25 godina Radio Marije

20220402 Liturgijski cistaci prva generacija Nasl


Dodjelom potvrda o završenom programu „Formacija liturgijskog čitača“ na misnom slavlju u zbornoj crkvi sv. Vlaha u Dubrovniku u subotu, 2. travnja prva generacija liturgijskih čitača Dubrovačke biskupije uspješno je završila program. Misno slavlje predvodio je dubrovački biskup mons. Roko Glasnović koji je liturgijskim čitačima predao potvrde.

Pozdravljajući organizatore, liturgijske čitače i profesore dubrovački biskup je kazao kako Božja riječ govori, ali je mi ne čujemo kad su kanali zatvoreni. „Tako u srcu postoje kanali koje treba otvoriti da čujemo Božju riječ, da je srcem i umom prihvatimo i da ona donosi plod. Gospodin želi da njegova riječ donosi plod. Ta riječ je Isus Krist“, kazao je. Biskup je također zahvalio predavačima koji su sudjelovali na programu kao i župnicima koji su poslali vjernike da prođu ovaj program.

U propovijedi je, uz ostalo, dubrovački biskup naglasio ulogu svetog Pavla i sv. Ivana, kao i sv. Franje, u naviještanju Riječi Božje. Spomenuo je i Augustinovu misao kako onaj tko ne poznaje Pisma ne poznaje ni Krista. Kako ćeš nešto zavoljeti ako se time ne baviš, a kako ćeš se nečim baviti ako to ne voliš?, upitao se biskup te potaknuo liturgijske čitače i da vole Sveto pismo i da se njime bave.

„Crkva naviješta Riječ Božju, a to činite i vi kao liturgijski čitači. Ne mogu ljudi povjerovati ako ne čuju. A kako će čuti ako im nema tko navijestiti? Zato Crkva naviješta i preko vas, uvijek sa znanjem i razmišljanjem da nismo u posjedu istine. Mi smo tražitelji Istine i služitelji Istine, služitelji Isusa Krista. Naše je tražiti, svjedočiti i služiti“, poručio je mons. Glasnović.

Program „Formacija liturgijskog čitača“ organiziralo je Vijeće za katehizaciju i novu evangelizaciju Dubrovačke biskupije, a izvođen je u veljači, ožujku i travnju 2022. godine kroz četiri dvodnevna susreta u ukupnom trajanju od 40 sati.

Program su izvodili profesori s Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Splitu i profesorice hrvatskog jezika iz Dubrovnika: Čitanje Biblije u odgoju i katehezi – prof. dr.sc. Jadranka Garmaz; Čitanje, tumačenje i aktualizacija odabranih biblijskih tekstova – doc.dr.sc. Domagoj Runje; Sredstva, prostor i geste liturgijskog čitanja – dr.sc. Domagoj Volarević; Psihološko – egzegetska analiza tekstova i bibliodrama – dr.sc. Gina Šparada; Nastupi i vježbe čitanja – prof. Mirjana Žeravica i prof. Katica Vidojević, te Helena Barišić i Marija Konsuo.

Teme susreta su bile: Liturgijski čitač i osobni proročki poziv; Čitač u zajednici; Čitač pred Božjom objavom te Ostvarenje Božje riječi u svijetu.

Formaciju je završilo 49 osoba, a sudjelovali su liturgijski čitači iz 14 župa iz četiri dekanata: Dubrovnik 1, Dubrovnik 2, te Konavoskog i Pelješkog dekanata.

Liturgijski čitači iz dekanata Dubrovnik 1 koji su završili program su: Ana Bratoš Cetinić, Doris Boroje, Irena Matijašević, Rina Kralj Brassard, Slavica Kutnjak, Zvonimir Cetinić i Ivana Lenert (iz katedralne župe Velike Gospe u Dubrovniku); Danijela Lujak, Ivica Tutman, Mirjana Vučak i Vinkica Čupić (iz župe sv. Andrije – Dubrovnik); Božica Bjelopera, Đuro Raič, Ivan Rokolj, Maja Mozara, Marija Bagarić Smrdelj, Mireja Muhoberac, Sanda Kapetanović i Zdenka Papić ( iz župa sv. Mihajla – Lapad, Dubrovnik); Ana Šimunović i Kristina Koboević (iz župa Svetog Križa – Gruž, Dubrovnik) i Zoran Jović (iz župe sv. Petra – Boninovo, Dubrovnik). Iz dekanata Dubrovnik 2 završeni liturgijski čitači su: Ivica Kitin, Ivo Bojanović i Natalija Lakić (iz župe Presvetog Spasitelja, Mokošica); Ante Lovrić, Bosiljka Hrnkaš, Ivo Vidojević, Jelica Matić, Silvija Jukić, Zdenka Sentić, Zorica Vidojević i Zrinka Prkačin (iz župe Svete Obitelji, Nova Mokošica); Romana Čomić (iz župe Velike Gospe, Rožat); Luko Vodnica (Župa sv. Stjepana, Zaton); Anita Lemo i Lana Bautović Benić (iz župe sv. Ilara, Mlini). Iz Pelješkog dekanata program su završili: Anita Vidović Vrašnješ, Ankica Laleta, Antun Buklijaš, Marijana Marković i Tereza Lolić Krističević (iz župe Pomoćnica kršćana, Orebić), a iz Konavoskog dekanata: Ivana Šućur, Suzana Fiorenini i Vlaho Veramenta (iz župe sv. Nikole, Cavtat), Dubravka Kalačić, Marija Borovinić, Nikoleta Borković Ljubić i Nikša Mihaica (iz župe sv. Nikole, Čilipi).

Sudionici formacije uz potvrdu dobili na dar postsinodalnu apostolsku pobudnicu Benedikta XVI. „Verbum Domini“ (Riječ Gospodnja).

 

Tekst i foto: Angelina Tadić; Dubrovačka biskupija

Radio Marija

13:30 Obavijesti i najava dnevnog i tjednog programa
13:45 Glazba
14:00 Pozdravi, čestitke i preporuke
14:55 Molitva za život

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Tajne litanija: Zdravlje bolesnih

AUTOR: Fra Ivan Bradarić Danas u lauretanskim litanijama razmatramo zaziv Zdravlje bolesnih. Često se u našem svakodnevnom govoru može čuti izraz:...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Listopad 2022
P U S Č P S N
1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 2009-2022

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.