Sastanak nad/biskupijskih povjerenika za obiteljski pastoral i sjednica Vijeća HBK za život i obitelj održani su u ponedjeljak, 4. travnja 2022., u sjedištu Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu.
Povjerenici su se okupili u jutarnjim satima ponajprije radi dogovora oko hodograma priprema za sudjelovanje na Četvrtom nacionalnom susretu hrvatskih katoličkih obitelji koji će se održati 21. i 22. svibnja 2022. u Ludbregu te razmatranja mogućnosti proslave Desetog svjetskog susreta obitelji u Rimu i mjesnim Crkvama od 22. do. 26. lipnja 2022. Nakon molitve i pozdrava nadbiskupa Mate Uzinića, predsjednika Vijeća HBK za život i obitelj, te uobičajenih uvodnih točaka dnevnoga reda povjerenik za obiteljski pastoral Varaždinske biskupije preč. Josip Koprek, u ime domaćina predstojećeg nacionalnog susreta, izvijestio je sudionike o poduzetim organizacijskim koracima.
Ponovljeno je kako je susret vrhunac ciklusa obiteljskog pastorala posvećenog starijim osobama, međugeneracijskoj solidarnosti te poslanju djedova i baka. Osluškujući poticaje pape Franje došlo se do tematske smjernice susreta „Starije osobe i plodovi Duha Svetoga“. Naznačeno je da bi u subotu, 21. svibnja, program započeo u 18 sati uz predviđeno aktivno sudjelovanje nad/biskupijskih delegacija obitelji sastavljenih od suprugâ, djece te njihovih djedova i baka. U nedjelju, 22. svibnja, svečano euharistijsko slavlje započelo bi u 11 sati nakon prigodnog predprograma. Povjerenici su, također, izviješteni o rokovima prijava delegacija i ostalim tehničkim pojedinostima.
Voditelj Ureda HBK za život i obitelj, dr. Petar-Krešimir Hodžić, obavijestio je nazočne o odvijanju Godine obitelji Amoris laetitia u Hrvatskoj, posebno izdvajajući emitiranje emisije „Radost ljubavi u obitelji“ na Hrvatskom katoličkom radiju i objavu videozapisa kampanje „Ja sam Crkva!“ (#IamChurch) Dikasterija za laike, obitelj i život Svete Stolice s hrvatskim podnapisima na portalu Hrvatske katoličke mreže (sadržaji dostupni i preko službene mrežne stranice https://obitelj.hbk.hr). Nadalje, pojasnio je kriterije izbora provedenog u svrhu popunjavanja 16 delegatskih mjesta koje je organizator Svjetskog susreta obitelji u Rimu dodijelio zajedničkoj delegaciji Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine.
Najveći dio vremena sudionici sastanka posvetili su promišljanju proslave Svjetskog susreta obitelji u mjesnim crkvama na tragu želje pape Franje da sadržajima susreta bude zahvaćeno što više obitelji diljem svijeta. Utvrđeni su ključni trenuci susreta (u Auli pape Pavla VI. u Vatikanu: Festival obitelji u srijedu 22. lipnja popodne/navečer i euharistijsko klanjanje u subotu 25. lipnja ujutro, te na Trgu sv. Petra: svečano euharistijsko slavlje u subotu 25. lipnja popodne/navečer s papom Franjom te njegov Angelus u nedjelju 26. lipnja). Zaključeno je kako bi se oni mogli uzeti kao okosnica proslave u biskupijama i župama, jer će organizatori omogućiti njihov izravni mrežni video prijenos (streaming) tih događaja. U tu svrhu pastoralnim djelatnicima može dobro poslužiti i Pastoralni vodič koji je priredio spomenuti Dikasterij.
Uzimajući u obzir spomenuta dva susreta obitelji u svibnju i lipnju povjerenici su razmotrili i mogućnosti obilježavanja Drugog svjetskog dana djedova, baka i starijih osoba u nedjelju, 24. srpnja 2022., za koji je papa Franjo izabrao geslo „Rod donose i u starosti“ (Ps 92, 15).
U popodnevnim satima članovi Vijeća HBK za život i obitelj, osim o zaključcima sastanka povjerenika, raspravljali su o djelovanju vjerničkih laičkih društava, pokreta i zajednica uključenih u obiteljski pastoral Crkve u Hrvatskoj. Usuglašeno je da na tragu dobrih primjera, treba i ubuduće iznalaziti načine za jačanje suradnje i koordiniraniji rad. Uz to, vijećnici su razgovarali i o nekim aktualnim temama poput zaštite ljudskoga života od začeća do prirodne smrti te stvaranja kršćanskog ozračja za dostojanstveno starenje i umiranje. Bilo je govora i o problematici s kojom se susreću supruzi koji se odluče na posvojenje i/ili udomljavanje, uz poseban osvrt na pojedine pastoralne aspekte.
Izvor: Riječka nadbiskupija