Screen Shot 2022 07 26 at 11.41.34 min

Župa sv. Jakova ap. i grad Opatija svečano su u ponedjeljak 25. srpnja proslavili blagdan svog nebeskog zaštitnika i Dan Grada. Središnje misno slavlje u župnoj crkvi predvodio je generalni vikar Riječke nadbiskupije vlč. Mario Tomljanović, uz koncelebraciju župnika p. Mirka Vukoje te drugih svećenika. Na misnom slavlju sudjelovali su gradonačelnik Opatije Fernando Kirigin sa zamjenicom Kristinom Đukić, brojni župljani i hodočasnici.

Screen Shot 2022 07 26 at 11.35.56 min

Vlč. Tomljanović zahvalio je župniku na pozivu i u pozdravnom govoru vjernicima poručio da je povod dolaska vjernika na sv. Misu samo jedan – biti bliži Bogu. Svakim dolaskom na svetu Misu određujemo tu blizinu. Imamo u sebi onu želju živjeti kao zajednica, ali isto tako ne prelaziti onu najljepšu mjeru našega života – da budemo s Bogom, rekao je vlč. Tomljanović.

Na početku homilije svima koji nose ime Jakov i čestitao je imendan te se osvrnuo na pročitani evanđeoski odlomak naglašavajući kako je bitno, za bolje razumijevanje i shvaćanje pročitanog, zadržati se i razmisliti o Božjoj Riječi, ali isto tako vidjeti kontekst u kojemu se ona nalazi, ono o čemu Gospodin govori prije i nakon danog Evanđelja. Govor je vrlo jednostavan, jasan, ali težak, kazao je propovjednik.

Screen Shot 2022 07 26 at 11.36.36 min

“Posljednji će biti prvi, a prvi će biti posljednji.” – rečenica je iz današnje liturgije koju je Gospodin izgovorio i koju i mi sami često znamo ponavljati, ali pitanje je koliko smo se prestrašili te izjave, a koliko smo se potrudili ići u susret toj Riječi. Nakon ovog današnjeg Evanđelja stoji jedno predivno čudo – dva jerihonska slijepca i ozdravljenje.

Danas razmišljamo o svetosti, nastavio je propovjednik, a svetost ovisi o duhovnosti. „Duhovnost, pak, ovisi o ljudskosti. Ako ono ljudsko, ako ono što je u meni nije jasno, što će onda svetost učiniti? Što će duhovnost učiniti? Možda će to biti samo jedno fantaziranje, a duhovnost nije fantaziranje, ona je život. Pater Cantalamessa je jednom rekao kako se u Crkvi iščitava prava karizma, kako se vidi da je osoba doista karizmatična, da ima poseban dar. On kaže da onaj koji ima pravu karizmu se nikada neće stavljati na pijedestale. Taj nikada za sebe neće govoriti da je bitan, važan, pametan ili duhovan. Taj će uvijek biti negdje sa strane, a ipak uvijek će nekome zapeti za oko. Uvijek će ga netko pronaći kao ‘izvor’.“ Zasigurno poznajete mnoge takve osobe, rekao je vlč. Tomljanović dodajući da se obično za takvog čovjeka kaže: “Pogledaj kako je dobar”. To je ta ljepota susreta – znati iščitati one darove koje drugi nose. To je dar dobrote.

Screen Shot 2022 07 26 at 11.38.15 min

Citirajući jednog biskupa, koji je, kada su ga predstavljajući govorili sve njegove titule, zahvalio na rečenom i dodao da bi on volio pojednostaviti sve te naslove i rekao za sebe: Ja sam N.N., kandidat za raj. „Svatko od nas pomalo pati od toga da budemo prepoznati, da nađemo dobro mjesto, da nas svi vole… Ali, ne ide to baš tako. To traje koliko traje, ali ne može trajati do vječnosti.“

Iz navedenih primjera propovjednik je poručio da se u istima može uočiti važnost blagdana sv. Jakova, a osobito slika ovoga sveca. „Današnje Evanđelje započinje s jednom bojaznošću, a možda se ovdje vidi i jedno častohleplje. Častohleplje je slijepost, jer kada netko pati za nečim, on vidi samo sebe. Slijepost proizvodi onu reakciju “ne vidjeti”, odnosno ne vidjeti drugoga u potrebi. Nemojmo potrebu limitirati. Jasno da moramo pomoći onima u potrebi, ali današnje potrebe su velike. Današnje potrebe, istina, ovise o onome da su drugi do mene, naš brat i sestra u neimaštini. Taj brat i sestra, nemaju onoga koji ih obnavlja – onoga kojega ja kao vjernik trebam nositi njima u susret.“ Častohleplje je taj veliki minus i u našem duhovnom životu, upozorio je propovjednik. Pojasnio je da zbog njega netko može ostaviti veliku bol u vlastitom srcu, ali i bol u srcu drugoga. Ali, Bog u svojoj dobroti nije – a mogao je, upozoravao na neki strog način, nego je rekao ono što mora reći. “Nemoj patiti za tim. Časti ćeš imati, ali dobit ćeš je na puno teži način – jer ćeš postati svjedok, Jakove.” I bi tako. Postao je svjedok jer je vidio, jer je shvatio da je Bog ljubav. Nije se zaustavio na onome što on želi, nego je išao prema onomu što Bog od njega želi. A Bog mu kaže služi, budi u službi, pojasnio je vlč. Tomljanović.

Screen Shot 2022 07 26 at 11.38.53 min

„Služenje nama pomaže da možemo rasti. Onaj koji pati za čašću, već misli da je došao do neke granice i ne treba mu više. Onaj koji želi služiti, ima prigodu da raste. Sveci su služili, a po toj službi vidjela se jedna velika vrijednost – a to je poučljivost.“

U nastavku je istaknuo kako sv Jakova ne častimo jer je nikada nije pogriješio. Častimo ga jer je znao služiti, jer je bio poučljiv. Takva Crkva nam je danas potrebna. Crkva koja zna služiti, koja zna vidjeti drugoga, prepoznati drugoga i dobrotu u drugomu. Nemojmo i ono malo dobra što se nalazi oko nas – a ima više dobra nego što mi mislimo – bacati na tlo. Podižimo ono dobro koje možemo vidjeti. Iz tog razloga će i ova Župa živjeti – od one motivacije, od onog koraka koji sama napravi. Mi kao vjernici moramo, u ovoj Župi, ali i u cijeloj Crkvi, širiti Evanđelje, Radosnu vijest. Neka nam sv. Jakov pomogne da bježimo u časti, ali i znademo jedni drugima služiti. Vlč. Tomljanović propovijed je zaključio obrativši se sv. Jakovu u zazivu: “Sveti Jakove, budi nam zagovornik i moli za nas.”

Screen Shot 2022 07 26 at 11.44.37 min

Nakon Svete Mise uslijedila je tradicionalna procesija s kipom sv. Jakova ulicama grada, a koja je posljednje dvije godine izostala zbog epidemioloških mjera. Unatoč tome što je procesija ove godine išla kraćom rutom, oko crkve i samostana, vjernici su s radošću hodajući i pjevajući u procesiji navijestili svoju vjeru i vratili čar svečanoj proslavi zaštitnika Grada.

Na kraju, vjernicima se obratio i župnik p. Mirko Vukoja, koji je također zahvalio svima koji su na bilo koji način sudjelovali u pripremama i proslavi te tako dali dio sebe kako bi ova proslava župnog blagdana protekla u dostojanstvenom, svečanom i molitvenom duhu.

 

Izvor: Riječka nadbiskupija

Radio Marija

16:00 Glazbena razglednica - pjesme Slavonije i Podravine; ur. i vod.: Božidar Biondić
17:00 Mudrosti i duhovnosti svetih otaca - gost-urednik.: dr. sc. don Ivan Bodrožić; vod.: Zdravka Andrijašević
17:45 Glazba
18:15 Molitva - Večernja

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Molitva za obitelj - svakoga dana u 20h

Svakoga dana u 20:00 h nakon molitve Anđeo Gospodnji molimo molitvu za obitelj. Pridružite nam se u zajedništvu molitve za sklad i plodnost...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Srpanj 1961
P U S Č P S N
1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.