i zato ove riječi koje je Otac rekao svom Sinu Isusu: Ti si Sin moj ljubljeni… Bog je rekao i svakome od nas. Kaže jedan poznati teolog Nouwen da je to temeljni grijeh svih grijeha, ako čovjek zaboravi da je ljubljeno dijete Božje. To je i poruka današnjeg blagdana da se Bog nikada nas ne odriče“. 

Na kraju biskup je rekao kako se danas slavi ova sveta misa jer obilježavamo stoljetnu tradiciju ovog mjesta u izradi tamburica koje rađaju radost u nama svaki puta kada zasviraju. „Ti instrumenti prate glazbom misu, ali i druga ljudska veselja. To je naše tradicionalno autohtono glazbalo kojem se radujemo jer pokazuje dušu našeg naroda. Zahvaljujemo Bogu na tome jer nas to čini ponosnima i to bismo trebali sačuvati za generacije koje dolaze“.

Na kraju je sve okupljene pozdravio je župnik Ćorić zahvalivši svima koji su uložili napore da se realizira ova ideja. Istaknuo je i kako je ovaj mali projekt pokazatelj kako se zajedništvom i slogom svih struktura društva može puno toga učiniti za ovaj kraj.

Nakon mise ispred župne crkve otkriven je i spomenik tamburi, rad petrinjskog umjetnika Valentina Velenta, a projekt je realizirala Lokalna akcijska grupa „Zrinska gora Turopolje“ uz pomoć Sisačko-moslavačke županije i župe Prelošćica.

Izrada tamburica u ovom mjestu počela u drugoj polovici 19. stoljeća. Tada je nekoliko obrtnika počelo s izradom tambura, odnosno svih vrsta žičanih instrumenata – bisernica, beglajta, basova i drugih instrumenata, a što je kasnije preraslo u tvornicu koju je obitelj Gilg otvorila 1894. godine. Ta je tvornica izvozila svoje instrumente na gotovo sve kontinente i primila brojne nagrade za kvalitetu. Nažalost, tradicija je prestala sredinom prošlog stoljeća, kada je preminuo Stjepan Gilg, potomak obitelji Gilg. Nekoliko je obrtnika, u Sisku i u Prelošćici nastavilo s izradom tambura, ali ne u tako značajnom opsegu.

Izvor: Sisačka biskupija

Radio Marija

01:15 Glazba
02:15 Krunica - Žalosna otajstva
02:40 Glazba
03:30 Čitamo knjigu - Jan Dobraczyński: Nikodemova pisma - roman o Isusu

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Krunica i litanije svetome Josipu u 20:15h

Srijeda je dan u tjednu posvećen sv. Josipu. Na taj se dan posebno spominjemo tog slavnog zaručnika Bl. Djevice Marije i poočima našega Spasitelja,...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Studeni 2018
P U S Č P S N
1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.