25 godina Radio Marije

DSC 0051 scaled

O tome kako komunicirati vrednote evanđelja u suvremenom svijetu raspravljalo se 13. srpnja na javnoj tribini u Nadbiskupskom domu u Rijeci u sklopu Mediteranskih teoloških susreta, koji se od 10. do 16. srpnja održavaju u Domu pastoralnih susreta u Lovranu. Teolozi i teologinje iz Hrvatske, SAD-a, Njemačke i Ukrajine dotaknuli su suvremena, uvijek aktualna pitanja vezana za slobodu i odgovornost teologa za izgovorenu riječ. Spremnost na dijalog, slušanje i otvorenost te ponuda pozitivnih, vječnih vrednota načini su na koje Crkva može sudjelovati u suvremenom društvenom diskursu. Ona samo tako može biti „sol i svjetlo svijeta“, rečeno je na ovoj panel raspravi.

Na tribini, odgovarajući na pitanja moderatorice bibličarke Brune Velčić, govorili su Marianne Heimbach-Steins, katolička teologinja, direktorica Instituta za kršćanski socijalni nauk Katoličkog bogoslovnog fakulteta na sveučilištu u Münsteru; Luke Bretherton, anglikanski teolog, profesor moralne i političke teologije na Duke Divinity School u SAD-u; Cyril Hovorun pravoslavni arhimandrit i teolog, porijeklom iz Ukrajine, profesor ekleziologije, međunarodnih odnosa i ekumenizma na University College u Stockholmu te Branko Murić, prodekan i profesor na katedri fundamentalne teologije Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Već prva tema koju je u obliku pitanja moderatorica Velčić uputila Lukeu Brethertonu najavila je aktualnost rasprave: zbog čega kršćanski stavovi u suvremenom društvu izazivaju podjele i polariziraju društvo? „Nije to problem samo kršćana ili vjernika i njihovih vrednota. Vidim to kao problem društva“, objasnio je Bretherton. „Ali takav pristup ima kršćanske korijene. To je zato što postoji nastojanje da se politički projekti shvaćaju kao da živimo u mesijanskim vremenima. Često se želja za općim dobrom miješa sa željom za uspostavom Božjeg Kraljevstva. Tako sporna pitanja umjesto da ostanu u sferi politike postaju metafizička, dobivaju na težini. Ne smijemo brkati vremena. Ne smijemo miješati sekularno vrijeme u kojem živimo s mesijanskim vremenom i vječnošću.“

Sljedeća se tema odnosila na smisao teologije, njezinu važnost ili marginaliziranost u društvu, pa i samoj Crkvi. Prof. Murić također smatra kako je teologija postala suvišna društvu, čak i Crkvi. Slično se događa i s filozofijom. „Moramo biti teološki otvoreni za nove odgovore na aktualna pitanja koja muče današnjeg čovjeka. Konkretno, pitati se koje su glavne teme koje muče hrvatsko društvo i pokušati dati odgovor na njih“, rekao je Murić.

O tome što teologija može ponuditi govorio je prof. Bretherton. „Danas smo suočeni s brojnim velikim pitanjima koje muče društvo i uglavnom im se pristupa površno. To su pitanja o klimatskim promjenama, spolnoj opredijeljenosti, koja je svrha države, smisao rada, uloga medicine i druga.“ Današnji čovjek je poprilično alergičan na ozbiljna pitanja o smislu i svrsi. „Tu teologija mora zauzeti svoje mjesto i ponuditi odgovore na temeljna pitanja.“ Protestantski profesor je dodao kako Crkva mora trajno postavljati ta pitanja i artikulirati ih, objašnjavati što je čovjek, kuda ide i koji je njegov cilj. „Teologija mora davati smjer čovjeku. Nećemo imati ispravan smjer ako nam ga bude diktiralo tržište, država i novac.“

DSC 0053 scaled

Kako se Crkva suočava s novim idejama i prilagođava svijetu koji se ubrzano mijenja bilo je pitanje za profesoricu Heimbach-Steins. Objasnila je da je Crkva oslonjena na tradiciju, ali poslana naviještati evanđelje u različitim vremenima i kulturama. „To se ne može bez stalnog procesa učenja. Povijest Crkve tako je povijest učenja.“ Postoje primjeri razvoja društva u kojima se Crkva sporo prilagođavala promjenama, ali na kraju je ipak učila i promijenila svoja stajališta. „Danas je aktualno gender pitanje. Crkva ne bi trebala odmah srezati raspravu proglašavajući taj problem ideologijom. Potrebno je saslušati konkretna iskustva i probleme. Kako ljudi žive realnost svoga spola, kako se identificiraju. Crkva mora promijeniti pristup, mora barem priznati da postoje različite realnosti, različita iskustva po tom pitanju i tada vidjeti kako im pristupiti. Potrebno je otvoriti prostor za komunikaciju i vidjeti kako ta tema može biti integrirana u kršćansku antropologiju.“

U suvremenom društvu glas Crkve samo je jedan od mnogih i ničim privilegiran. Kako u takvim okolnostima naviještati evanđelje i biti „sol i svjetlo svijeta“ bilo je još jedno pitanje za Lukea Brethertona. „Duboka je veza između Crkve i poslanja. Crkva je misija. Svijet ne poznaje svoj smisao bez Crkve. Ali jednako, Crkva ne može biti Crkva bez svijeta, bez povezanosti sa svijetom. Ne može se udaljiti od svijeta, društva“, rekao je profesor. Ljudi Crkve „moraju svijetu donositi novost evanđelja koju čovjek može dodirnuti, okusiti, osjetiti. Prva riječ mora biti ‘da’. Tek se onda može postavljati granice i reći ‘ne’.“

Prof. Cyrilu Hovorunu adresirana su pitanja povezana s ratom u Ukrajini i o tome kako su se različite Crkve postavile prema tome. Objasnio ja kako su one odgovorile na različite načine, uglavnom šutnjom, dok su predstavnici Ruske pravoslavne Crkve često bili glasni u opravdavanju rata. Kasnije se na tu temu nadovezalo pitanje pape Franje i njegovih apela za mir, ali i nekih poruka koje je ruska propaganda pokušala iskoristiti da ga prikaže kao saveznika Rusije.

Prof. Heimbach-Steins komentirala je sinodski proces kroz koji prolazi Katolička Crkva, a način na koji se on odvija u Njemačkoj izaziva mnogo rasprava. Objasnila je da Crkva u Njemačkoj proživljava duboku krizu jer pati zbog sustavnog zataškavanja skandala spolnog zlostavljanja. Sustavno suočavanje sa zlostavljanjima u toj zemlji započelo je 2010. godine. Profesorica je istaknula da Sinodalni put vidi kao način prevladavanja krize, jer je sada „potrebno uložiti veliki napor da Katolička Crkva u Njemačkoj krene plodonosnim putem i popravi svoju vjerodostojnost.“

m1 scaled2

Upitan o ciljevima Mediteranskih teoloških susreta prof. Murić je istaknuo da su ovakvi susreti prilika za rast u dijalogu, za razgovor o temama koje su bitne za društvo i Crkvu. „Važan je dijalog, ne samo s društvom i znanošću, nego i unutar Crkve. On može pomoći pronaći korijene kršćanstva i način na koji valja gledati u budućnost.“ Kao drugu vrlinu istaknuo je otvorenost za probleme koje muče čovjeka. Profesor ovo vidi kao neku vrstu sinodalnog procesa, jer ovakvi susreti „okupljaju mlade teologe i profesore i tu raspravljamo otvoreno o pitanjima koja nas muče. Vidio sam krasna i zanimljiva razmišljanja koja dolaze iz drugih kršćanskih Crkvi. Ovaj je susret mogućnost da slobodno govorimo, raspravljamo i razvijamo nove ideje.“

Na njega se nadovezao Luke Bretherton objasnivši da ovakvi susreti pomažu iskristalizirati što je misija Crkve i što Duh Sveti govori. Kao komentar na neke kritike ovih ekumenskih susreta, profesor smatra da se tu često radi o strahu od novoga. Istaknuo je da se u Svetom pismu Bog preko anđela „objavljuje riječima ‘Ne boj se’. Jer strah je normalan kod čovjeka. Novost uvijek izaziva strah. Moramo nadići taj strah od novog i nepoznatog.“

Na kraju su predavači odgovorili na pitanje što u njihovom životu znači teologija. Tako je, među ostalim, profesorica Heimbach-Steins rekla da je teologija za nju stvarni životni projekt nastojanja uvijek dubljeg razumijevanja što Evanđelje znači danas.

{youtube}agCB30iIuvQ{/youtube}

 

Izvor: Riječka nadbiskupija

 

Radio Marija

21:01 Jubilate Deo – emisija o gregorijanskom koralu – tema: Symphonie – duhovne pjesme Hildegarde iz Bingena; ur.: Tihomir Prša, prof.; vod.: Dalija Mock
22:00 Najava sutrašnjeg programa
22:05 Glazba
22:30 Upoznajmo Bibliju

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

"Kad bi ljudi poznavali vrijednost Svete Mise, svaki dan bi morali doći redarstvenici"... Citati i misli sv. o. Pia

Današnji sveti zaštitnik je sv. Pio iz Pietrelcine, glasoviti i kod vjernika omiljeni Padre Pio, talijanski kapucin i mističar. Na njegov spomendan, izdvajamo...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Rujan 2022
P U S Č P S N
1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 2009-2022

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.