nikola tavelić 22 016Brojni vjernici blagdan svetog Nikole Tavelića proslavili su u ponedjeljak 14. studenog u šibenskom samostanu svetog Frane, svečevom nacionalnom svetištu. Središnje misno slavlje predvodio je šibenski biskup Tomislav Rogić. Među dvadesetak svećenika koji su suslavili bio je provincijal Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca fra Miljenko Hontić, rektor nacionalnog svetišta i gvardijan Samostana sv. Frane fra Josip Ivanović i generalni vikar Šibenske biskupije mons. Marinko Mlakić

Nikola Tavelić i drugovi bili su nošeni žarom naviještanja Krista i željom pod svaku cijenu postići spasenje svoje duše. Za to su bili spremni svladati sve protivštine života. Protivštine života – to su sve moguće prepreke, napasti, ovozemnost, protivljenja Kristu, sve ono što bi ih od Krista moglo udaljiti. Mi danas molimo Tavelića da svojim zagovorom nama pomogne svladati te iste protivštine života i ostvariti Nebo, stići jedinome pravome Životu, zauvijek, poručio je u homiliji biskup Tomislav Rogić.

Tumačeći naviještena čitanja, rekao je da prvo iz Knjige mudrosti govori o dvije stvarnosti, dvije obale: jednoj prividnoj, kratkotrajnoj, mučnoj, ispunjenoj kušnjama te drugoj, onoj pravoj, vječnoj – na prvi mah nedohvatljivoj jer je s druge strane naše sadašnje realnosti. No, „kako kliče psalmist: Pomoć je naša u Imenu Gospodnjem!“

Sv. Nikola i drugovi su taj prijelaz ostvarili po mučeništvu života darovanom za Krista. Iz današnje perspektive njihov čin se može činiti neshvatljivim. Međutim, kako je biskup istaknuo, „može biti donekle razumljiv i prihvaćen samo zato što Bog ni svoga Sina nije poštedio nego ga je za sve nas predao“, što je najveći dokaz Božje ljubavi za nas. Ljubim onoliko koliko sam spreman darovati se, žrtvovati, sebe odreći, svoje vrijeme pokloniti, živjeti i umirati za drugoga, kazao je biskup.

„U Evanđelju smo čuli Isusov poziv: Hoće li tko za mnom?, kazao je biskup Rogić. Istaknuo je da je to sv. Nikola razumio, prihvatio i živio radikalno, do kraja. Njemu i njegovim drugovima snagu da u naviještanju budu spremni žrtvovati vlastiti život davala je „prije svega, duboka želja postati svet, doseći Nebo, doći Bogu zauvijek. Potom želja navijestiti onima koji Krista ne poznaju istinu evanđelja i Božje ljubavi za čovjeka. Nisu ljubili života svoga sve do smrti.“

„Okrenimo pogled prema sebi, na ovo naše današnje vrijeme“, pozvao je potom biskup Rogić, dodavši da nisu svi pozvani na mučeništvo ali jesu na svetost. „Nebo nam je cilj životne navigacije. Što činimo da bismo život vječni baštinili? Molimo se, živimo sakramentalnim životom, trudimo se biti dobri prema drugima, zavjetovani smo kao narod: Hrvatska katolička obitelj dnevno moli i ide nedjeljom na svetu misu. Čuvamo tradiciju, pokušavamo se čuvati grijeha“, ustvrdio je. Ipak, pitanje je ispunjava li to Kristov poziv: Pođi za mnom!

Na kraju je, upitavši što bi sv. Nikola rekao da se danas, nakon 631 godine prošeta svojim Šibenikom, biskup okupljenim vjernicima uputio poticaj: „Probudite u sebi želju: postati svet, doseći Nebo, doći Bogu zauvijek. I hranite je svakodnevnom molitvom, žrtvom, opredjeljenjem koje odbija protivne stavove. Potom, ne odustanite svjedočiti i naviještati živoga Krista svojim životom. Budite odraz ljubavi Božje za čovjeka u svakom dobrom djelu i nesebičnom darivanju. Ne ljubite svoga života na zemlji da biste mu pretpostavili vječni, jer onda sve možete izgubiti. Pomoć i oslonac imali uvijek u Imenu Gospodnjem, nošeni snagom vjere. Živjeli za Raspetog i Uskrslog Gospodina. Za malo muke, kaže pismo, dobiti dobra velika.“

Prije svečanog blagoslova i otpusta, rektor fra Josip Ivanović predmolio je hodočasnički čin pred najstarijim poznatim sačuvanim likom sv. Nikole, gdje su se vjernici utekli zagovoru prvoga proglašenog sveca hrvatskog roda.

Na misnom slavlju ceremonijari su bili mladomisnici Šibenske biskupije don Ante Vrcić i don Šime Pleadin, a posluživali su postulanti franjevaca konventualaca i domaći ministranti. Pjevanje je predvodio šibenski Mješoviti katedralni zbor pod ravnanjem Jelene Mikulandre, uz orguljsku pratnju Nikole Lovrića Caparina.

 nikola tavelić 22 001

 

nikola tavelić 22 002

 

nikola tavelić 22 003

 

nikola tavelić 22 004

 

nikola tavelić 22 005

 

nikola tavelić 22 006

 

nikola tavelić 22 007

 

nikola tavelić 22 008

 

nikola tavelić 22 011

 

nikola tavelić 22 014

 

nikola tavelić 22 017

 

nikola tavelić 22 018

Radio Marija

01:30 Glazba
02:15 Krunica - Žalosna otajstva
02:40 Glazba
03:30 Čitamo knjigu - p. Mirko Nikolić: "Gabrić još govori - 33 godine poslije"

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Molitva za život - svakoga dana u 14:55h

Svakoga dana u 14:55 h molimo molitvu za život. Pridružite nam se u zajedništvu molitve za blagoslov obitelji, sklad i plodnost supružnika i...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Travanj 2024
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.