košić sarajevo drinske mučenice web
Sisački biskup mons. Vlado Košić, na spomendan blaženih s. M. Jule Ivanišević i četiriju susestara Kćeri Božje ljubavi poznatih pod nazivom Drinske mučenice, u večernjim satima u četvrtak 15. prosinca 2022. u crkvi Kraljice svete krunice, koja je i svetište spomenutih blaženica, na Banjskome brijegu u Sarajevu predvodio je svečano Euharistijsko slavlje u zajedništvu s nadbiskupom metropolitom vrhbosanskim u miru kardinalom Vinkom Puljićem. Koncelebriralo je 20 dijecezanskih i redovničkih svećenika među kojima i generalni vikar Vrhbosanske nadbiskupije mons. Slađan Ćosić.
košić sarajevo drinske mučenice web 7Sestrama Kćeri Božje ljubavi iz samostana sv. Josipa, u okviru kojeg se nalazi i ovo svetište, i iz drugih samostana pridružile su se redovnice raznih družbi, bogoslovi Vrhbosanskog bogoslovnog i Nadbiskupijskog misijskog međunarodnog sjemeništa Redemptoris Mater te brojni štovatelji blaženih sestara mučenica.

Liturgijsko pjevanje animirale su srednjoškolke nastanjene u Internatu Katoličkog školskog centra sv. Josipa pod ravnanjem profesorice Ane Andrle Imamović. Čitanja i Molitvu vjernika čitale su sestre Kćeri Božje ljubavi, jedna srednjoškolka i jedna liječnica.  
košić sarajevo drinske mučenice web 6U ime sestarske zajednice Kćeri Božje ljubavi na čelu s poglavaricom s. Ljiljom Martić, pozdrav kardinalu Puljiću, biskupu Košiću i svim hodočasnicima uputio je rektor crkve i odgojitelj u internatu KŠC-a vlč. Sandro Jurešić. Posebno je zahvalio biskupu Vladi i izrazio radost zbog njegova dolaska i dolaska brojnih hodočasnika. Pozvao je da se uteknu u zagovor Drinskim mučenicima kako bi mogli Bogu služiti u poniznosti i, poput njih, biti spremni i svoj život položiti za Gospodina.
košić sarajevo drinske mučenice web 5Uvodeći u Misno slavlje biskup Vlado je spomenuo da ovdje u svetištu slave svetkovinu Drinskih mučenica te svima, a posebno sestrama Kćeri Božje ljubavi uputio čestitku za ovaj dan. „Slavimo dan njihova mučeništva i radujemo se zbog njihova svjedočanstva koje ostaje i koje nam govori“, kazao je biskup Košić potičući sve da budu otvorena srca i čuju poruku blaženih sestara u ovom vremenu Došašća.

Nakon što je fra Danijel Rajić bosanskim napjevom navijestio evanđeoski odlomak, biskup Košić je na početku propovijedi kazao da je, zajedno s tri sestre Kćeri Božje ljubavi iz svoje biskupije, došao u ovo svetište Drinskih mučenica kao hodočasnik. Istaknuo je da i u Sisačkoj biskupiji štuju blažene sestre mučenice te napomenuo da u atriju Biskupskog ordinarijata u Sisku imaju kip blažene sestre Jule Ivanišević te da su više puta organizirali hodočašća u Goražde. Podsjetio je da se pet sestara mučenica zovu: s. M. Jula Ivanišević, s. M. Berchmana Leidenix, s. M. Krizina Bojanc, s. M. Antonija Fabjan i s. M. Bernadeta Banja te da su stradale 15. prosinca 1941. u Goraždu, odnosno u Sjetlini, i nakon četiri dana prisilnog hoda preko Romanije ubijene i bačene u rijeku Drinu.
košić sarajevo drinske mučenice web 4Biskup Vlado je potom progovorio o misnim čitanjima izabranim za ovu svetkovinu te kazao da prvo čitanje iz Staroga zavjeta opisuje kako su braća Makabejci, njih sedmero, hrabro podnijeli smrt jer se nisu htjeli odreći svoje židovske vjere pred bezbožnim kraljem. „Možemo reći da je nešto slično snašlo i naše sestre, Drinske mučenice. One se nisu pokorile zahtjevima vojnika koji su ih zarobili na Palama u njihovoj kući koja je bila Marijin dom za siromahe, za koje su se one brinule bez obzira na vjeru i narodnost. Često se to događa u životu da se, naime, progoni one koji su drugima činili dobro. Imamo puno takvih primjera, osobito iz Drugog svjetskog rata i iz Domovinskog rata. Umjesto da im oni za koje su se brinuli, budu zahvalni, oni ih lažno optužuju i čak progone i ubijaju. Slično se dogodilo i našem bl. Alojziju Stepincu pa časnim sestrama u Jastrebarskom i Sisku. Nisu li upravo oni spašavali tisuće i tisuće djece ratne siročadi, no umjesto da im budu zahvalni, nove vlasti nakon rata su bl. Alojzija osudile, a i danas ga neki lažno optužuju i progone, kao i časne sestre koje su dale život da bi pomogle ratnoj siročadi“, kazao je sisački biskup.
košić sarajevo drinske mučenice web 2„Hrabrost ljubavlju se oduprijeti mržnji nije tako česta. Obično ljudi kad vide takvo sumanuto ponašanje pojedinaca i skupina koje im rade o glavi, bježe, odlaze i ne žele riskirati život. To su mogle i naše mučenice, pogotovo s. Jula koja je bila odsutna kad su upali vojnici u njihov Dom na Palama. Ne, ona se pridružila svojim sestrama i hrabro se suprotstavila nasilju. Nasilje je međutim pobijedilo, ili se barem tako činilo jer one su ubijene i nasilno završile život u Goraždu i u valovima rijeke Drine. Ipak nasilje nikad ne pobjeđuje, pa tako ni u ovom slučaju. Izvoditelji ovih zločinačkih djela prali su svoje noževe u kući Bakovićevih, osjećali su se nadmoćno, ali ubili su nenaoružane i nevine žene-redovnice koje se nisu mogle njima suprotstaviti silom, no suprotstavile su im se svojim otporom. One jesu umrle, ali nisu poslušale njihove naredbe, nisu im se pokorile i nisu učinile što su oni željeli. Tako da su u svom bijesu, nakon njihova skoka s kata te vojarne, danas osnovne škole, njih polomljene pobili i bacili sutradan u rijeku. Pokolji su nakon ulaska četnika trajali cijeli prosinac i sve do kraja siječnja 1942. godine. Na tri mosta u Goraždu pobijeno je mnoštvo ljudi i bačeno u Drinu“, rekao je biskup Košić te podsjetio na svjedočenje don Ante Bakovića o mučeništvu sestara u kojem između ostalog stoji: „ Najviše mi se u pamćenje urezalo da je majka u mrklu hladnu prosinačku noć 14. prosinca otvorila prozor sobe u kojoj smo spavali jer smo začuli vrisak i ženske jauke. Bile su to četiri časne sestre koje su se očito neko vrijeme skrivale, a potom opirale četničkim nasrtajima. Struje nije bilo. Samo mrkli mrak kroz koji je odzvanjalo zapomaganje časnih sestara. „Isuse, spasi nas!“ – i danas čujem taj vapaj, kao da se dogodilo jučer, a ne prije 70 godina. Sjećam se toga straha koji smo i mi osjećali”, stoji u svjedočanstvu don Ante Bakovića.
košić sarajevo drinske mučenice web 1

Pošto se osvrnuo na drugo čitanje „iz poslanice svetoga Pavla koji Rimljanima, a i nama, poručuje da nas nitko i ništa ne može rastaviti od ljubavi Kristove“ i Isusove poruke iz evanđeoskog misnog odlomka “Tko izgubi život svoj poradi mene, taj će ga spasiti”, biskup Vlado se osvrnuo na datum mučeništva blaženih sestara. „Pogledajmo i na datum pogibije naših sestara blaženica: 15. prosinca, deset dana prije Božića, advent. Je li našim blaženicama, kad su od 11. do 15. prosinca hodale prema mjestu svoga mučeništva, kroz glavu prolazilo pitanje, što će biti ovog Božića, hoće li ga dočekati, gdje i kako ga proslaviti? Jer advent prolazi i pred vratima je Božić. Sigurno, imale su vremena o svemu razmišljati dok su gazile snijeg. Istina, vojnici su ih tjerali i vikali, ali one su mirno podnosile to nasilje… Božić su dakle dočekale već u nebu. I don Anto im se molio često, kao i njegova majka koja je od prvog časa vjerovala da su one u nebu. I mi im se danas molimo, i ovdje u Sarajevu u crkvi sestara Kćeri Božje ljubavi koja je posvećena Mariji, Kraljici krunice, i u Goraždu i diljem Hrvatske i Bosne i Hercegovine, kao i u čitavom svijetu gdje žive hrvatski katolici: ‘Blažene Drinske mučenice, molite se za nas! Vi ste svoju životnu borbu završile ustrajući u svojoj ljudskosti, u vjeri i vjernosti Kristu i svojem redovničkom životu. Da, i u ljudskosti – jer nitko ne smije vršiti nasilje nad drugim čovjekom… Blažene mučenice, udijelite slobodu svakom čovjeku, da se nikoga ni na što ne prisiljava, da se i u odgoju i u međuljudskim odnosima svi odnose s poštovanjem jedni prema drugima, kao prema svojoj braći i sestrama. Blažene Drinske mučenice, zagovarajte naše sestre redovnice, osobito Kćeri Božje ljubavi, da vaša krv bude sjeme novih duhovnih zvanja, da se umnoži broj onih koje će slobodno i radosno služiti Kristu u Družbi koja je uvijek znala služiti ljudima, Crkvi i Domovini“, poručio je biskup Košić.

Na kraju Svete mise svi zajedno su pred slikom blaženih Drinskih mučenica izmolili Molitvu za njihovo proglašenje svetim. 


Izvor: Mediji Sisačke biskupije

Radio Marija

21:01 Ne brinite se tjeskobno – tema: Znamo li slušati ili smo gluhi?; gost: Andrija Piskač, psiholog; ur. i vod.: Ante Belić
22:00 Najava sutrašnjeg programa; Molitva BDM za zaštitu
22:10 Glazba
22:30 Upoznajmo Bibliju

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Važnost Radio Marije u marijatonskim propovijedima naših suradnika

U tjednu Marijatona - projekta solidarnosti Svjetske obitelji, od ponedjeljka do petka u 13 sati slavimo smo svetu misu u našoj kapelici Navještenja Blažene...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Svibanj 2024
P U S Č P S N
1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.