Bog nas je stvorio i u Isusu Kristu otkupio za slobodu. Sloboda je dar. Ona je i jedna od temeljnih ljudskih osobina, toliko važna da se punina čovještva mjeri s dosegom sloboda. Tko nije slobodan, osjeća se da nije ni potpun čovjek, rekao 11. srpnja na početku pozdravnog govora riječki nadbiskup koadjutor Mate Uzinić otvarajući 1. Mediteranske teološke susrete koje do 16. srpnja organizira Riječka nadbiskupija. Održavaju se u Domu pastoralnih susreta u Lovranu na temu: “Sloboda i odgovornost za izgovorenu riječ”. Otvorenju su nazočili predstavnici kršćanskih zajednica koje djeluju u Rijeci.
Ovi susreti izričaj su slobode teološke misli i riječi
„Sloboda je dar, ali taj dar nikad nije do kraja dovršen. Sloboda se uvijek iznova stječe. Za slobodu se borimo čitav život. Ona nije samo čin biranja između dobra i zla, niti samo čin odluke. Sloboda je i unutarnje stanje, nešto poput savjesti, unutarnjeg suda u kojem s nama raspravljaju naši vlastiti i tuđi glasovi, dvojbe, sumnje, pitanja i odluke. Netko se u pojedinom slučaju može odlučiti zadivljujuće slobodno, a da to i ne bude čin unutarnje slobode nego tek odraz trenutka, instinkta. Zato za slobodu nije toliko važno izvanjsko stanje slobode koliko je važno to unutarnje stanje neovisnosti koje omogućuje da se i nepravedno zatvoreni čovjek može osjećati slobodnijim od onoga koji ima svu moć i koji ga je stavio u zatvor. Totalitaristima i diktatorima je najgore što ne mogu ‘zarobiti dušu’ slobodnim ljudima.“
Nadbiskup je istaknuo da za sva druga oslobođenja koja nam Krist daje, kao što je oslobođenje od imati da bismo mogli biti ili oslobođenje od želje za vlašću nad drugima da bismo im mogli služiti, on nas također oslobađa i za veličanstvenu slobodu mišljenja i govora. To dvoje karakteristični su znak istinske slobode. Ondje gdje njih nema, nema ni slobode i ovaj susret mladih teologa želi biti izričaj takve slobode, slobode misli i riječi, osobito one teološke.
„Iskustvo nam potvrđuje da ima puno ljudi koji su izvanjski slobodni, materijalno osigurani, onih koji su na visokim crkvenim ili društvenim položajima, ali koji su stvarno u svojoj nutrini neslobodni, zasužnjeni nekim svojim ezavovskim tanjurom leće ili punim egipatskim loncima jer su se stavili u ropstvo interesa, položaja, nekih lažnih obzira. I da, s druge strane, postoje toliki obični ljudi, oni koje papa Franjo zove svecima iz susjedstva, koji se svakodnevno na različite načine bore za puko preživljavanje, a koji se svejedno slobodno kreću ovim svijetom, slobodno govore i o sebi i o drugima jer su u sebi slobodni. Oni su nam – skupa s Isusom iz Nazareta koji nije imao ni gdje bi glavu naslonio, ali je zato bio slobodan i život darovati služeći u ljubavi – pravi učitelji slobode, one unutarnje, koju trebamo primijetiti i nasljedovati želimo li i sami biti slobodni.“
U govoru koji je u cijelosti objavljen na službenoj mrežnoj stranici Riječke nadbiskupije upozorio je i da sloboda sa sobom nosi odgovornost, te izrazio nadu da će susreti u Lovranu biti svjedočanstvo vedre kršćanske sigurnosti da smo slobodni u mišljenju i riječi, u predavanjima i raspravama, u druženju i razgovorima, te da se u odgovornoj slobodi odnosimo i prema sebi i prema drugima, bez autocenzura i cenzura. Riječ teologa je danas toliko potrebna, ali ne tek kao sastavna materija akademskog obrazovanja ili kao nužni izraz kulturno-političke korektnosti, poručio je mons. Uzinić. „Riječ teologa po svome klasičnom smislu uvijek je kerigmatska (kako to posebno njeguje i današnji papa Franjo), ‘uzvikujuća’, remetilačko-navjestiteljska, propovjedničko-učiteljska i proročka-provokativna. Ona ne može biti neutralna, jer evanđelje na kojem počiva, od kojega se hrani i kojega unosi u društvo kao krizu i utjehu nikada nije neutralno. Učiniti evanđelje neutralnim bi značilo svesti ga na ‘građansku religiju’, a nas kršćane na neku mirovnjačku sektu, i isključiti iz njega element slobode, oslobođenja od svakoga ropstva.“
Zaključujući potaknuo je mlade da im razdoblje provedeno na Mediteranskim teološkim susretima bude vrijeme ponovnog otkrivanja dara odgovorne slobodne riječi koja dariva radost života zbog riječi ljubavi kojom Bog ljubi čovjeka i ovaj naš svijet.
Javno predstavljanje knjige i panel
O izazovnoj temi ‘slobode i odgovornosti za izgovorenu riječ’ govorit će respektabilni predavači: Marianne Heimbach-Steins (Westfälische Wilhelms-Universität Münster), Cyril Hovorun (University College Stockholm), Vukašin Milićević (Univerzitet u Beogradu), Luke Bretherton (Duke University in Durham) i Branko Murić (Sveučilište u Zagrebu), dok će putem video poziva predavanje o sinodalnosti održati glavni tajnik Sinode biskupa, kardinal Mario Grech.
Na 1. Mediteranskim teološkim susretima sudjeluje četrdesetak studenata različitih kršćanskih konfesija iz: Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Italije, Makedonije i Hrvatske. Susreti polaznicima nude radionice, predavanja, razmjenu mišljenja, a za javnost su otvorena dva događaja: u ponedjeljak 11. srpnja u 20 sati u Domu pastoralnih susreta u Lovranu predstavljanje knjige francuskog svećenika Benoista de Sinetyija: “Treba dignuti glas. Prihvat migranata poziv na hrabrost” i javna tribina na temu: “Sloboda i odgovornost za izgovorenu riječ”, u srijedu 13. srpnja u 20 sati u Velikoj dvorani Nadbiskupskog ordinarijata u Rijeci.
Izvor: Riječka nadbiskupija
