25 godina Radio Marije

176691787 4293256210697154 4005480309199826639 n
Uskrsnuće nije nemoguće. Netko će reći da je ova tvrdnja nedorečena i neprecizna ili  nedokaziva, netko drugi će se nasmijati i odmahnuti rukom, a vjerojatno ih je mnogo koji bi se pitali kakve uopće svrhe ima razmišljati o takvim temama. Vjernik katolik, ako imalo ozbiljno shvaća svoju vjeru, morat će se suočiti s izazovom vjere i nevjere u uskrsnuće Isusa Krista. A taj izazov nije nešto banalno. Smisao našeg prakticiranja kršćanstva ovisi o tome kako ćemo se nositi s tim izazovom. Ni u davnim vremenima nije bilo drugačije. Govor o uskrsnuću je izazivao duboke sumnje već u samim Isusovim učenicima kao i u prvim kršćanskim zajednicama. O tome nam govori sveti Pavao u 1. Poslanici Korinćanima: »No ako se propovijeda da je Krist od mrtvih uskrsnuo, kako neki među vama govore da nema uskrsnuća mrtvih? Ako nema uskrsnuća mrtvih, ni Krist nije uskrsnuo. Ako pak Krist nije uskrsnuo, uzalud je doista propovijedanje naše, uzalud i vjera vaša.« 1 Kor 15,12-14
I potpisnik ovih redaka se borio s takvim izazovom. Ako je uskrsnuće Isusa Krista izmišljotina, vrijedi li toj izmišljotini posvetiti čitav život? U takvim traženjima i pitanjima, dogodio se unutarnji uvid koji je govorio: Uskrsnuće je moguće, a Isus je prvi i za sada jedini u povijesti koji nam je to posvjedočio. Taj unutarnji uvid bio je više od tvrdnje ili misaone spekulacije. Bila je to duhovna utjeha i kvaka koja je otvarala vrata vjere u uskrsnuće. Povjerovati kako uskrsnuće nije nemoguće jest čin poniznosti, ali i realizma. Tko sa sigurnošću može reći da poslije smrti ne nastavljamo postojati na neki nama za sada nepoznat i drugačiji način? Ljudski rod je u svojoj povijesti učinio nevjerojatan napredak u svojim spoznajama. Tko može predvidjeti što će čovjek još spoznati?  
Završni odlomci svakoga od četiriju evanđelja donose nam vrlo neobična izvješća o ukazanjima uskrslog Isusa. Osim što su neobična, ta izvješća čine se i kaotičnima, zbunjujućima i nedorečenima. Očekivali bismo od četiriju evanđelista malo detaljnija, uređenija i iscrpnija objašnjenja što se zapravo dogodilo pri susretu Marije Magdalene i Isusa, dvojici učenika na putu u Emaus ili pri onome doručku na obali Tiberijadskog jezera? Zašto evanđelisti nisu opisali sam trenutak Isusovog izlaska iz groba? Voljeli bismo da bude zadovoljena naša znatiželja. Ali evanđelistima očito nije bilo do toga. Nisu pisali materijal za naše rasprave. Paradoksalno, to što su izvješća kaotična, zbunjujuća i nedorečena, više govori u prilog njihove životnosti i istinitosti, nego da su uređena po mjeri naše znatiželje. Onaj tko razmatra evanđelja može osjetiti da se u susretima Isusa i njegovih učenica i učenika, događa nešto zaista misteriozno. Uskrsli Isus jest živ, ali na neki novi način. Nije utvara ni pričin, nije san ili sjećanje, a nije ni samo metafora. Zato nas Katekizam Katoličke Crkve ne zaboravlja podsjetiti da je »otajstvo Kristova uskrsnuća zbiljski događaj s povijesno ustanovljenim očitovanjima, kako svjedoči Novi zavjet« (KKC 639) kao i to da je »pred tim svjedočanstvima nemoguće tumačiti uskrsnuće Kristovo izvan fizičkog reda i ne priznati ga kao povijesnu činjenicu« (KKC 643). Uskrsli Isus pojavljuje se u tjelesnom obliku sa znakovima svoje muke. Učenice i učenici ga prepoznaju u određenim trenucima kada im se obraća nekom gestom ili zovući ih imenom. Zanimljivo, tjelesni dodir, jelo i zajednički obroci imaju bitnu ulogu u vjeri učenica i učenika u uskrslog Isusa. Potom oni doživljavaju duboku unutarnju promjenu. Ta promjena jest vjera, mir, ohrabrenje, novi počeci i životna poslanja. Nemojmo se bojati proći kroz izazove vjere i nevjere u uskrsnuće Isusa Krista i u naše uskrsnuće. Ali nemojmo se u tim traganjima zaplesti u spekulacijama i mudrolijama koje su same sebi svrhom, jer tako nećemo spoznati što bi uskrsnuće moglo biti i nećemo doći ni do čega životnoga i korisnoga. Bog će nam vjeru u uskrsnuće dati kao dar na neki svoj ali i naš način, kako svaki i svaka od nas već može primiti. Prvi korak je poniznost i realizam koji nam kažu: Uskrsnuće nije nemoguće.  
Mislav Skelin SJ, Dublin, Veliki tjedan 2022.
 

Radio Marija

02:40 Glazba
03:30 Čitamo knjigu - Veronique Olmi: „Bakhita“
04:00 Glazba
04:30 Mudrosti i duhovnosti svetih otaca – tema: Klement Aleksandrijski „Stomati“; ur.: dr. sc. don Ivan Bodrožić; vod.: Zdravka Andrijašević

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Muke i blagoslovi apostolskoga života

Kako postati Kristov apostol? Gospodin odabire i određuje koga će poslati (Lk 10,1). Tko samoga sebe postavlja, promašio je. Gospodin naime jedini...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Srpanj 2022
P U S Č P S N
1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 2009-2022

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.