Trenutačno su u svijetu izrazito rijetki projektni zadatci u kojima se zahtjeva sanacija tradicijske, pretežno zidane građevine, sa stometarskim tornjevima, višestruko rekonstruirane i nadograđivane, izrazito blizu aktivnim rasjedima (oko 5 km), a za koju se traži da bude otporna na jaki potres (samo jedan od navedenih detalja može predstavljati značajan projektantski izazov).

Trenutno je Katedrala nesigurna za korištenje (prvenstveno s obzirom na raspucale tornjeve i brojne pukotine u svodovima), a ugrožen je i prostor oko Katedrale. U skladu s navedenim, u procesu je provedba urgentnih mjera s ciljem da se Katedrala dovede u kontrolirano stanje koje će omogućiti njeno ograničeno korištenje, ali i daljnje aktivnosti na njenoj cjelovitoj rekonstrukciji.

Zbog izvan serijske složenosti i opsežnosti projektnog zadatka sastavljen je konzorcij od vrhunskih firmi poput Toding d.o.o., Studio Arhing d.o.o. te Foretić i sinovi d.o.o. pod vodstvom Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Osim konzorcija u aktivnostima su konzultirani brojni domaći i svjetski stručnjaci (primjerice Sjedinjenih Američkih Država, Švicarske, Kanade, Italije i Portugala), a posebno treba istaknuti suradnju s nadležnim konzervatorima. Aktivnosti su započele u studenome 2021. godine, a s obzirom na brojne nepoznanice, kao prvi preduvjet za izradu kvalitetne dokumentacije, obavljeni su iscrpni istražni radovi.

Laboratorij za ispitivanje konstrukcija pri Građevinskom fakultetu je izradio Elaborat istražnih radova (općeniti) i Elaborat mjerenja dinamičkih svojstava konstrukcije Katedrale. Zbog manjkavosti arhitektonskih podloga stručnjaci s Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu napravili su detaljan digitalni (fotogrametrijski) snimak Katedrale (rezultat je oblak točaka od približno 3,1109 točaka), dok su laboratorijske fizičko-kemijske analize kamena obavili stručnjaci s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Također, izvršena su geotehnička mjerenja (Grasa projekt d.o.o., Geotehnički projekt d.o.o.), omogućeni su seizmološki podatci (Geofizički odsjek, Prirodoslovno – matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu) i provedena su preliminarna istraživanja drvene konstrukcije krovišta (Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu).

Eksperimentalna istraživanja su otvorila i neka nova pitanja, pa su nedavno izvršeni i dodatni istražni radovi.

Najvažniji izrađeni dokument je ''Preliminarni elaborat ocjene postojećeg stanja'' u čijoj izradi je sudjelovao cijeli konzorcij. Preliminarnim elaboratom su otvorena vrata izradi manjih pojedinačnih urgentnih projekata, karakterističnih dijelova katedrale (tornjeva, svodova kontrafora i slično), koji su u završnoj fazi, a oni omogućavaju bržu izvedbu urgentnih radova.

U konačnici će se izraditi ''Elaborat ocjene postojećeg stanja Katedrale'' (prema Zakonu o obnovi) te ''Projekt statičke i dinamičke analize varijantnih rješenja konstrukcijske obnove Katedrale'' čime će se sumirati sve aktivnosti na Katedrali.

Osnova završnog elaborata je izrazito složeni numerički model konstrukcije kojim se aproksimira složenu građevinu heterogenih svojstava. Glavni se proračuni provode na materijalno i geometrijski nelinearnim prostornim modelima temeljenim na metodi deformabilnih diskretnih elemenata (blokova) primjenom suvremenih softvera za statičku i dinamičku analizu.

Podloga za izradu numeričkog modela (slike 1 i 2) već je spomenuti oblak točaka na temelju kojeg je tim prof. dr. sc. Damira Lazarevića s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izradio volumni model kao i numerički model od deformabilnih blokova veličine, oblika i veza podešenih tako da odziv modela svih značajnijih eksperimenata kamenoga ziđa bude u suglasju s pokusom dobivenim krivuljama prema literaturi.

Sva iscrpna istraživanja su sumirana na CDE (Common Data Environment) platformi kao mjestu trajne pohrane i jezgri tzv. BIM (Building Information Modelling) pristupa projektiranju.

Nastavno na prethodno navedeno u potpunosti su izrađeni:
• arhitektonski projekt snimke postojećeg stanja
• projekt organizacije građenja-izvođenja radova i osiguranja zone pristupa Katedrali i okolišu katedrale,
• urgentni glavni i izvedbeni projekt uklanjanja postojeće skele na južnom tornju Katedrale (slika 3),
• urgentni glavni i izvedbeni projekt čelične nosive skele, na zapadnoj strani Katedrale,
• urgentni (glavni i izvedbeni) projekt čeličnih nosivih skela za unutarnje podupiranje i osiguranje konstrukcije,
• urgentni glavni i izvedbeni projekt čelične nosive skele za vanjsko podupiranje konstruktivnih i nekonstruktivnih dijelova Katedrale te skela za izvođenje urgentnih sanacijskih radova.

Sumarno se može istaknuti da je u šest mjeseci izrađena većina projektne dokumentacije te će se ubrzo pristupiti radovima. Ukupna projektna dokumentacija ove faze ima 21 dijelova (projekata) sa oko 120 ukoričenih mapa (dijelova projekata) što samo za sebe govori o opsežnosti dokumentacije.

Jedan od prvih radova će biti uklanjanje oštećene skele južnog tornja te postavljanje novih vanjskih i unutarnjih skela (podupornih i radnih) po cijeloj Katedrali (uključujući tornjeve). Nove skele će omogućiti radove na tornjevima (dodatna razgradnja oštećenih dijelova koristeći najsuvremenije metode), svodovima (uklanjanje nestabilnih dijelova i sanacija svodova), krovu (učvršćenje krova i uklanjanje oštećenih ukrasnih elemenata), apsidi (demontaža vitraja) i slično. Nažalost nova geopolitička situacija je donijela nove nedoumice, a već ima utjecaj na nabavu materijala odnosno pripremne radnje za izvedbu.

Navedene urgentne mjere su tek početni korak sustavne konstrukcijske obnove Katedrale.

S obzirom na seizmološke uvjete, dotrajalost te vrlo rizično (u biti neprihvatljivo) oblikovanje i spajanje elemenata konstrukcije s gledišta suvremene dinamike konstrukcija i potresnoga inženjerstva, projektni tim s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu očekuje ozbiljne probleme pri dokazu nosivosti/uporabljivosti, čak i teorijski neoštećenoga (izvornoga) statičkog sistema, a posebice ovoga koji sada imamo.

Nažalost, treba istaknuti da je trenutačno stanje konstrukcije Katedrale loše (štoviše i opasno), a nosivost je grubo procijenjena na trećinu potrebne prema suvremenim propisima.

Konstrukcijska je obnova Katedrala bila prijeko potrebna i prije potresa, a potres je potaknuo nužne procese u kojima se planira očuvati kulturnu baštinu i pripremiti Katedralu za izgledne buduće potrese.

Izvješće pripremili: doc. dr. sc. Petra Gidak i izv. prof. dr. sc. Josip Atalić

Izvor: Zagrebačka nadbiskupija