25 godina Radio Marije

DSC 0986 scaled

„Papi Franji je kao prethodnik bio potreban upravo papa teolog kakav je bio Benedikt XVI., kao što je i papi Benediktu kao nasljednik bio potreban upravo papa pastoralac kakav je Franjo“, rekao je riječki nadbiskup Mate Uzinić predvodeći misu zadušnicu za blagopokojnog papu emeritusa, 2. siječnja u katedrali sv. Vida.

U suslavlju s nadbiskupom u miru Ivanom Devčićem te rektorom katedrale, najbližim suradnicima i brojnim svećenicima, nadbiskup je misu slavio u prepunoj katedrali u koju su vjernici došli želeći se oprostiti od pape koji je 8 godina vodio Katoličku Crkvu, ali i iznimnog teologa čije su misli nadahnjivale generacije profesora i studenata. Ispred grobnice riječko-senjskih nadbiskupa postavljena je knjiga žalosti i uređen prostor za molitve za pokojnog papu. Na kraju mise tu je na molitvi zastao i nadbiskup Uzinić te u zajedništvu s vjernicima uputio Bogu molitve za pokoj duši preminulog pape. U Knjigu žalosti u katedrali sv. Vida moguće je upisati se do dana pogreba, 5. siječnja, u vremenu od 7 do 12 sati.

 DSC 0923 scaled

„Papa u miru Benedikt XVI., od kojega se danas opraštamo, imao je život dug punih 95 godina, ispunjen bogatim sadržajem koji nije moguće staviti u jednu propovijed. Zato ću se pokušati ograničiti na neke naglaske njegove papinske službe, koju je započeo 19. travnja 2005., u 78. godini života, kao 265. papa Katoličke Crkve“, rekao je nadbiskup na početku propovijedi.

„Vjera je tema koja je najviše obilježila njegov život i osobito njegov pontifikat“, istaknuo je nadbiskup poručivši kako u glavnu ostavštinu pontifikata pape Benedikta XVI. treba ponajprije ubrojiti njegove tri enciklike.

Prva je Bog je ljubav (Deus caritas est, 2005.); druga U nadi spašeni (Spe salvi, 2007.) i treća Ljubav u istini (Caritas in veritate, 2009.).„Ovim trima enciklikama bi valjalo dodati i onu kojom je želio završiti niz posvećen teološkim krepostima: ljubavi, nadi i vjeri. Riječ je o enciklici Svjetlost vjere – Lumen fidei, koja je ostala nedovršena i koju je, kao svoju prvu encikliku (2013.), dovršio papa Franjo. Uz 50. obljetnicu otvaranja Drugoga vatikanskog sabora, proglasio je ‘Godinu vjere’, koja je započela 11. listopada 2012., a završio ju je također papa Franjo.“

Nadbiskup je primijetio kako je možda upravo vjera, odnosno njezino prenošenje u ona ‘ogromna područja zemlje (u kojima je) vjera u opasnosti da se ugasi poput plamena koji više ne može pronaći hranu prioritet koji stoji iznad svega je učiniti Boga prisutnim u ovom svijetu i otvoriti ljudima pristup Bogu’, kako Benedikt navodi u Pismu biskupima Katoličke Crkve u vezi s ukidanjem ekskomunikacije 4 biskupa koje je posvetio nadbiskup Lefebvre, 10. ožujka 2009., onaj ključni razlog zbog kojega je u jednom trenutku smatrao da se treba odreći papinske službe kako bi drugi papa, dajući papinskoj službi nove naglaske, mogao dati ono što on nije mogao.

Tu je nadbiskup istaknuo skladno nadopunjavanje pape teologa i pape pastoralca koji ga je naslijedio. Usporedio ih je s dvojicom svetih prijatelja sv. Bazilija Velikog i sv. Grgura Nazijanskog koje je Crkva toga dana slavila. „Oni su, kako možemo čitati u Propovijedi ovog posljednjeg, , bili ‘jedna duša u dva tijela’ i ‘norma i mjerilo za razlikovanje dobra i zla’, a on dodaje i da je obojici ‘bila čast i veliko ime: biti i zvati se kršćanima.’ (Časoslov, sv. I., str. 896). Vjerujem da se ovo, naravno u prenesenom smislu, može reći i za dvojicu naših papa koji su – osvrnemo li se kratko i na današnji evanđeoski ulomak – poput Ivana Krstitelja svoj život stavili u službu Isusa Krista, dobro pazeći da na to da oni nisu Krist, iako su bili svjesni da su njegovi namjesnici na zemlji, kako bi Isusu Kristu i u ovo naše vrijeme mogli pripraviti put, svaki od njih na svoj način.“

DSC 0972 scaled

Nadbiskup Uzinić prisjetio se i posjeta Benedikta XVI. Hrvatskoj. „Imao je u svom kratkom pontifikatu čak 29 pastirskih putovanja po Italiji i 24 u inozemstvo. Njegovo 19. putovanje u inozemstvu bilo je u Hrvatsku odnosno Zagreb, 4. i 5. lipnja 2011. u povodu Prvog susreta hrvatskih katoličkih obitelji pod geslom ‘Zajedno u Kristu’.“

Nadbiskup je podsjetio na najvažnije poruke toga pohoda. „Spomenuo bih dva njegova poziva obiteljima iz njegove propovijedi na zagrebačkom hipodromu. Prvi je poziv na hrabrost: ‘Drage obitelji, budite hrabre!’ Tumačeći taj poziv zamolio ih je da pokažu ‘svojim životnim svjedočanstvom da je moguće ljubiti poput Krista, bezrezervno, da se nije potrebno bojati brige za drugu osobu!’ Drugi poziv je poziv na radost: ‘Drage obitelji, radujte se očinstvu i majčinstvu!’ U tumačenju tog poziva je objasnio da je ‘otvorenost životu znak otvorenosti prema budućnosti, pouzdanja u budućnost, kao što poštivanje naravnoga zakona oslobađa osobu, a ne ubija je!’ Na kraju bih izdvojio i misao o povezanosti obitelji i Crkve. Nakon što je ustvrdio da je ‘dobro obitelji dobro i Crkve’, objasnio je da se ‘izgradnja svake pojedine kršćanske obitelji smješta unutar veće obitelji Crkve, koja je podupire i nosi sa sobom. I obratno, Crkvu grade obitelji, male kućne crkve’. Ovu poruku je završio važnim pozivom na molitvu Gospodinu ‘da obitelji budu uvijek više male Crkve, a crkvene zajednice da budu više obitelj!’ Taj poziv, da crkvene zajednice budu više obitelji i danas je aktualan u sinodalnom hodu koji je pokrenuo papa Franjo.“

Propovijed je nadbiskup Uzinić završio citatom pisma pape u miru Benedikta XVI. vjernicima nadbiskupije München-Freising, napisanog 6. veljače 2022. godine. „Uskoro ću se naći pred konačnim sucem svog života. Iako, osvrćući se na svoj dugi život, mogu imati veliki razlog za strah i trepet, ipak sam dobre volje, jer čvrsto vjerujem da Gospodin nije samo pravedni sudac, već i prijatelj i brat koji je sam već patio za moje nedostatke, pa je tako i moj zagovornik, moj ‘Paraklet’. U svjetlu sudnjeg časa, milost biti kršćaninom postaje mi sve jasnija. Daje mi znanje, a zapravo i prijateljstvo, sa sucem mog života, i tako mi omogućuje da samopouzdano prođem kroz mračna vrata smrti. U tom smislu stalno se podsjećam na ono što nam Ivan govori na početku Apokalipse: on vidi Sina Čovječjega u svoj njegovoj veličini i pada pred njegove noge kao da je mrtav. Ipak, On, stavljajući na njega svoju desnicu, kaže mu: ‘Ne boj se! To sam ja…’ (usp. Otk 1,12 – 17). Dragi prijatelji, s ovim osjećajima vas sve blagoslivljam. Benedikt XVI.“

Izvor: Riječka nadbiskupija

Radio Marija

12:30 Spomendar - ur. i vod.: dr. sc. Agneza Szabo
12:50 Glazba
13:00 "U TEBE SE GOSPODINE UZDAM" - devetodnevna priprava za Stepinčevo; čitamo ulomke iz knjige fra Bonaventure Dude: "Razmišljam o Alojziju Stepincu"
14:00 Jubilate Deo - emisija o gregorijanskom koralu – ur.: Tihomir Prša, prof.; vod.: Dalija Mock

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Novo u programu: još više molitve!

Dragi slušatelji, u našem programu odlučili smo uvesti više molitvi u stalnim terminima. Uz naše redovite dnevne molitvene trenutke, dodali smo još...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Veljača 2023
P U S Č P S N
1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 2009-2022

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.