U nedjelju, 6. studenog u Dubrovniku će se upriličiti otkrivanje spomen-ploče don Đuru Krečku (1883.-1944.), svećeniku, kulturnom djelatniku i publicistu, stradalom u likvidacijama na Daksi krajem 1944. godine.
Spomen-ploča se, u organizaciji Udruge Hrvatski Domobran Dubrovnik i uz 78. godišnjicu pokojnikovog stradanja, postavlja kod župne crkve svetog Mihajla u Lapadu. Svečanost otkrivanja ploče bit će poslije župne mise koja počinje u 10 sati.
Đuro Krečak je rođen u Dubrovniku od Miha i Kate Hamza 22. travnja 1883. godine. Gimnaziju je završio u rodnom gradu 1903. godine, filozofsko-teološki studij u Zadru 1907. Svećeničko ređenje primio je u Dubrovniku 11. kolovoza 1907. godine.
Prvu službu je vršio godinu dana kao župni vikar u Čilipima, a kasnije je prešao u Mali Ston. U Malom Stonu služio je desetak godina, a tri godine vodio je Stonski dekanat. Od 1918. je ponovno u Čilipima, a od prosinca 1928. preuzeo je župu sv. Mihajla u Lapadu. Umirovljen je u srpnju 1944. godine.
Od 1927. bio je član Družbe »Braća hrvatskoga zmaja«, zaslužan za postavljanje više spomen-ploča u povodu 1000. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva i znamenitim Dubrovčanima. Bio je suosnivač, tajnik i od 1934. do 1944. godine predsjednik društva »Dub« te je poticao osnutak muzeja Iva Vojnovića. Pridonio je utemeljenju Dubrovačke biblioteke (darovana joj je njegova zbirka knjiga), a u povodu potonuća parobroda »Daksa« suosnovao je 1930. potporni Pomorski fond.
Objavljivao je priloge o dubrovačkoj povijesti, sakralnoj i brodograđevnoj baštini, istaknutim Dubrovčanima, o isusovcima i benediktincima, odnosima Svete stolice i Hrvata te političkom organiziranju katolika, ali i ponajviše nabožne pučke pripovijetke smještene u zavičaj. Njegovi zapisi mogu se pronaći u periodicima: List Dubrovačke biskupije (1910, 1931, 1942–43), Pučke novine (1912), Prava Crvena Hrvatska (1913), Uzgajatelj (1925), Katolički tjednik (1932–36, 1938–44), Narodna svijest (1933, 1937, 1940), Konavoski seljački dom (1934), Jadranski dnevnik (1935–37, 1939), Hrvatska dubrava (1936–37; Dubrava, 1940–41), Hrvatski glasnik (1938–39), Vrhbosna (1939, 1944) i Spremnost (1942–43). S don Mihom Fabrisom autor je knjižice Papinstvo, kultura, nacijonalnost (Dubrovnik 1933).
Kako je Krečak već od 1925. pokazivao neslaganje s tadašnjom velikosrpskom politikom, na kraju Drugog svjetskog rada to je došlo na naplatu pa je uhićen i umoren na Daksi u prvim naletima partizanskih likvidacija, vjerojatno u noći između 25. i 26. listopada 1944. godine.
Posmrtni ostaci nalaze se u zajedničkoj grobnici podno spomen obilježja na Daksi.
Izvor: Dubrovačka biskupija
