podjela sluzbi 31

Tijekom svečanog misnog slavlja u đakovačkoj katedrali Sv. Petra, na 3. nedjelju došašća, 11. prosinca, bjelovarsko-križevački biskup Vjekoslav Huzjak podijelio je bogoslovima đakovačkog Sjemeništa službe lektorata i akolitata. Službu lektorata primio je Luka Marošević iz Župe Cerna, Karlo Strišković iz Župe Petrijevci, filijala Satnica te dvojica bogoslova Biskupije Porto-Novo u Beninu: Zinsou Herman Kodjo i Sourou Gutenberg Hounye. Službu akolitata primio je Aron Čeke iz Župe Osijek 6 te Mario Perinec iz Brda Cirkvenskog u Bjelovarsko-križevačkoj biskupiji.

Prije misnog slavlja, okupljenima se obratio đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, među ostalim rekavši kako se na ovu radosnu nedjelju u katedrali slavi jedno slavlje koje se inače proslavlja u župama Nadbiskupije, slavlje primanja službi lektorata i akolitata. Pozdrav je uputio predvoditelju slavlja, bjelovarsko-križevačkom biskupu Vjekoslavu Huzjaku. Izrazio je radost što je jedan kandidat njegove biskupije u đakovačkom sjemeništu te je njegovo primanje službe akolitata bila prigoda da biskup Huzjak dođe i po prvi puta predvodi slavlje u đakovačkoj prvostolnici. Pozdrav je uputio poglavarima, odgojiteljima i čitavoj zajednici Bogoslovnog sjemeništa na čelu s rektorom Stjepanom Radićem, a napose kandidatima za primanje službi, njihovim obiteljima i rodbini. Među kandidatima, posebno je pozdravio dvojicu iz biskupije Porto-Novo u Beninu, čije su obitelji daleko te nisu mogle doći.

podjela sluzbi 22

Nakon predstavljanja kandidata, biskup Huzjak uputio je svoju homiliju, u kojoj je govorio o vremenu došašća kao blagoslovljenom vremenu za vjernike jer to vrijeme poziva na hod, na približavanje, strpljivost prema događaju koji slavimo svake godine ponovo, ali uvijek na nov način jer mi se mijenjamo. „Proroci su neprestano podsjećali narod da slušaju Riječ, da žive po noj, ne samo da je čuju ušima nego i srcem, da je spuste u svoje duše i žive od nje i s njom“, rekao je biskup, dodajući: „Došašće je naše milosno vrijeme u kojemu mi slušamo riječ Božju i nastojimo joj suobličiti svoj život. Ne da riječ Božju slažemo po svome, nego pustimo Gospodina da nas svojom milošću oformi po svojoj riječi. Tada ćemo jedino moći prepoznati ono otajstvo utjelovljenja i blizine Božje koja se događa za nas. Ovo vrijeme i vrijeme Božića koje dolazi vrijeme je za nas, radi nas, naše vrijeme, i ne smijemo ga propustiti. Ne smijemo ga ostaviti neispunjenog našim obraćenjem, našim poniranjem u dubine Božje riječi, slavljenjem sakramenata kojima doživljavamo svoj hod s Kristom, jer to je potrebno nama i svijetu u kojemu živimo.“ Također, ukazao je kako smo prečesto zaokupljeni samo onim što nije dobro u svijetu oko nas, ali to nas ne smije zavesti i biti razlog naše depresije – to je nekršćansko doživljavanje svijeta i vremena.

Osvrnuo se na podjelu službi lektorata i akolitata te rekao kako se ovoga dana molimo za naše čitače i akolite da budu dostojni riječi i euharistije, dosljedni u službi, ustrajni, strpljivi. „Strpljene je vrlina koja se više ne doživljava jer smo naučili sve imati odmah, sada. Kad pustimo riječ Božju u svoje srce, moramo pustiti da ona raste i mi s njom, da u strpljenju čekamo susret s Gospodinom. I naši bogoslovi svaki dan pomalo ulaze u stvarnost neizmjernosti otajstva Božjega kojega će biti poslani vama naviještati. Zato ih pratite svojom molitvom, nemojte ih zanemariti, u jednu deseticu krunice stavite one koji će sutra biti svećenici, djelitelji otajstava vama, na vašu radost i spasenje. Tako se stvara jedinstvo Crkve“, rekao je biskup te zaključio: „Neka i ovo došašće bude prigoda svima nama približiti se Gospodinu slušajući njegovu Riječ, hraneći se sa stola Euharistije, primajući njegovu milost i milosrđe u sakramentu ispovijedi i u djelima ljubavi i milosrđa koje smo pozvani činiti svaki dan. I ne samo materijalna, nego i duhovna dobra djela. Imajte oko i srce za one za koje nitko ne brine, pokažite im blizinu i pažnju Boga koji dolazi.“

Nakon homilije uslijedio je obred postavljanja u službe. U ruke bogoslova koji primaju službu lektorata biskup je predao Bibliju kao znak čitanja, razumijevanja i naviještanja Riječi Božje. Uz simbolično primanje posudice s kruhom i vinom za slavljenje euharistije, biskup je kandidatima za primanje službe akolitata preporučio da budu takvi „da mogu dostojno služiti stolu Gospodnjem i stolu Crkve“.

podjela sluzbi 33

Izvor: Anica Banović; Dubrovačka biskupija

 

Radio Marija

12:30 Glazba
13:00 Čitamo knjigu - p. Mirko Nikolić: "Gabrić još govori - 33 godine poslije"
13:30 Obavijesti i najava programa
13:40 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Isusova radost, naša radost (Iv 15,9-11)

Športaši znaju što je blještava radost koja pršti. Reflektori i kamere prenose je po cijelim svijetu. Evo danas u evanđelju definicija iskrene...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Siječanj 2022
P U S Č P S N
1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.