20220124 HBK IZVANREDNO ZASJEDANJE 2 scaled e1643055666760

Izvanredno plenarno zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije održano je na spomendan sv. Franje Saleškoga, u ponedjeljak 24. siječnja 2022., u sjedištu HBK u Zagrebu, pod predsjedanjem predsjednika HBK zadarskog nadbiskupa Želimira Puljića. Pozdravni govor nadbiskupa Puljića s početka zasjedanja donosimo u cijelosti:

1. Još uvijek osjećamo duh Božića i početka Nove godine, pa u tom ozračju želim svima puno Božjeg blagoslova, mudrosti i zdravlja na početku Nove 2022. godine pred još uvijek brojnim izazovima vezanim uz pandemiju i njezine posljedice. Uz srdačan pozdrav svima, danas upućujem osobiti pozdrav i želim dobrodošlicu najmlađem hrvatskom biskupu i novom članu ovog časnog zbora, prekjučer zaređenom dubrovačkom biskupu, gosparu Roku Glasnoviću. Uz srdačnu dobrodošlicu u zbor Hrvatske biskupske konferencije ponavljam ono što sam mu poželio na ređenju u Dubrovniku da „u zajedništvu s drugim biskupima ostvaruje ono što Gospodin od njega očekuje“, te neka bude „dobar suradnik i mudri savjetnik u kolegiju naše konferencije“. Radi zdravstvenih razloga ispričali su se mons. Dražen Kutleša, mons. Ranko Vidović, mons. Ivan Ćurić i mons. Fabijan Svalina. Pozdravljam Generalnoga tajnika prof. Krunoslava Novaka i glasnogovornika gosp. Zvonimira Ancića, kao i nazočne djelatnike obavijesnih sredstava kojima zahvaljujem što će izvijestiti javnost o ovom izvanrednom zasjedanju HBK.

20220124 HBK IZVANREDNO ZASJEDANJE 1024x683

2. Iako nam je svime preko glave ovog “virusnog vremena” pred kojim smo nemoćni i u neizvjesnosti kad će tome doći kraj, prigoda je kad smo zajedno izmijeniti iskustva, razmišljanja i planove, pojasniti određena pitanja, tjeskobe i nejasnoće. Jer, nitko od nas nije otok, a pozvani smo kao organizam Crkve skupa i zborno razmišljati i djelovati. Svima nam je biti blizu onima koji su nam povjereni i pružati moralnu i duhovnu podršku, te hrvati se s pandemijom putem prevencije i molitve. „Plovimo, naime, u istoj lađi“ kako veli Papa, pa je dobro čuti jedni druge, a onda „udruženim snagama pretvoriti ovu zdravstvenu krizu u šansu“, kako bismo mogli biti „u nadi radosni, u nevolji strpljivi i u molitvi postojani“, kako je apostol Pavao tješio kršćansku zajednicu u Rimu (Rim 12,12). Vidimo i čitamo kako usprkos golemog napretka medicine i ljekarništva, čovjek je trajno izložen bolestima, razaranju i umiranju dok hodi ovom suznom dolinom. Potpuno ozdravljenje stići će tek „kad se obučemo u neraspadljivost“ (1 Kor 15,53). No, dok se to ne ostvari nama je voditi mukotrpnu borbu uz pomoć naravnih i nadnaravnih sredstava. Zapela mi je za oko primjedba jednog teologa koji se žali što sada „kad nas virus žestoko udara, neki predstavnici Crkve govore o ljudskim pravima, umjesto da zovu ljude na obraćenje, kajanje, molitvu i pokoru. I dodaje kako pri tom „ne fali slika i pohvala na račun misa i on-line prijenosa“. A k tome ljudi se nepotrebno dijele i polemiziraju oko sporednih stvari, a virusnu pandemiju nerijetko stavljaju u kontekst „Božje kazne i osvete”. Zaboravlja se na činjenicu da Bog pripušta kušnje kako bi se ljudi obratili i shvatili da je život bez Boga besmislen. Preko sićušnog virusa pokazala se konkretna slabost i lomljivost ljudske naravi, a time se uzdrmalo i poljuljalo oholost i umišljenu veličinu ovoga svijeta. Nadati se da će virusna pandemija pomoći da ljudi ponovno otkriju ljepotu vlastitog doma, ulogu molitve i sakramentalnog života, te važnost drugoga u našem životnom hodu, posebice važnost obitelji i zajedničkog objeda i stana.

3. Što je predviđeno za ovo izvanredno zasjedanje koje uobičajeno imamo uoči održavanja Teološko-pastoralnog tjedna, ovdje u Zagrebu? Uz usvajanje Zapisnika sa 63. Plenarnog zasjedanja HBK, razmotrit će se neke poticaje i smjernice za ekumensko djelovanje kod nas o čemu će izvijestiti predsjednik Biskupske komisije za ekumenizam mons. Antun Škvorčević. Saslušat ćemo izvješće o aktivnostima Hrvatske katoličke mreže koje će podnijeti predsjednik Odbora za sredstva društvenih komunikacija, mons. Mijo Gorski. Prelistat ćemo kalendarske obveze u 2022. godini, kao i neke mandate u tijelima HBK-a.

 

Želim ugodno i plodno druženje na ovom izvanrednom zasjedanju HBK-a.

 

Zagreb, 24. siječnja 2022.

+ Želimir Puljić, nadbiskup zadarski

 

Tekst i foto: Hrvatska biskupska konferencija

Radio Marija

20:15 Krunica - Otajstva svjetla
20:40 Glazba
21:00 Ispovijest vjere Hrvata katolika
21:01 Vjera te tvoja spasila - tema: Od ovisnosti do poziva; gost: Sebastijan Slović; ur. i vod.: Lucija Marić

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Molitva za obitelj - svakoga dana u 20h

Svakoga dana u 20:00 h nakon molitve Anđeo Gospodnji molimo molitvu za obitelj. Pridružite nam se u zajedništvu molitve za sklad i plodnost...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Studeni 2024
P U S Č P S N
1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.