Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić sudjeluje danas i sutra – 29. i 30. kolovoza – na radnim sastancima o apostolskoj konstituciji „Praedicate Evangelium“. Iza zatvorenih vrata Nove dvorane Sinode kardinali iz cijeloga svijeta okupljeni su kako bi produbili aspekte nove apostolske konstitucije „Preaedicate Evangelium“ koja je stupila na snagu 5. lipnja. Tri su sastanka, a u utorak će se slaviti misa u bazilici sv. Petra s novim kardinalima.
Na sastanku sudjeluje nešto manje od 200-injak kardinala, od sveukupno 226 članova Kardinalskoga zbora. Riječ je o jednome od većih sastanaka Svetog Oca s Kardinalskom zborom. U gotovo deset godina pontifikata Jorgea Marija Bergoglia nije održan takav susret, a tako široko sudjelovanje bilo je tek prije osam godina kada je Papa sazvao dvostruku Sinodu o obitelji (2014.-15.), pozivajući oko 180 biskupa i kardinala.
Radni sastanci
Došavši u Rim iz svojih zemalja proteklih dana kako bi podržali dvadesetoricu novih kardinala na konzistoriju, kardinali će uz istočne patrijarhe i odgovorne u Državnome tajništvu imati tri radna sastanka. Zaključak će biti 30. kolovoza misom u bazilici sv. Petra s novim kardinalima, koje Papa nije mogao jučer slaviti radi pastoralnoga posjeta L’Aquili.
Sudionicima je – kako su sami izvijestili - proteklih tjedana poslan dnevni red kako bi se naznačile teme i pitanja o različitim aspektima koji se odnose na apostolsku konstituciju „Praedicate Evangelium“. O tome će raspravljati danas i sutra ujutro u jezičnim skupinama, a zatim će imati priliku za raspravu na plenarnoj sjednici.
Sveti Otac sastanak je najavio na molitvi Anđeoskog pozdravljenja 29. svibnja, kada je najavio i imenovanje novih kardinala.
Novosti i upute Praedicate Evangelium
Dokument je objavljen 19. ožujka, na blagdan sv. Josipa, a stupio je na snagu 5. lipnja, na svetkovinu Duhova.
Tekst sadrži i sistematizira mnoge reforme koje je Papa već proveo posljednjih godina, a koje je proučavalo i formuliralo Vijeće kardinala, koje je papa Franjo uspostavio početkom svoga pontifikata.
Konstitucija također uvodi neke novine, počevši od objedinjavanja i promjene naziva raznih dikasterija. Iznad svega, međutim, „Praedicate Evangelium“ - kao što samo ime kaže - daje Rimskoj kuriji više misionarsku strukturu kako bi ona sve više bila u službi mjesne Crkve i evangelizacije.
Upravo je to jedan od glavnih aspekata apostolske konstitucije, ključ za čitanje reforme, ali i globalni smjer Crkve ovoga vremena. Iako je usmjeren na promjene u strukturi Dikasterija i ureda, „Praedicate Evangelium“ „širi“ granice Kurije stvarajući izravnu vezu s Biskupskim konferencijama i raznim biskupijama na pet kontinenata.
Most između Kurije i biskupija
S novom konstitucijom sada postoji prostor za slušanje i dijalog između Kurije i mjesnih Crkvi, primijetio je novi kardinal Leonardo Steiner, nadbiskup Manausa, u brazilskoj Amazoniji, za Vatican News na konferenciji u Tiskovnom uredu Svete Stolice nekoliko sati prije konzistorija. „Sada više ne dolazimo u Rim reći što smo učinili, sada dolazimo učiti, ali Kurija zna učiti i na drugačiji način. Bolje se vidi tko je u službi Svetog Oca, u službi biskupa, a to je nada da budemo više bratska Crkva u kojoj se osluškuje kulturna raznolikost, gdje se kulturna raznolikost živi i pretpostavlja”, rekao je kardinal Steiner.
Crkva na hodočašću
Mnogo je pitanja o kojima treba razmišljati, istaknuo je novi kardinal Arthur Roche, prefekt Dikasterija za bogoslužje i disciplinu sakramenata: suradnja između Kurije i biskupija, prisutnost laika u odgovornim ulogama, „misionarski duh“ i „obraćenje Crkve“. Konkretno, posljednja su dva „vrlo važna elementa“, rekao je engleski kardinal. „'Praedicate Evangelium’ nije samo nešto za reformu kurije, ono je također za odnose između svih biskupskih konferencija i Svete Stolice. Poslanje i obraćenje uključuju sve u gotovo sinodalni proces. Možemo reći da smo Crkva na hodočašću”.
Produbiti poznanstva
Današnji i sutrašnji susret također će biti način da kardinali – od kojih neki dolaze iz vrlo udaljenih mjesta - koji čine Kardinalski zbor mogu produbiti svoja poznanstva.
Univerzalna vizija koja je oduvijek karakterizirala odabire pape Franje za konzistorij, uvodeći zemlje koje nikada u svojoj povijesti nisu vidjele kardinala (od Tonge do Bruneja, od Mongolije do Haitija, od Bangladeša do Laosa do Lesota), vidljiva je u činjenici da je Zbor sada sastavljen od „udaljenijih“ članova, kako zbog kulturnog porijekla i pastoralne osjetljivosti, tako i zbog zemljopisnog položaja koji otežava često posjećivanje ili prisustvovanje sastancima u Rimu.
Sastanak s Papom će stoga postati i prostor za dijalog i „ljudsko“ produbljivanje, kako je naglasio nadbiskup u miru Cartagene, kolumbijski kardinal Jorge Enrique Jiménez Carvajal: „Konzistorij i susret s Papom pomažu nam da se svi pomalo upoznamo od, da se osvijestimo i pripremimo za budućnost”.
