Ljubav, naviještanje i oprost – nasljeđe je koje nam ostavlja Stjepan, prvi mučenik Crkve. Rekao je to papa Franjo u podnevnom nagovoru na današnji blagdan svetoga Stjepana prvomučenika, u kojemu je istaknuo da je oprost dar koji dajemo drugima jer smo Isusovi, On je nama oprostio. Na kraju se spomenuo drage izmučene Ukrajine
Srce sposobno praštati, molitva za one koji su nas povrijedili i koraci za otvaranje prema pomirenju. Papa Franjo je u podnevnom nagovoru potaknuo da od novorođenoga Isusa molimo te darove, na dan kada se u Crkvi spominjemo mučeništva svetoga Stjepana. Mučenici, koji i danas trpe, svjedoci su oprosta i Božje ljubavi.
Riječ mučenik znači svjedok; mučenici su svjedoci, odnosno braća i sestre koji nam svojim životom pokazuju Isusa koji je milosrđem pobijedio zlo. I u naše su vrijeme mučenici brojni, čak brojniji nego u prvim kršćanskim vremenima. Danas molimo za tu progonjenu braću i sestre mučenike koji svjedoče Krista.
Božić nije bajka – istaknuo je Papa, primjećujući kako nas liturgija ovih dana, podsjećajući na svete mučenike, odvlači od svijeta svjetla, čašćenja i darova, u kojemu bismo se mogli malo opustiti. Božić je, naime, dolazak Spasitelja koji nas oslobađa od zla preuzimajući na sebe naše zlo: sebičnost, grijeh, smrt, a mučenici su najsličniji Isusu, kojega nam pokazuju svojim životom.
Sveti Stjepan, svjedok milosrđa
Osvrćući se na lik svetoga Stjepana, prvoga mučenika, Papa je podsjetio da ga se u Djelima apostolskim opisuje kao jednoga od sedam đakona posvećenih službi milosrđa.
To znači da svoje prvo svjedočanstvo nije dao riječima, nego ljubavlju kojom je služio najpotrebitijima.
Ali, onima koje je susretao – dodao je papa Franjo – govorio je o Isusu. To je druga dimenzija njegova svjedočanstva; bilo je to očitovanje kako susret s Gospodinom mijenja život. To je za Stjepana bilo toliko važno da se nije dao zastrašiti ni prijetnjama progonitelja, čak ni kada je vidio da za njega stvari idu loše.
Milosrđe i naviještanje, to je bio Stjepan. Međutim, njegovo je najveće svjedočanstvo ipak nešto drugo: to da je znao sjediniti milosrđe i navještaj. To nam je svjedočanstvo ostavio u trenutku preminuća, kada je po uzoru na Isusa oprostio svojim ubojicama.
Oprost
Upravo u toj trećoj dimenziji, druge dvije – milosrđe i navještaj – dobivaju novo i drugačije značenje. Valja se osvrnuti na Stjepanovo praštanje kako bismo shvatili prakticiramo li doista milosrđe i živimo li Riječ Božju. Oprost je veći dar; dar koji dajemo drugima jer pripadamo Isusu, On je nama oprostio – rekao je Papa te potaknuo vjernike da iskoriste ove dane u kojima će možda susresti osobe koje su ih povrijedile, te da razmisle o vlastitoj sposobnosti praštanja.
Molimo novorođenoga Isusa novost, nešto novo, odnosno novost srca koje je sposobno praštati; svima nam je potrebno srce koje prašta. Molimo Gospodina tu milost: Gospodine, daj da naučim praštati. Snagu da molimo za one koji su nas povrijedili, da molim za ljude koji su me povrijedili, te da učinimo korake otvorenosti i pomirenja. Neka nam Gospodin danas udijeli tu milost.
Nakon molitve Anđeoskoga pozdravljenja Papa je pozdravio vjernike prisutne na Trgu svetoga Petra i one povezane od kuće, ponovno želeći mir u obiteljima i zajednicama, kao i za narode izmučene ratovima, ali ponajviše – kako je rekao – za dragu i napaćenu Ukrajinu. Molimo mir za taj mučenički narod – potaknuo je na kraju papa Franjo.
