U petak 28. listopada 2022. godine u dvorani Jure Petričevića u Matici hrvatskoj u Zagrebu održan je međunarodni znanstveni skup pod nazivom „Gregur Kapucin i njegovo djelo“ (*2. ožujka 1734.-†29. siječnja 1812.) koji su u zajedničkoj suradnji, povodom 210. obljetnice smrti toga istaknutoga kapucina, priredili Hrvatska kapucinska provincija sv. Leopolda Bogdana Mandića i Slovenska kapucinska provinca.
Skup je na početku pozdravio fra Juro Šimić, provincijal hrvatskih kapucina, istaknuvši da Provincija već više od jednog desetljeća organizira skupove i simpozije koji tematiziraju bilo važne događaje, bilo osobe iz povijesti njihova Reda na ovim prostorima a sve sa ciljem da se što bolje upozna vlastita prošlost o kojoj se, nažalost, malo toga zna. U ime Slovenske provincije skupu se obratio fra Milan Kvas koji je prigodno istaknuo da je suradnja dvaju provincija na polju kulture i književnosti iznimno važna tim više što su braća ovih dviju provincija dugo vremena djelovala na zajedničkom teritoriju.
Namjesto predsjednika Matice Hrvatske, gospodina Mire Gavrana, nazočnima se obratio potpredsjednik dr. sc. Damir Zorić, rekavši da su vrata Matice hrvatske uvijek otvorena za ovakve hvalevrijedne inicijative koje istaknute pojedince otimaju zaboravu i vraćaju na obzore kolektivne memorije. Posljednju pozdravnu riječ uputio je predsjednik Organizacijskoga odbora prof. emer. Alojz Jembrih koji je naglasio važnost proučavanja lika i djela patera Gregura Kapucina koji su još nedovoljno valorizirani.
Na međunarodnom je skupu u dvije sesije sudjelovalo petnaest izlagača iz Hrvatske, Slovenije i Austrije. Skup je svojim priopćenjem otvorio dr. sc. Boris Golec (Znanstvenoraziskovalni centar Slovenske akademije znanosti in umetnosti) koji je predočio rodni vinički zavičaj Gregura Kapucina, odnosno Jurja Maljevca, kako mu je bilo krsno, odn. svjetovno ime. Opisao je društveni i kulturni kontekst Gregurova odrastanja i školovanja i utjecaj zagrebačkih kapucina na njegov izbor, budući da su nam poznata imena petnaestak njih koji su bili iz Vinice jer su koristili ktetik Vinicensis. Druga referentica bila je dr. sc. Agneza Szabo koja je u svojem izlaganju pružila uvid u društvene prilike u Hrvatskoj i Zagrebačkoj biskupiji u drugoj polovici 18. i početkom 19. stoljeća. Naglasila je da su reforme Josipa II. uznemirile plemstvo i Crkvu, a osobito ukidanje crkvenih redova što je na koncu pogodilo i same gričke kapucine. Referat dr. Ivana Armande (Leksikografski zavod Miroslav Krleža) bavio se životom Patra Gregura Kapucina u kontekstu kapucinske povijesti u hrvatskim krajevima. Dr. Armanda je na temelju dostupnih izvora prikazao Gregurovu pastoralnu i književnu djelatnost u Zagrebu i Varaždinu do 1812. godine. Nakon kraće stanke, rad skupa nastavljen je referatom dr. sc. Marijane Borić (Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti) koja je prikazala Gregura Kapucina kao priređivača hrvatskih pučkih kalendara. U izlaganju je opisan njegov rad na Novom kalendaru od 1770. godine, a u njemu je, često pod pseudonimima, Gregur Kapucin objavljivao kraće književne priloge i pjesme. Na ovu se tematiku u svojem izlaganju nadovezala Jasmina Lukec (Leksikografski zavod Miroslav Krleža) koja je govorila o književnim prilozima u Novom kalendaru Grgura Maljevca, istaknuvši da on u njima nerijetko ironično i satirično, kritizira nepotrebnu raskoš, manjak domoljublja i žanrovski nasljedujući temeljni cilj kalendarskoga pjesništva: progovoriti o slabostima pojedinca i društva, a uz to poučiti i zabaviti. Doc. dr. sc. Ivana Kresnik (Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu) predstavila je propovijed Gregura Kapucina o Mariji Tereziji, izrečenu na njezinoj zadušnici 16. prosinca 1871. u crkvi sv. Marka u Zagrebu. Doc. Kresnik istaknula je da ova propovijed po svojoj strukturi odgovara toj skupini retoričkih djela, u kojem je Maljevec neznatno intervenirao u strukturu žanra, ipak ne narušivši tradicionalna retorička načela. Doc. dr. sc. Matija Ogrin (Znanstvenoraziskovalni centar Slovenske akademije znanosti in umetnosti) referirao je na temu pokusa reforme pasionske tradicije u djelu Nebeski pastir pogubljenu ovcu išče. Isto djelo bilo je temom referata prof. emer. dr. sc. Alojza Jembriha, koji je predstavio sadržajne i jezične razlike rukopisne i tiskane inačice spomenutoga Gregurova djela. Petar Ušković Croata (Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu) analizirao je latinsku prigodnicu Gregura Kapucina ispjevanu zagrebačkom biskupu Ivanu Krstitelju Paxiju prilikom stupanja na katedru zagrebačkih biskupa 1771. godine. Dr. sc. Martina Horvat (Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje) predstavila je lingvističku raščlambu već spomenutoga djela Nebeski pastir pogubljenu ovcu išče za koje je istaknula da je pisano dijaloškom formom na paraboli iz Lukina evanđelja. Dr. sc. Željka Brlobaš
(Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje) referirala je na temu književnih djela Gregura Kapucina u izvorima Rječnika hrvatskoga kajkavskoga književnoga jezika uz navođenje specifičnih kajkavskih morfoloških i leksičkih obilježja. Posljednje priopćenje o elementima humora u djelu Gregura Kapucina predstavio je Željko Vegh, prof. Znanstveni skup posvećen Greguru Kapucinu i njegovu djelu omogućio je uvid u neke
nove elemente njegove biografije i opusa, koji će biti i pismeno predstavljeni u zborniku radova 2023. godine. Predstavljeni su novi modaliteti i smjer valorizacije ovoga pregalca, koji ne samo da je obilježio jednu epohu kapucina u Hrvatskoj, nego je u nju utkao bogato kajkavsko književno i kulturno nasljeđe.
Tekst: Petar Ušković Croata
Izvor: kapucini.hr
