25 godina Radio Marije

220316 Sinodalni hod2 svećenici

Drugi susret svećenika povodom Sinodalnog hoda nakon Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije održan je u srijedu 16. ožujka 2022. u dvorani "Vijenac" Nadbiskupijskog pastoralnog instituta. Susretu su prisustvovali svećenici Gornjogradskog, Kustošijskog i Novozagrebačkog dekanata.
Nakon molitve Srednjega časa sve okupljene pozdravio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. Podsjetio je kako je Sinodalni hod u Zagrebačkoj nadbiskupiji svečano započeo 17. listopada 2021. euharistijskim slavljem u župnoj crkvi Uzvišenja Svetoga Križa u Dugom Selu. Kardinal je naglasio kako je sinodalnost sastavna dimenzija Crkve. "Sinodalnost je znak zajedništva i znak da smo svi u istom programu koji nismo mi postavili, nego je program Isusa Krista, Isusovog evanđelja. Sinodalnost je zajedničko nastojanje da se otkrije ono što Duh Sveti, što Bog očekuje od nas", kazao je kardinal Bozanić.
Kardinal je spomenuo i kako je papa Franjo u ovom sinodalnom hodu posebno naglasio zajedništvo, sudjelovanje i poslanje - tri vida koja Crkva treba još jače posvijestiti. Govoreći o sinodalnom dokumentu Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije rekao je kako se ne radi o kronici onoga što se zbivalo u sinodskim zasjedanjima, već o dokumentu "koji daje konkretne smjernice za život Crkve sada". Iz tog razloga u dokument su uključene i okolnosti potresa i pandemije koje su uvelike promijenile život Crkve zagrebačke.
Pomoćni biskup mons. Ivan Šaško govorio je o utjecaju pandemije koronavirusa na pastoralno djelovanje te se dotaknuo emotivne, radne i crkvene ranjivosti svećenika. Govoreći o formaciji biskup je istaknuo kako ne postoji dovoljan naglasak na izdržljivosti. Naglasio je kako je svećenicima potrebna potpora i blizina drugih svećenika te "da svećenici koji žive za druge mogu biti i umorni i tužni i bolesni."
Pomoćni biskup mons. Mijo Gorski osvrnuo se na posljedice potresa, koji nisu u svim župama ostavile posljedice u istoj mjeri. Ipak, u središtu Zagreba, na području Gornjogradskog dekanata gotovo da nema crkvene zgrade koja nije oštećena u većoj i manjoj mjeri. Biskup Gorski istaknuo je kako su brojni projekti spremni, no čekaju realizaciju zbog spore administracije. "Potres je pokazao veliku snalažljivost i sposobnost svećenika da se zajedno sa župnim suradnicima prilagode novonastaloj situaciji", rekao je biskup i dodao: "Nevolja je učvrstila zajedništvo i kao da je crkvenost porasla." Nadovezujući se na riječi kardinala Bozanića koji se spomenuo riječi pape Franje o promjeni epohe, biskup Gorski rekao je kako je znakovito što je kod nas ta promjena započela rušenjem: "Staro kao da je minulo, a novo nastaje."
Arhiđakon mons. Josip Oslić dao je osvrt na svećeničke susrete u tekućoj pastoralnoj godini i spomenuo se tema o kojima se raspravljalo, poput dijaloga Crkve i društva, odgoja za sinodalnost, pastoralnog obraćenja zajednice i sl.
Nakon stanke okupljenim svećenicima obratili su se dekani Gornjogradskog, Kustošijskog i Novozagrebačkog dekanata.

220316 Sinodalni hod2 biskup Šaško
Preč. Vladimir Kerečeni, dekan Gornjogradskog dekanata, naglasio je, između ostaloga, kako je u dekanatu u potresu stradalo deset od jedanaest župa te se četiri župne crkve ne mogu koristiti. Ipak, pronađeni su načini koji omogućuju redovito djelovanje u ovim okolnostima. Gornjogradski dekanat oduvijek je bio važno središte ispovijedanja, s obzirom na to da se na njegovom području nalaze katedrala i crkva sv. Franje na Kaptolu, koje su trenutno zatvorene zbog potresa. Iz tog razloga, ispovijedanje je drugačije organizirano te je težište prebačeno na Župu sv. Blaža i Župu sv. Antuna Padovanskog na Svetom Duhu.
Preč. Ljubo Vuković, dekan Kustošijskog dekanata, pohvalio je zauzetost svećenika u dekanatu u vremenu pandemije koronavirusa. Naglasio je kako su u potresima stradale dvije župne crkve: crkva sv. Barbare u Vrapču te crkva Uznesenja BDM u Stenjevcu. Preč. Vuković spomenuo se i Župe bl. Ivana Merza u Španskom, koja nedjeljna i blagdanska euharistijska slavlja održava na otvorenom te iščekuje privremeni objekt na mjestu crkve. Istaknuo je i potrebu za pastoralnim prostorima u pojedinim župama te projekte koji su trenutno u realizaciji.
Preč. Ivan Topolnjak, dekan Novozagrebačkog dekanata, izvijestio je okupljene o životu župa u Novom Zagrebu tijekom pandemije i istaknuo kako je pandemija u nekim segmentima pastoralnog djelovanja pomogla župnicima u organizaciji života župe. Kazao je kako su se svi svećenici trudili organizirati sve pastoralne aktivnosti prilagođavajući ih situaciji. Govoreći o potresu preč. Topolnjak spomenuo je kako je u Novozagrebačkom dekanatu stradala samo najstarija župna crkva - crkva sv. Klare u Svetoj Klari.
Nakon izlaganja dekana uslijedila je rasprava u kojoj su se otvorile brojne teme vezane uz pastoralno djelovanje.
Idući susret svećenika u okviru Sinodalnog hoda nakon Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije održat će se u utorak 22. ožujka 2022. u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu, a okupit će se svećenici Remetsko-sesvetskog arhiđakonata.

Tekst i foto: zg-nadbiskupija

Radio Marija

17:00 Nadom nošeni - tema: Bolesti u predškolskoj dobi; gošća: Đurđa Španović, dr. med. spec. pedijatar; ur. i vod.: s. Augustina Barišić
17:45 Glazba
18:15 Molitva - Večernja
18:30 Svetac dana - sv. Kuzma i Damjan

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

"Kad bi ljudi poznavali vrijednost Svete Mise, svaki dan bi morali doći redarstvenici"... Citati i misli sv. o. Pia

Današnji sveti zaštitnik je sv. Pio iz Pietrelcine, glasoviti i kod vjernika omiljeni Padre Pio, talijanski kapucin i mističar. Na njegov spomendan, izdvajamo...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Rujan 2022
P U S Č P S N
1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 2009-2022

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.