U palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u utorak 8. studenog održana je svečanost povodom 100. obljetnice rođenja akademika Ive Padovana, istaknutog hrvatskog liječnika otorinolaringologa i predsjednika HAZU od 1998. do 2003.
Ivo Padovan rodio se 11. veljače 1922. u Blatu na Korčuli. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1947., te od 1952. do 1988. radio u Klinici za otorinolaringologiju i cervikofacijalnu kirurgiju Kliničke bolnice Sestre milosrdnice. Od 1968. do 1987. bio je i redoviti profesor Medicinskog fakulteta. Bio je osnivač (1966.) i dugogodišnji predsjednik Hrvatske lige za borbu protiv raka te utemeljitelj Klinike za tumore u Zagrebu (1968.). Posebno se bavio rehabilitacijom sluha i govora, rekonstrukcijskom kirurgijom i onkologijom glave i vrata. Redoviti član HAZU bio je od 1983, a od 1977. izvanredni. Umro je u Zagrebu 19. prosinca 2010.
Kako je kazao predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt, tragovi djelovanja akademika Padovana na čeku Hrvatske akademije vidljivi su i danas. U to je vrijeme obnovljeno pročelje Akademijine palače i započeta rekonstrukcija i adaptacija Kemijskog instituta na Strossmayerovom trgu u Knjižnicu HAZU. Također, zgrada u Gundulićevoj ulici adaptirana je za potrebe Akademijinih zavoda (Arhiva za likovne umjetnosti, Zavoda za ornitologiju i Odsjeka za povijest medicinskih znanosti). Unaprijeđena je Akademijina izdavačka djelatnost i međuakademijska suradnja. „Akademika Padovana svi su poštivali, ali i voljeli, i članovi i djelatnici Akademije, svima je bio na usluzi kao liječnik i humanost, te nam je ostao u dragoj uspomeni“, kazao je akademik Neidhardt, istaknuvši da predsjednik HAZU može biti samo osoba koja je vrhunski znanstvenik ili umjetnik, što je dokazao i akademik Padovan.
Na skupu je govorio i načelnik Općine Blato Ante Šeparović koji je istaknuo ponos koji stanovnici tog mjesta osjećaju prema akademiku Ivi Padovanu.
Bivši predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić iznio je svoja sjećanja na akademika Padovana, istaknuvši da ga je krasila mudrost, erudicija, humanost, diplomatičnost i emocionalna živost. „Imponirao je svojom radnom energijom i duhovnom stabilnošću. Imao je neobičan dar komunikacije sa svima, pa i s malim ljudima. Govorio je: ako ne voliš i ne boriš se za male ljude, ne možeš biti velik čovjek. Nijedan liječnik neće doživjeti takvu popularnost kakvu je imao on“, kazao je akademik Kusić.
Na skupu su govorili i tajnica Razreda za medicinske znanosti HAZU akademkinja Vida Demarin, predstojnik Klinike za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata KBC Sestre milosrdnice prof. dr. sc. Goran Geber i liječnik iste bolnice prof. dr. sc. Livije Kalogjera.
Tekst: Marijan Lipovac, Ured za odnose s javnošću i medije HAZU
