"Kiparevo svjedočenje vjere" naziv je izložbe akademika Kuzme Kovačića otvorene u četvrtak 13. listopada u Podrumima Dioklecijanove palače u Splitu, a na kojoj su predstavljana 24 njegova djela od različitih materijala, oblika i veličina prožeta kršćanskim motivima.
Izložba, za koju je istaknuto da je odraz umjetnikove genijalnosti, nastala je pod pokroviteljstvom dviju nadbiskupija: Splitsko-makarske i Đakovačko-osječke, a njen domaćin je Muzej Grada Splita.
Otvarajući izložbu splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Dražen Kutleša je istaknuo kako je Kuzma Kovačić svojim radom pridonio povezivanju umjetnosti i Crkve. "Ova izložba je jedno ponovno otkrivanje dubine, duhovne i religijske dimenzije koja je u svakom vremenu obilježila umjetnost u njezinim najuzvišenijim izražajnim oblicima," rekao je mons. Kutleša.
Naglasio je kako nas svojim djelovanjem Kuzma Kovačić neprestano podsjeća na prisni savez između Evanđelja i umjetnosti koji oduvijek uključuje poziv na prodiranje kreativnom intuicijom u otajstvo utjelovljenoga Boga i istodobno u otajstvo čovjeka. "Crkva treba umjetnost da bi prenosila poruku koja joj je povjerena od Krista. Ona treba, zapravo, učiniti shvatljivim očaravajući svijet duha, nevidljivoga Boga," poručio je nadbiskup Kutleša.
Akademik Kuzma Kovačić je naglasio da je svoje kiparstvo od početka doživljavao kao radosno svjedočenje vjere. "Ovu izložbu čine djela nadahnuta katoličkom vjerom i izričaj su vjere u umjetnosti," istaknuo je Kovačić. Rekao je kako je izabrao kiparstvo za svoj životni poziv jer je ono u svojoj naravi najbliže od svih umjetnosti "stvarnosti utjeloviteljske tajne".
"Kristovo utjelovljenje i uskrsnuće jedina su prava novost u ljudskoj povijesti pa su zato oni i jedina važna novost u mojem djelu", kazao je Kovačić. Podsjetio je kako je i u vrijeme komunističke neslobode davao svoj prilog povratku vjere u suvremenu hrvatsku umjetnost. "Kad je došlo vrijeme slobode i kad je oživjela hrvatska država nastojao sam pridonijeti obnovi naše sakralne spomeničko-kiparske jezgre," istaknuo je Kovačić.
Prof. dr. Vladimir Dugalić, izaslanik đakovačko-osječkog nadbiskup mons. Đure Hranića, podsjetio je da ova izložba – postavljena prvo u kripti đakovačke katedrale, pa onda i u podrumima Dioklecijanove palače u Splitu – povezuje sjever i jug te je stoga projekt naslovljen „Strossmayerovim putom“, jer je to Strossmayer svojedobno činio. U tom je svjetlu dr. Dugalić istaknuo da akademik Kovačić spaja oba Strossmayerova cilja: „religioznu tematiku kojom odgaja narod, a istovremeno postavlja i nove standarde u hrvatskoj umjetnosti o čemu svjedoče i mnoge nagrade i priznanja. On svoja djela nije stvarao po narudžbi, nego su izričaj njegove vjere i promišljanja o nadnaravnom. On svjedoči da vjera oplemenjuje umjetnost i daje snagu za nove izričaje.“
Povjesničar umjetnosti i autor izložbe Milan Bešlić posebice je istaknuo Kovačićevo djelo "Sedam smrtnih grijeha" koje je nazvao remek-djelom, a akademik Radoslav Tomić je kazao kako je Kovačić najbolji lirik u hrvatskom kiparstvu punom simbolike. Podsjetivši kako je Kovačić autor Oltara Domovine u Zagrebu, akademik Tomić je ustvrdio kako u Splitu na javnim prostorima nije postavljeno ništa od njegovih kipova i skulptura te je poručio kako on zaslužuje da se i u Splitu na javnom prostoru postave njegova djela.
Programu svečanog otvaranje izložbe akademika Kuzme Kovačića nazočili su: splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban, generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije don Franjo Frankopan Velić, uime grada Splita gospodin Mate Omazić, predsjednica Upravnog vijeća Muzeja grada Splita gospođa Darka Perko Kerum, ravnatelj Hrvatskog Caritasa fra Tomislav Glavnik, profesori s KBF-a Sveučilišta u Splitu te brojni kulturni djelatnici i Kovačićevi prijatelji. Izložba je otvorena do 14. siječnja 2023. godine.