25 godina Radio Marije

01 01 svetkovina BDM 1

Na početku nove građanske godine – na svetkovinu Marije Bogorodice i Svjetski dan mira, 1. siječnja 2023., svečano misno slavlje u đakovačkoj prvostolnici predvodio je nadbiskup đakovačko-osječki Đuro Hranić, koji je uvodeći u slavlje svima zaželio sretnu i blagoslovljenu 2023. godinu te ponovno izrazio zahvalnost Bogu „za dar života i za službu krasnog, plemenitog čovjeka, dubokog teologa i intelektualca pape Benedikta XVI., kojega je Krist Gospodin jučer odveo u nebesko zajedništvo svojega Oca“.

Rekavši kako novu godinu započinjemo povjeravajući je Bogorodici Mariji, nadbiskup se na početku homilije osvrnuo na naviješten evanđeoski ulomak koji kazuje kako je Marija sve događaje vezane uz Isusovo rođenje prebirala u svome srcu te je ukazao kako ‘Novorođenče gdje leži u jaslama’ svima poručuje da je Bog blizu, nadohvat ruke, krhak, jedan od nas, malen i siromašan.

„Krhkost, poniznost, skromnost, sloboda od sebe za opće dobro i za dobro Crkve pridjevi su po kojima će ostati upamćen pontifikat jučer blago u Gospodinu preminuloga pape u miru Benedita XVI.“, rekao je nadbiskup, podsjećajući okupljene na riječi preminuloga Pape, koje je izrekao dan nakon najave svoga odreknuća od službe Petrova nasljednika: „Posljednjih sam mjeseci osjetio da su mi snage oslabile, i tražio sam ustrajno od Boga, u molitvi, da me prosvijetli svojim svjetlom da donesem najpravedniju odluku ne za moje dobro, već za dobro Crkve. Učinio sam taj korak u punoj svijesti o njegovoj ozbiljnosti kao i novosti, ali s dubokim mirom u duši. Ljubiti Crkvu znači također imati hrabrosti donijeti teške, bolne odluke, imajući uvijek pred očima dobro Crkve a ne nas samih.“

Nadbiskup je naglasio: „Nije li taj čin odreknuća od papinske službe, draga braćo i sestre, čin zrele i odvažne osobe, slobodne od svega – čin za dobrobit Crkve i za Boga; čin osobe nenavezane na čast, na vlast i na autoritet; i zato sposobne donositi velike, mudre i dalekosežne odluke. U njegovu odreknuću odčitavamo bremenitu i višeslojnu poruku: kako nama nositeljima crkvenih službi, tako i nositeljima svjetovnih vlasti. Papa Benedikt XVI. je jasno uočavao da je u pozadini svih kriza koje tresu Crkvu i današnji svijet daleko najdublja krizu o kojoj svijet ne govori, a to je kriza vjere i kršćanskoga vjerovanja. Pojedini grešni postupci i skandali unutar Crkve su posljedica krize vjere u osobu Isusa Krista. Nekad je bila aktualna krilatica: ‘Krist da, Crkva ne’, a danas je aktualna daleko dublja kriza i još ozbiljnija krilatica ‘Isus da, a Krist ne’. Marija je rodila dijete Isusa, ali to dijete nije Krist – utjelovljeni Sin i pomazanik Božji. Zato je papa Benedikt imao potrebu, kao protutežu, proglasiti Godinu vjere i pozvati na obnovu vjere u Isusa Krista u čitavoj Crkvi. Kao vodeći teolog i katolički mislilac našega vremena, nudio je suvremenom svijetu i Europi ‘koja mrzi samu sebe’ i u kojoj je zavladala ‘kultura smrti’ vjeru Crkve, vjeru stoljeća i tisućljeća, vjeru ‘otaca u vjeri’.“

01 01 svetkovina BDM 5

Ljudsko, humano lice Boga koji se objavio u Djetetu Isusu – pečat pontifikata Benedikta XVI.


Nadalje je posvijestio kako je osvještavanje i tumačenje etičke i moralne dekadencije koja je posljedica udaljavanja, posebno zemalja Europske unije, od kršćanskih korijena i od Isusa Krista, bila jedna od konstanti pontifikata Benedikta XVI. „Ljudsko, humano lice Boga koji se objavio u Djetetu Isusu pečat je njegova pontifikata. I biti prijatelj s Isusom Kristom, to je poruka svih njegovih nagovora, homilija, kateheza i dokumenata. Mir možemo graditi samo ako ga imamo u srcu, samo ako ga primimo od Kneza mira. Zato je u svojim porukama uz Međunarodni dan mira naglašavao: u prvoj 2006. godini da je „U istini, mir“, da je „Osoba, srce mira“ (2007.), da je „Obitelj čovječanstva – zajednica mira“ koja počiva na bračnoj i obiteljskoj ljubavi, jer je obitelj prvotno mjesto ‘humanizacije’ osobe i društva te kolijevku života i ljubavi (2008.); da graditi mir znači suzbijati siromaštvo (2009.); da ako želimo čuvati mir trebamo čuvati stvoreno jer je stvorena stvarnost Božji dar svima, čije korištenje sa sobom nosi odgovornost prema čitavome čovječanstvu, a osobito prema siromašnima i prema budućim naraštajima (2010.); da je „Vjerska sloboda – put koji vodi do mira“ (2011.); i da je je potrebno „Odgajati mlade za pravdu i mir“ (2012.).

Kazavši kako je papa Franjo nastavio taj niz svoga predšasnika, nadbiskup je podsjetio na ovogodišnju poruku pape Franje za današnji Međunarodni dan mira, naslovljenu „Nitko ne može spasiti sâm sebe. Krenuti ispočetka nakon Covid-19 da bismo zajedno zacrtali putove mira.“ te je u nastavku homilije protumačio neke misli te poruke.

01 01 svetkovina BDM 4

„Papa Franjo zaključuje svoju poruku zaključkom da više nitko ne može i ne smije misliti samo na sebe i kako čuvati svoje osobne ili nacionalne interese, nego se moramo voditi idejom općeg dobra, s istančanim osjećajem za zajednički život. Ne možemo težiti samo tome da zaštitimo same sebe, već se svi moramo zalagati oko ozdravljenja našeg društva i planeta, stvarajući temelje za pravedniji i mirniji svijet te za opće dobro svih. Nova godina, dakle, draga braćo i sestre, počinje s Isusom Kristom koji nas u naručju svoje majke hrabri i potiče na izgradnju mira i novoga svijeta, kojega ne može biti ukoliko njega uklonimo iz svijeta i ukoliko se mi svojom nevjerom udaljimo od njega i zanemarimo njegovu poruku i njegovu riječ“, zaključio je u homiliji nadbiskup Đuro.

Uz nadbiskupa u miru Marina Srakića, u koncelebraciji su bila još sedmorica svećenika. Slavlje je pjevanjem pratio Mješoviti katedralni zbor, uz ravnanje mo. Ivana Andrića.

Tekst i foto: Anica Banović; Đakovačko-osječka nadbiskupija

Radio Marija

00:03 Glazba
00:30 Na kavi sa sv. Ignacijem – tema: Iskustvo misija - projekt Volim GA koji djeluje u sklopu Centra za duhovnost i kulturu Ignacije; gošća: Mia Majić; ur. i vod.: s. Benedikta Nina Krapić i Klara Špančić
01:15 Glazba
02:15 Krunica - Slavna otajstva

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Novo u programu: još više molitve!

Dragi slušatelji, u našem programu odlučili smo uvesti više molitvi u stalnim terminima. Uz naše redovite dnevne molitvene trenutke, dodali smo još...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Veljača 2023
P U S Č P S N
1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 2009-2022

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.