25 godina Radio Marije

1 p3740846

Na Cvjetnicu, odnosno Nedjelju muke Gospodnje, koja uvodi u Veliki tjedan i pripremu za najveći kršćanski blagdan Uskrs, splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić predvodio je procesiju i misno slavlje u splitskoj katedrali sv. Dujma, uz koncelebraciju mons. Nediljka Ante Ančić, pastoralnog vikara i prepozita Metropolitanskog kaptola u Splitu, katedralnog župnika mons. Ante Mateljana, rektora Centralnoga bogoslovnog sjemeništa u Splitu vlč. Đuliana Trdića i ostalih svećenika.

Svečanost je započela na Peristilu gdje je nadbiskup blagoslovio maslinove graničice i poškropio puk Božji. Tom je prigodom kazao: „Nadam se da smo se pripremili dobrim djelima za slavlje Vazma, Isusova uskrsnuća. Danas ulazimo u Veliki tjedan, u veliko otajstvo našega spasenja. Slaveći Cvjetnicu sjećamo se svečanog Gospodinova ulaska u Jeruzalem. Svečano su ga dočekali ali nisu svi bili oduševljeni. Različiti su bili stavovi.“ U nastavku je naglasio da Jeruzalem danas poprima simbolično značenje. Jeruzalem je naše srce, naša obitelj i naš grad. „Vjerujem da nećemo biti indiferentni prema dolasku ove dobrote koja ne dolazi nasilno osvajati. To izražava simbolikom jašući na magarcu kao mirotvorac koji ne osvaja prostore, terene nego oslobađa ljudska srca“, kazao je nadbiskup dodavši da su Isusu izražavali dobrodošlicu riječima: „Blagoslovljen Onaj koji dolazi u ime Gospodnje. Hosana u visinama!“ Tim ga se riječima pozdravlja u procesiji na Cvjetnicu. U tom je svjetlu naglasio da je „hosana“ svečani pozdrav dobrodošlice i dobrih želja ali i vapaj Gospodinu da pomogne i spasi. Te su riječi posebno aktualne danas dok molimo za prestanak rata u Ukrajini.

Svećenici, pjevači Mješovitog prvostolnog zbora sv. Dujma pod vodstvom kapelnika mo. don Šime Marovića, bogoslovi i ostali vjernici u procesiji su s palminovim i maslinovim grančicama ušli u prvostolnicu. Nakon što je ispjevana Muka Gospodinova, nadbiskup je u propovijedi kazao da ima događaja, prizora i vijesti koje mogu biti uznemirujuće i opasne i za koje je na to potrebno unaprijed upozoriti one koji će ih slušati i gledati. „To je potrebno upozorenje kad čitamo i razmatramo Muku Gospodinovu jer bičevanje i razapinjanje sigurno uznemiruje gledati i slušati. Mislimo na fizičku bol ali i na poniženje, psihičko maltretiranje, mobing. Ali ima i nešto drugo u Gospodinovoj muci što nas treba uznemiriti, pogoditi, zahvatiti: izdaja, nijekanje, grijeh, udaljenost i ostavljenost, gdje ljudskost popusti, gdje je ljudskost slaba. Kod Gospodina je drukčije“, istaknuo je mons. Barišić. U tom vidu podsjetio je na Isusove susrete: s vojnikom koji ga je htio zarobiti, s učenikom Petrom koji ga je zatajio, s razbojnikom na križu i s rimskim satnikom.

„Isus liječi vojnika koji ga je krenuo zarobiti. Isusov pogled prema Petru nakon njegova grijeha nije ukor, prijetnja ili prezir nego dobronamjeran snimak koji ide do ljudskoga srca, do dubine, ulazi u ljudsku slabost i ljudsku narav razumije. Taj pogled ne pita Petra: 'Kaješ li se nego ljubiš li?' Isusov pogled je pogled umirenja, opraštanja i ljubavi“, kazao je nadbiskup dodavši da Isus daje nadu razbojniku na križu u njegovom najtežem trenutku, uskrisava ga. Rimskoga satnika, koji je pratio sve ove događaje, pogodili su Isusovi postupci, uznemirili ga i zahvatili te je rekao: „Zaista, ovaj čovjek bijaše Sin Božji!“ Rimski satnik drži do Zakona, nastavio je mons. Barišić, „ali u Isusu vidi nekoga tko nadilazi norme i propise. To ga je pogodilo. No to nije opasno nego spasonosno.“

Nadbiskup je zaključio svoju propovijed tvrdnjom da promatranje Isusove muke nije opasno već spasonosno, „spasonosan je način reagiranja milosrdne ljubavi koja oprašta a oprostiti može samo onaj koji iskreno ljubi. Bez ljubavi oproštenje je više opravdanje sebe, traženje argumenata da se opravdamo i optužimo drugoga. Onaj koji ljubi jedino može oprostiti. I to je ono pravo oproštenje. Gospodin ga svjedoči. Gospodin ga daje. Neka nas doista uznemiri. Neka nas pogodi. Neka nas zahvati.“

Nakon euharistijskoga slavlja započelo je četrdesetsatno klanjanje koje završava na Veliku srijedu, 13. travnja, kada će nadbiskup Marin Barišić u katedrali predvoditi misno slavlje u 11 sati.

Tekst i foto: Silvana Burilović Crnov; Splitsko-makarska nadbiskupija

Radio Marija

17:45 Glazba
18:15 Molitva - Večernja
18:30 Svetac dana - sv. Kuzma i Damjan
18:35 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

"Kad bi ljudi poznavali vrijednost Svete Mise, svaki dan bi morali doći redarstvenici"... Citati i misli sv. o. Pia

Današnji sveti zaštitnik je sv. Pio iz Pietrelcine, glasoviti i kod vjernika omiljeni Padre Pio, talijanski kapucin i mističar. Na njegov spomendan, izdvajamo...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Rujan 2022
P U S Č P S N
1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 2009-2022

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.