IMG 4258 1

Činom Papinog prihvaćanja odreknuća od službe splitsko-makarskog nadbiskupa i metropolita zbog navršene kanonske dobi, od petka 13. svibnja, mons. Marin Barišić postao je nadbiskup u miru, a dosadašnji koadjutor mons. Dražen Kutleša postao je splitsko-makarski nadbiskup i metropolit te je preuzeo upravu Nadbiskupije. Svečano je objavljeno u 12.00 sati u splitskoj katedrali sv. Dujma.

„Danas, na dan Gospe Fatimske, vam objavljujem da sam primio vijest iz apostolske nuncijature da je Sveti Otac papa Franjo današnjim danom prihvatio moje odreknuće od službe splitsko-makarskog nadbiskupa i metropolita zbog napunjene kanonske dobi. To znači da je od ovoga trenutka mons. Dražen Kutleša, dosadašnji nadbiskup koadjutor ipso facto postao splitsko-makarski nadbiskup i metropolit sa svim pravima i dužnostima dijecezanskog biskupa. Dujmov nasljedniče, nadbiskupe Dražene čestitam i Bog Vas poživio!“, kazao je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić uvodeći u svečanost te je simbolično predao biskupsko-pastirski štap nadbiskupu Kutleši. Predao je potom i druge biskupske insignije: biskupski prsni križ (pektoral nasljedni križ splitskih nadbiskupa a prvi ga je primio Kvirin Klemen Bonefačić kao dar krčkoga biskupa Mahnića) i nasljedni prsten. Istoga trenutka poslana je obavijest svim svećenicima, župama i samostanima u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji o ovoj Papinoj odluci.

 

U svom emotivnom govoru nadbiskup Barišić se prisjetio svoga životnoga puta od rodnih Vidonja, preko školskih dana u Metkoviću, sjemenišnih dana u Dubrovniku i Splitu, studentskih dana u Rimu, svećeničke službe koju je vršio kao odgojitelj i profesor bogoslova te kao župnik na Spinutu, do biskupske službe koju je vršio skoro 30 godina, od toga 22 godine kao mjesni ordinarij. U toj prigodi zahvalio je dragom Bogu, obitelji, svojim predšasnicima nadbiskupima Frani Franići i Anti Juriću, biskupima Splitske metropolije s kojima je surađivao, svim svojim suradnicima, ali i svima koji su molili i mole za njega. „Zahvaljujem svim svojim suradnicima braći svećenicima, redovnicima, sestrama redovnicama i vjernim laicima koji su radili i rade u nadbiskupijskim ustanovama, a osobito u Nadbiskupskom ordinarijatu. S nekima sam surađivao više i dulje jer su bili moji prvi suradnici. Zahvaljujem mojim tajnicima, a prije svega generalnim vikarima. Hvala pastoralnim i sudskim vikarima, kancelarima, ekonomima, predstojnicima raznih ureda i ravnateljima Caritasa, kanonicima te posebno časnim sestrama koje su brinule za nas. Zahvaljujem mnogim vjeroučiteljima i vjeroučiteljicama, katehistima, mladima, članovima raznih crkvenih i molitvenih pokreta i zajednica, članovima pastoralnih i ekonomskih vijeća, sakristanima i ministrantima koje sam susretao na pohodima župama. Zahvaljujem svim vjernicima splitsko-makarske nadbiskupije s kojima sam bio kršćanin, a za koje sam bio biskup na putu sinodalnog hoda – zajedništva, poslanja i sudjelovanja naše Splitsko-makarske nadbiskupije. Zahvaljujem tolikim anonimnim i ustrajnim osobama koje su molile i mole za mene. Kao nadbiskup sam se susretao i s mnogim osobama na svim razinama vlasti države i županije, gradova i općina, s nositeljima politike, znanosti, kulture, športa, gospodarstva, odgoja i obrazovanja, zdravstva, socijale, civilnog društva i medija koji su pratili život i rad naše splitsko-makarske Crkve. Zahvalan sam jer su mi pružili čast da im budem sugovornik.“

 

Mons. Barišić je uz zahvalu zatražio oproštenje ako je svojim mislima, riječima, djelima, propustima i postupcima koga povrijedio dodavši da je osobno svima sve oprostio i zaboravio. Potom se obratio nadbiskupu Kutleši obećavši mu svoje poštovanje i poslušnost te ujedno i molitve kao što su nadbiskupi Franić i Jurić molili za njega. „Obećavam Vam svoju suradnju ako Vam moja pomoć bude potrebna. Vi ste moj nasljednik na katedri splitsko-makarskih jednoć salonitanskih nadbiskupa, ali ste zapravo nasljednik svetoga Dujma moćnog nebeskog zaštitnika grada Splita i naše nadbiskupije kojega ćemo ubuduće moliti da Vas štiti dok upravljate ovom mjesnom Crkvom. Sam Krist je apostolskim naslijeđem položio na Vas ruke i povjerio Vam u svojoj providnosti da pasete njegovo stado. Isti Krist koji Vas je odabrao bit će s Vama dok budete u Njegovo ime propovijedali Radosnu vijest i naviještali kraljevstvo nebesko. A sve nas nazočne kao i one koji nas prate putem medija i sve vjernike naše nadbiskupije pozivam da svaki dan mole za Vas kako biste bili nošeni od onih koje nosite“, kazao je nadbiskup Barišić.

 

Na kraju svoga govora iznio je planove za budućnost iz kojih proizlazi želja za molitvom, meditiranjem i hodočašćenjem u sveta mjesta. Budući da je iskreni navijač Hajduka istaknuo je da bi volio „opet otići na Poljud i slaviti Hajdukove naslove, nadamo se već ovoga mjeseca.“ Svoj je govor završio čestitkom nadbiskupu Kutleši i molitvom da ga Bog po zagovoru svetoga Dujma čuva i blagoslovom prati.

Potom se nazočnima obratio splitsko-makarski nadbiskup Dražen Kutleša. Posluživši se koncilskim izričajem naglasio je da u Splitsko-makarsku nadbiskupiju dolazi kao „otac kojega je poslao Otac obitelji da upravlja njegovom obitelji“. Imajući pred očima primjer Dobroga pastira, koji nije došao biti služen, nego služiti i položiti svoj život za svoje ovce, kazao je da dolazi prednjačiti u služenju i zajedno s narodom „izgrađivati zajedništvo, 'da po jedinstvu' u ovoj Dujmovoj Crkvi, 'sve bude u skladu i obiluje na slavu Božju'.“

 

Zahvalio je nadbiskupu Barišiću na dugogodišnjem upravljanju Splitsko-makarskom nadbiskupijom kao i na suradnji u biskupstvu na razini Crkve u Hrvata. „Značajan dio svoje životne dobi nadbiskup Marin je ugradio u ovu, Splitsko-makarsku nekoć salonitansku Crkvu, disao s njome, navijao s njome, te je s juga domovine širio prepoznatljivu gorljivost svoga puka u ljubavi prema Bogu i zemlji Hrvatskoj. S lakoćom je pristupao drugima i nastupao pred svima ohrabren, vjerujem, i vašom vjernošću te bratskom i vjerničkom podrškom. Osobno mu zahvaljujem jer me je primio kao sina i velikodušno uveo u život Nadbiskupije.“ Nadbiskup Kutleša uputio je zahvalu svećenicima, redovnicima, redovnicama i vjernicima laicima koji su ga otvorena srca primili od prvoga dana i „ponudili i djelima pokazali spremnost na suradnju, svjesni da izgrađujemo kraljevstvo Božje. Posebno hvala onima koji su u skrovitosti srca i služenja svoju molitvu upravljali Bogu, zazivajući tako rosu milosti Božje na ovu njivu Gospodnju i na mene koji sam bio i ostajem potrebit vaše molitve.“ Poseban pozdrav i zahvalu uputio je svim bolesnima, nemoćnima, siromašnima i svima onima koji najviše osjećaju posljedice krizâ kojima smo pogođeni. „Želim vam reći da niste i nećete ostati sami ni napušteni te da možete imati povjerenja. Ova je Crkva tu za vas, jer se s vama poistovjetio sam Gospodin, njezin Zaručnik. Ako bismo iznevjerili vas, iznevjerili smo njega.“

 

Nadbiskup Kutleša osobitu radost osjeća radi mladosti ove Crkve, koja se ne boji otvoriti vrata Gospodinu, koja je odgovorila na njegov poziv bilo kao kršćanski supružnici prihvaćanjem i odgojem djece, bilo nasljedujući izbliza Krista Gospodina u svećeničkom ili redovničkom pozivu. „Dragi mladi prijatelji, ovdje nazočni bogoslovi, dragi redovnički pripravnici i pripravnice, ne bojte se darivanja onamo kamo vas Gospodin zove. Njegova je volja mir vaš.“

Potom je nadbiskup pozvao sve da se u „zahvalnosti za plodnu prošlost okrenemo izgradnji zajedničke budućnosti, svjesni da nam je trud uzaludan ako Gospodinu ne dopustimo da kuće gradi (usp. Ps 127). Stoga vas pozivam i na poniznost koja je, kako kaže papa Franjo, jedina kadra stvarati s pogledom okrenutim u budućnost i sjećanjem punim zahvalnosti. Dok se oholost zatvara u prošlost, kruta je i bešćutna, poniznost otvara novosti, drukčijemu i drugomu, dopušta da se propitkujemo bez gorčine i da bez poteškoće ustajemo nakon posrtaja. Ponizna će duša lako prepoznati dobro u drugome, ali i spretno umaći zamkama okamenjenosti koja guši svaki dašak dobra.“

Nadbiskup Kutleša, koji je ujedno i Porečko-pulski upravitelj, na kraju svoga govora sve je preporučio nebeskoj zaštiti Gospe Fatimske, čiji blagdan danas slavimo, i zazvao zagovor bl. Miroslava Bulešića, čiji dan rođenja danas obilježavamo, kao i zagovor našega nebeskog zaštitnika sv. Dujma.

Splitsko-makarski nadbiskupi su nasljednici sv. Dujma, biskupa i mučenika, zaštitnika grada Splita i Splitsko-makarske nadbiskupije. Stoga je novi Dujmov nasljednik u pratnji nadbiskupa u miru odao počast i pomolio se pred moćima sv. Dujma, a vjernici su predvođeni đakonom otpjevali Pohvale svetom Dujmu kojega molimo da štiti našu mjesnu Crkvu s nadbiskupom našim Draženom.

 

Na kraju svečanoga čina nadbiskup Kutleša blagoslovio je nazočni puk i sve one koji su pratili prijenos putem YouTube kanala nadbiskupije. Svečanost je završena himnom Zdravo Dujme mučeniče, uz orguljašku pratnju maestra don Ivana Urlića pod ravnanjem kapelnika splitske prvostolnice maestra don Šime Marovića.

„Od danas će se u svim euharistijskim slavljima u misnom kanonu, uz ime pape Franje, izgovarati i ime biskupa Dražena. „Osim što je sada splitsko-makarski nadbiskup, mons. Dražen Kutleša postat će i metropolit splitske crkvene pokrajine koja obuhvaća i četiri sufraganske biskupije: dubrovačku, hvarsku, kotorsku i šibensku“, kazao je generalni vikar mons. Miroslav Vidović pojasnivši da je kao metropolit, nadbiskup Kutleša dužan prethodno zatražiti od Svetog Oca da mu udijeli palij – „komad liturgijske odjeće koji označava metropolitansku čast, a nosi se u misnim slavljima na ramenima preko misnice. Metropolit taj znak časti ima pravo nositi u vlastitoj nadbiskupiji i svim sufraganskim biskupijama. Svake godine, o svetkovini svetih apostola Petra i Pavla Papa blagoslivlja palije za nove metropolite te ih putem apostolskih nuncija šalje novoimenovanim metropolitima.“

Dana 29. lipnja 2022. godine u Rimu Sveti Otac će blagosloviti i dodijeliti palije novim metropolitima, među njima i nadbiskupu Kutleši. U subotu, 9. srpnja, na misnom slavlju koje će se slaviti u novoj crkvi Svete Obitelji na Gospinom Otoku u Solinu, apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj stavit će spomenuti palij na ramena nadbiskupa i metropolite Dražena Kutleše.

 

Splitssko-makarska nadbiskupija

Radio Marija

09:00 Škrinjica-čuvarica - tema: Uščuvani proizvodi od svile proizvedene u slavonskim selima; gošće: Manda Mitrović i Anđa Lužanac iz Slavonskog Kobaša te Manda Margetić iz Štivice; ur. i vod.: Višnja Mikić
09:45 Glazba
10:05 Vijesti iz Požeške biskupije - ur. i vod.: Višnja Mikić
10:15 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Molitva za obitelj - svakoga dana u 20h

Svakoga dana u 20:00 h nakon molitve Anđeo Gospodnji molimo molitvu za obitelj. Pridružite nam se u zajedništvu molitve za sklad i plodnost...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Studeni 2024
P U S Č P S N
1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.