Papa Franjo je danas u podnevnom nagovoru potaknuo da obraćamo pozornost na riječi koje rabimo, a koje mogu pobuditi predrasude, podići prepreke, pa čak i uništiti našu braću; stoga valja govoriti blago. Također je potaknuo da razmišljamo o vlastitom pogledu. Gledajmo svoje jade. Uvijek pronalazimo razloge da okrivimo druge i opravdamo sebe. I često se žalimo na stvari koje nisu u redu u društvu, u Crkvi, u svijetu, a da prije ne ispitamo i promijenimo sebe
Govorimo li blago ili zagađujemo svijet šireći otrove: kritizirajući, prigovarajući, potičući raširenu agresiju? – upitao je papa Franjo u podnevnom nagovoru, potičući na mir koji se – kako je rekao – gradi počevši od govora. Osvrćući se na odlomak Ivanova Evanđelja iz današnje liturgije, u kojemu nas Isus poziva da razmislimo o svojem pogledu i o svojem govoru, Papa je u nagovoru upozorio na posljedice nepravilne i površne uporabe jezika koji može raniti poput oružja. Jezikom možemo također poticati predrasude, podizati prepreke, napadati, čak i uništavati braću: ogovaranje ranjava, a kleveta može biti oštrija od noža!
Agresivnost u digitalnom svijetu
Danas, posebno u digitalnom svijetu riječi brzo lete, ali previše njih prenosi bijes i agresivnost, potiče lažne vijesti i iskorištava kolektivne strahove kako bi širile iskrivljene ideje – napomenuo je Papa te spomenuo Daga Hammarskjölda, švedskog diplomata i dobitnika Nobelove nagrade za mir, koji je bio glavni tajnik Ujedinjenih naroda od 1953. do 1961. godine, a koji je rekao: „Zlorabiti riječi znači prezirati ljudsko biće“.
Površna uporaba riječi
Doista, iz onoga kako netko govori, možeš shvatiti što mu je u srcu. Riječi koje rabimo govore tko smo. Katkada, međutim, posvećujemo malo pozornosti svojim riječima i rabimo ih površno. Ali, riječi imaju težinu: omogućuju nam izraziti misli i osjećaje, dati glas strahovima koje imamo i projektima koje namjeravamo ostvariti, blagoslivljati Boga i druge. Upitajmo se stoga kakve riječi rabimo – potaknuo je Papa – riječi koje izražavaju pozornost, poštovanje, razumijevanje, blizinu, suosjećanje, ili riječi kojima je glavni cilj učiniti nas lijepima pred drugima?
Uz riječi važan je i pogled
Jednako tako valja razmišljati i o vlastitom pogledu. Odnosno, jesmo li usredotočeni na to da vidimo trun u oku svojega brata ne primjećujući brvno u vlastitom. Drugim riječima – objasnio je Papa – to znači biti vrlo pozorni prema nedostatcima drugih, čak i prema onima malim kao slamčica, mirno zanemarujući svoje, dajući im malo težine. Uvijek nađemo razloge za okrivljavanje drugih i opravdavanje sebe. I često se žalimo zbog stvari koje nisu dobre u društvu, u Crkvi, u svijetu, a da prije ne preispitamo sebe i ne potrudimo se prije svega promijeniti sebe.
Ali, čineći tako, naš je pogled slijep – objasnio je Papa. I ako smo slijepi ne možemo očekivati da možemo biti vodiči i učitelji drugima; naime, slijepac ne može voditi drugog slijepca. Stoga najprije trebamo pogledati u sebe kako bismo prepoznali svoju bijedu, jer ako nismo u stanju vidjeti svoje nedostatke, uvijek ćemo biti skloni uvećavati nedostatke drugih. Ako, naprotiv, prepoznamo svoje pogrješke i svoje bijede, otvaraju nam se vrata milosrđa.
Vidjeti u drugima dobro
Nakon toga, Isus nas poziva da druge gledamo onako kako to čini On koji prije svega ne vidi zlo nego dobro. Bog nas tako gleda: ne vidi u nama nepopravljive pogrješke, nego djecu koja griješe. Bog uvijek razlikuje osobu od njezinih pogrješaka. Uvijek vjeruje u osobu i uvijek je spreman oprostiti pogrješke. I poziva nas da i mi činimo isto: da ne tražimo u drugima zlo nego dobro – istaknuo je papa Franjo.