25 godina Radio Marije

20220401 Noc crkvenih muzeja 01 min

U sklopu manifestacije Kršćansko lice kulture u petak, 1. travnja, održana je sada već tradicionalna Noć crkvenih muzeja i otvorenih vrata dubrovačkih crkava u organizaciji Vijeća za kulturu i znanost Dubrovačke biskupije. Posjetitelji su mogli vidjeti muzej franjevačkoga samostana, muzej dominikanskoga samostana, moćnik katedrale Gospe Velike, biskupsku pinakoteka u Biskupskoj palači i muzejsku zbirku samostana Sigurata te crkve otvorene za ovu priliku: crkva sv. Jakova Pipunara na Pelinama, crkva sv. Roka, crkva Gospe od Karmena, crkva sv. Vida u ulici Miha Pracata i crkva sv. Stjepana.

Povjesničar umjetnosti Ivan Viđen održao je tri stručna vođenja u muzeju franjevačkog samostana, moćniku katedrale Gospe Velike i biskupskoj pinakoteci u Biskupskoj palači te u muzeju dominikanskog samostana. Mladi volonteri dočekivali su posjetitelje na ulazu otvorenih vrata gradskih crkvica, a unatoč lošim vremenskim prilikama mnogobrojni posjetitelji su odlučili sudjelovati u ovogodišnjem programu.

Svaka od odabranih crkvica koje su ove godine otvorile vrata na ovoj manifestaciji ima svoje zanimljivosti i posebnosti, pa tako crkvica sv. Jakova Pipunara prvi se put spominje 1225. godine kada redovnici dominikanci dolaze u Dubrovnik i naseljavaju se uz nju. Ova je crkvica rijedak sačuvani primjer romaničkoga stila u Dubrovniku. Crkvica posjeduje oslikani oltar od štuka u baroknome stilu na kojemu se čuva slika Bogorodice s djetetom, rad nepoznatoga dubrovačkog slikara iz 15. stoljeća (ikona “Gospe od Pelina”).

20220401 Noc crkvenih muzeja 02 min

Crkvica Preobraženja Gospodinova nazvana „Sigurata“ (što dolazi od latinskoga naziva za blagdan Preobraženja: Transfiguratio Domini). Uz crkvu od pamtivijeka žive redovnice, a danas su to školske sestre franjevke. Nakon što je stara čudotvorna ikona Gospe od Porata (koja je nakon potresa 1667. spašena iz ruševina katedrale) 1706. godine izgorjela u crkvi sv. Vlaha, dubrovačka vlada je od redovnica zatražila ikonu Gospe sa sinom koja se u crkvi Sigurati od davnina štovala. Ona je tako postala nova slika Gospe od Porata. U ovoj se crkvi nalazi i ‘Bambin’ – kip Djetešca Isusa s obiteljskoga (kućnog) oltarića obitelji Ruđera Boškovića koji je oporukom ostavila njegova sestra, pjesnikinja Anica Bošković

20220401 Noc crkvenih muzeja 04 min

Odluka o izgradnji crkve sv. Roka donesena je 1535., očito nakon epidemije kuge koja je bila poharala Dubrovnik 1527. godine. Bratovština Sv. Roka utemeljena je 1542. godine, a jedna od njezinih zadaća bila je da se brine za osuđenike na smrt. Na istočnom zidu crkve (u Zlatarićevoj ulici) urezan je natpis: “Pax vobis. Memento mori quiludetispilla 1597.” (latinski: “Mir s vama. Sjetite se da ćete umrijeti, vi, koji se igrate loptom. 1597”) i još jedan, kraći: “Ego vosanimadvertoludentes (“Igrači, opominjem vas”). Taj je grafit svjedočanstvo da se i u Dubrovniku igrao renesansni nogomet, poznat i iz arhivskih izvora.

20220401 Noc crkvenih muzeja 05 min

Na mjestu sadašnje crkve Gospe od Karmena u srednjemu vijeku nalazila se crkva sv. Ivana evanđelista, koja je dala i ime susjednoj velikoj kuli koja štiti gradsku luku. U unutrašnjosti crkve nalaze se oltarne pale talijanskih baroknih slikara i sva su ova barokna umjetnička djela vrlo vrijedna i posljednjih su godina restaurirana. Iznad glavnoga portala nalazi se grb Dubrovačke Republike i posvetni natpis. Nakon potresa 1979. zbog oštećenja nije više u funkciji, a dosad su obavljena arheološka istraživanja i statička sanacija građevine, očekujući završetak obnove interijera u budućnosti.

20220401 Noc crkvenih muzeja 06 min

Crkva sv. Vida izgrađena je na mjestu istoimene starije crkvice koja je srušena u Velikome potresu 1667. godine. Neki pretpostavljaju da se ova crkvica izvorno nalazila uz gradsku kuću brodovlasnika i dobrotvora Miha Pracata, po kojemu i ova ulica nosi ime. Godine 1932. popravila ju je obitelj Katić (nasljednici obitelji Pucić i Pozza-Sorgo) u spomen svojih predaka, o čemu svjedoči spomen-ploča postavljena desno od oltara. Danas o njoj redovno skrbe obitelji Gozze-Gučetić, Katić i Dragičević. Zahvaljujući njima bogoslužje se u ovoj kapelici uredno odvija svake godine na svečev blagdan 15. lipnja.

20220401 Noc crkvenih muzeja 07 min

Crkva sv. Stjepana na Pustijerni jedna je od najstarijih crkava u Dubrovniku, a spominje je još i bizantski car Konstantin VII Porfirogenet u 10. stoljeću. Arheološka istraživanja Prema predaji, ovdje se nalazila prva zbirka svetačkih relikvija (moći) u gradu, a ovdje se 971. godine dogodilo i ukazanje sv. Vlaha svećeniku Stojku. Uz ovu crkvu vezuje se i legenda o boravku hrvatskoga kralja Stjepana Miroslava i njegove supruge Margarite iz sredine 10. stoljeća. Kralj je, prema predaji, u ovoj crkvi i pokopan, o čemu svjedoči i spomen-ploča koju je 1927. postavila Družba braće hrvatskoga zmaja na vanjskome zidu. Arheološka istraživanja i obnova provedeni su 2011.-2017. godine zahvaljujući Društvu prijatelja dubrovačke starine. Istraživanjem je raščlanjeno nekoliko razvojnih faza crkve od kojih su predromanička i romanička najvažnije, a tada je oko crkve bilo i pripadajuće groblje. Crkva je također bila u upotrebi u gotičkom, renesansnom i baroknom periodu, a crkva je napuštena nakon što se urušila u Velikom potresu 1667. godine, no njezine ruševine i poslije su bile korištene za različite svrhe.

20220401 Noc crkvenih muzeja 10 min

 

20220401 Noc crkvenih muzeja 13 min

Tea Kuzek Marević/Vijeće za kulturu i znanost

Izvor: Dubrovačka biskupija

Radio Marija

22:05 Glazba
22:30 Upoznajmo Bibliju
22:50 Glazba
23:00 Molitva - Povečerje

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

"Kad bi ljudi poznavali vrijednost Svete Mise, svaki dan bi morali doći redarstvenici"... Citati i misli sv. o. Pia

Današnji sveti zaštitnik je sv. Pio iz Pietrelcine, glasoviti i kod vjernika omiljeni Padre Pio, talijanski kapucin i mističar. Na njegov spomendan, izdvajamo...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Rujan 2022
P U S Č P S N
1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 2009-2022

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.