HKNN 2022 1U organizaciji Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Glasa Koncila i Udruge za promicanje znamenitih Križevčana „Dr. Stjepan Kranjčić“ u Gradskoj knjižnici „Franjo Marković“ u Križevcima u subotu je 22. listopada 2022. održan peti znanstveni skup „Hrvatska književnost kršćanskoga nadahnuća – prešućene stranice književnosti u komunističko doba (II)“. Cilj je znanstvenoga skupa bio znanstveno analizirati i vrednovati zanemarenu hrvatsku književnost kršćanskoga nadahnuća te dati doprinos premošćivanju umjetno stvorenoga diskontinuiteta u hrvatskoj književnosti i kulturi općenito.
HKNN 2022 6
Svečanost otvorenja započela je pozdravnim govorom domaćice predsjednice Udruge za promicanje znamenitih Križevčana „Dr. Stjepan Kranjčić“ doc. dr. sc. Tanje Baran koja je zaželjela dobrodošlicu okupljenima predstavljajući Križevce kao jedno od ključnih središta hrvatske duhovne kulture. Okupljene je u ime civilnih križevački vlasti pozdravio križevački gradski pročelnik Krešimir Brunović, a u ime crkvenih vlasti križevački vladika mons. Milan Stipić te izaslanik bjelovarsko-križevačkoga biskupa mons. Vjekoslava Huzjaka križevački župnik preč. Stjepan Soviček. Uputili su srdačnu dobrodošlicu znanstvenicima i snažne riječi potpore organizatorima simpozija.
HKNN 2022 2
Suorganizatorske poruke u ime Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu izrekao je predsjednik organizacijskoga odbora prof. dr. sc. Danijel Labaš, a u ime Glasa Koncila Luka Tripalo. Svečanost otvorenja glazbenim su programom obogatile sopranistica Tea Mudrović i klaviristica Eva Kirchmayer Bilić.
HKNN 2022 5
Skup je otvorila Jasna Šego predavanjem Hrvatska i egzilna stvarnost u pjesmama Antuna Bonifačića. O drugom egzilnom pjesniku govorila je Dubravka Dubravec Labaš u predavanju Odjeci talijanskoga kulturnoga i duhovnoga prostora u opusu Viktora Vide, a niz o emigrantskim književnicima toga razdoblja nastavio je Danijel Labaš predavanjem Novinar, publicist i književnik Luka Brajnović u Hrvatskoj reviji od 1951. do 2000. O Brajnovićevu stvaralaštvu, ali u časopisu „Osoba i duh“ govorila je Tamara Bodor, dok je Vladimir Lončarević prikazao književno djelovanje emigrantskoga časopisa „Glas Svetoga Antuna“. Emanuela Herceg održala je predavanje o književnim večerima hrvatskoga društva „Kotromanić“ u Beču, a egzilnu tematiku nastavila je Zrinka Podhraški Čizmek predavanjem o emigrantu Nikoli Čolaku i njegovoj knjizi „Iza bodljikave žice“. U svom izlaganju Darko Čokor usporedio je dvije enciklopedije hrvatskoga leksikografa i katoličkoga intelektualca Mate Ujevića. Dio dosad neobjavljenih radova hrvatskoga glazbenika Slavka Modrijana (1909. – 1985.) prvi put je predstavila Eva Kirchmayer Bilić, dok je Dean Slavić u svom izlaganju ponudio novu interpretaciju novele Nikole Šopa iz 1938. godine „Priča o tome kako je moj gradić potonuo“.
HKNN 2022 3
Poslijepodnevni dio programa započele su Hana Kilijan i Veronika Novoselac prikazom analize tekstova Marice Stanković koje je u vrlo izazovnom razdoblju objavljivala u katoličkoj tiskovini „Dobri pastir“ (1945. – 1946.). Dosad nedovoljno istražen opus katoličkih intelektualki predstavila je Marina Katinić Pleić u predavanju o književnici Sidi Košutić i glazbenici Ivani Lang te Marino Erceg koji je prikazao dio stvaralaštva svestrane novinarke, suradnice Glasa Koncila Smiljane Rendić.
HKNN 2022 4
O kršćanskoj simbolici u romanu Maka Dizdara „Kameni spavač“ govorio je Boris Beck, a Tea Sesar o poimanju Boga u izabranoj poeziji Ivana Goluba. Anto Barišić izlagao je o renomiranom hrvatskom latinistu i katoličkom teologu Tomislavu Janku Šagi-Buniću i njegovom istančanom osjećaju za hrvatski jezik. Pavo Norac-Kevo izlagao je o časopisu „Hrvatica“ posvećenom hrvatskim iseljenicama, a skup je zatvorio Krešimir Tičić svojim svjedočanstvom o prvoj igranoj emisiji katoličkoga nadahnuća Hrvatske radiotelevizije prikazanoj na Božić 1991. godine.
HKNN 2022 7
Radovi sa znanstvenoga skupa bit će recenzirani i tiskani u časopisu „Kroatologija“ Fakulteta hrvatskih studija tijekom 2023. godine.
Organizacijski i programski znanstveni su skup potpisali: prof. dr. sc. Danijel Labaš kao predsjednik organizacijskog odbora, Tamara Bodor kao tajnica, te članovi: dr. sc. Matijas Baković, doc. dr. sc. Tanja Baran, prof. dr. sc. Ivo Džinić, prof. dr. sc. Vladimir Lončarević, Branimir Stanić i Luka Tripalo. Potporu skupu dao je Grad Križevci.
HKNN 2022 8
Detaljnije na mrežnim stranicama organizatora: www.hrstud.unizg.hr, www.glas-koncila.hr i www.kranjcic.hr.


Izvor: Udruga za promicanje znamenitih Križevčana "dr. Stjepan Kranjčić"

Radio Marija

03:30 Čitamo knjigu - Stjepan Harjač: Duhovna rosa
04:00 Glazba
04:30 Kap dobrote - tema: Bogatstvo zajedništva; gosti: p. Anto Mišić, Kristina Konicija, socijalna radnica i Antonija Levak, volonterka; ur. i vod.: Snježana Bedeniković
05:15 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Molitva za obitelj - svakoga dana u 20h

Svakoga dana u 20:00 h nakon molitve Anđeo Gospodnji molimo molitvu za obitelj. Pridružite nam se u zajedništvu molitve za sklad i plodnost...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Srpanj 2091
P U S Č P S N
1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.