25 godina Radio Marije

Sinodalni hod3 Remetsko sesvetski arhiđakonat 11

U dvorani "Vijenac" Nadbiskupijskog pastoralnog instituta u utorak 22. ožujka 2022. održan je susret svećenika Remetsko-sesvetskog arhiđakonata na temu Sinodalni hod nakon Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije. Nakon molitve Srednjega časa okupljene svećenike pozdravio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić kazavši kako Zagrebačka nadbiskupija ovaj sinodalni hod živi u svjetlu Druge sinode čiji se završni dokument iščekuje.

"Sinodalni dokument je dokument koji usmjerava hod Crkve u vremenu koje je pred nama", rekao je kardinal Bozanić te istaknuo kako papa Franjo želi da se sinodalni hod tijekom ove godine osobito odvija u mjesnim crkvama. Iz tog razloga naglasak je stavljen na tri točke: sinodalnost kao slušanje Riječi Božje; sinodalnost kao izmjena onoga što smo tim slušanjem shvatili, osjetili, meditirali, ali ne u zatvorenosti pojedinih skupina, nego eklezijalnoj otvorenosti; te međusobno komuniciranje iskustva, dijeljenje koje mora biti uvijek usmjereno široko i prema onima koji nisu nama blizu i prema onima koji se ne osjećaju ili nisu dio Crkve.

Kardinal je podsjetio kako će Papa na svetkovinu Blagovijesti - Navještenja Gospodinova posvetiti Rusiju i Ukrajinu Bezgrešnom Srcu Marijinu te je pozvao svećenike da se u svojim župama i redovničkim zajednicama ujedine u molitvi za mir.

Pomoćni biskup mons. Ivan Šaško govorio je o utjecaju pandemije na pastoralno djelovanje te se osvrnuo kako su u pandemiji pronađeni brojni dobri putevi novog komuniciranja, posebice što se tiče prijenosa svetih misa. Kao jednu od poteškoća naveo je "učvršćivanje dojma da je dovoljno gledati, odnosno slušati slavlje neovisno o uključenosti u zajednicu i drugo, lakoća širenja medijskoga prenošenja dovela je i do širenja slike slavlja u ograničenostima, a to znači nedostatno pripremljenih te stoga neprimjerenih, tj. nisi bili u primjernosti."

Biskup Šaško upozorio je kako je potrebno pripaziti na vjerodostojnost i dosljednost te spomenuo odnos prema Presvetom Oltarskom Sakramentu koji se u pojedinim slučajevima pretvorio u opća razmatranja, nagovore, improvizirana moraliziranja, svjedočanstva, molitveno boravljenje pred izloženim Presvetim. Istaknuo je i kako je važno da svećenici pripaze na osobne ranjivosti i posljedice pandemije na emotivnom, radnom ili drugom planu te naglasio važnost brige jednih za druge kako nitko ne bi ostao prepušten sam sebi.

Pomoćni biskup mons. Mijo Gorski govorio je o posljedicama potresa na pastoralno djelovanje te naglasio kako su potresi u 2020. godini ostavili velike posljedice na liturgijski i pastoralni život u Nadbiskupiji, posebno u župama koje su najviše stradale. Istaknuo je kako je, zbog dugoročne obnove katedrale, određeno da se na Kaptolu 28 izgradi zamjenski prostor u kojem će biti šest ispovjedaonica i relikvije bl. Alojzija Stepinca. "Nadajmo se da ćemo Misu večere Gospodnje na Veliki četvrtak zajedno slaviti u tom privremenom prostoru", rekao je na kraju biskup Gorski.

Arhiđakon Remetsko-sesvetskog arhiđakonata mons. Stjepan Kožul u svojem je obraćanju kao jedan od prijedloga istaknuo da se Remetski dekanat preimenuje u Remetsko-dubravski, budući da se na području zagrebačke Dubrave nalazi šest župa te ondje živi oko dvije trećine vjernika cijeloga dekanata. Nadalje, rekao je kako je sinodalni hod hod u zajedništvu te da je potreban sustavni rad u zajedništvu s Crkvom. "U tome se traži spremnost na žrtvu i ustrajnost u poslanju", kazao je mons. Kožul.

S obzirom na to da Remetsko-sesvetski arhiđakonat ima četiri dekanata, obraćanja dekana započeo je preč. fra Branko Lipša, OFMCap. Istaknuo je kako je u Remetskom dekanatu dobra atmosfera, kako se župne aktivnosti ponovno organiziraju u punom obujmu. Podsjetio je na poteškoće kod pitanja kumstva s kojima se brojni svećenici susreću. Nakon njegova obraćanja dogovoreno je da će se promijeniti naziv Remetskog dekanata u Remetsko-dubravski.

Nakon stanke okupljenima se obratio preč. Antun Sente, st., dekan Sesvetsko-vugrovečkog dekanata. Rekao je da je u svim župama dekanata u vrijeme pandemije došlo do smanjenja broja vjernika na misama, do pada broja vjenčanja i krštenja te porasta broja sprovoda. Preč. Sente istaknuo je kako se blizina svećenika u dekanatu osobito vidjela u zamjenama i velikim ispovijedima. Što se tiče potresa, najveću štetu pretrpjela je župna crkva u Vugrovcu, što je potaknulo i odljev župljana u susjedne župe. Pastoralne aktivnosti u župama ponovno se događaju jednakim intenzitetom kao i prije pandemije, dok je pandemija u pojedinim slučajevima dala i novi poticaj i zamah u pastoralnom djelovanju. "Vjernici jedva čekaju kad će moći doći i biti zajedno. Pastoral je osvježen novim idejama", naglasio je dekan Sesvetsko-vugrovečkog dekanata.

Preč. Josip Horvat st., dekan Resničkog dekanata, izvijestio je kako su se župnici u Resničkom dekanatu prilagodili uvjetima pandemije te je bilo više modela pastorala. Aktivnosti se polako vraćaju u normalu te je sve veći broj vjernika na misama nedjeljom i tijekom tjedna. Preč. Horvat spomenuo je i problem troškova grijanja, koji su porasli za protekle mjesece te su župe bile prisiljene isključiti grijanje u crkvama. Naglasio je i da su župe u dekanatu u proteklom tjednu organizirale akcije prikupljanja pomoći za Ukrajinu.

Govoreći o pastoralnom djelovanju župa Dugoselskog dekanata dekan preč. Ivan Valentić istaknuo je kako su se svećenici u novim okolnostima pokušali najbolje snaći. Naglasio je kako su ove jeseni započeli s redovitim susretima s pripravnicima za sakramente, ministrantima, molitvenim zajednicama i sl. Preč. Valentić kazao je kako su u vremenu pandemije svećenici pokazali zajedništvo i brigu jedni za druge te su se međusobno pokrivali.

Uslijedila je rasprava u kojoj su postavljena pitanja vezana za primanje svete pričesti, izdavanje potvrdnica i posvjedočenja kumovima, obnovi objekata nakon potresa i drugim pitanjima.

Idući susret svećenika u okviru Sinodalnog hoda nakon Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije održat će se u utorak 29. ožujka 2022. u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu, a okupit će se svećenici Turopoljskog arhiđakonata.

Tekst i foto: zg-nadbiskupija

Radio Marija

17:45 Glazba
18:15 Molitva - Večernja
18:30 Svetac dana - sv. Kuzma i Damjan
18:35 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

"Kad bi ljudi poznavali vrijednost Svete Mise, svaki dan bi morali doći redarstvenici"... Citati i misli sv. o. Pia

Današnji sveti zaštitnik je sv. Pio iz Pietrelcine, glasoviti i kod vjernika omiljeni Padre Pio, talijanski kapucin i mističar. Na njegov spomendan, izdvajamo...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Rujan 2022
P U S Č P S N
1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 2009-2022

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.