25 godina Radio Marije

Sazalnica s. Miljak 2

U četvrtak, 13. siječnja 2022., na zagrebačkom groblju Mirogoj pokopana je nacionalna ravnateljica i voditeljica Ureda za pastoral Roma Hrvatske biskupske konferencije i članica Družbe Klanjateljica Krvi Kristove s. Karolina Miljak.

Sprovodne obrede predvodio je đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić u zajedništvu s predsjednikom Odbora HBK za pastoral Roma varaždinskim biskupom Božom Radošem, generalnim tajnikom HBK doc. dr. Krunoslavom Novakom, pročelnicima ureda HBK, delegatom zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića mons. Zlatkom Korenom, misionarima Krvi Kristove predvođenima provincijalom o. Ilijom Grgićem, župnikom Župe sv. Josipa Damirom Ocvirkom i drugim svećenicima, vjernicima te rodbinom pokojne s. Karoline.

Sažalnicu (koju u cijelosti možete pročitati na poveznici), kardinala Bozanića pročitao je kanonik Prvostolnog kaptola zagrebačkog mons. Zlatko Koren. „Redovnicu Karolinu poznajem još od studijskih dana u Rimu, a 1987. godine sudjelovao sam u raspravama ondašnje Biskupske konferencije, kada se odlučivalo da se s. Karolini povjeri pastoral Roma u našim dijecezama. To je poslanje označilo njezin redovnički život i njezina nastojanja. Mijenjale su se forme institucija i naslovi službe, a s. Karolina je do kraja života ostala povezana s Romima, za njih je živjela i njima služila. Danas smijemo s pravom zahvaliti dobrom Bogu za dar njezina života i djela, za karizmu kojom je bila obdarena, za tolike pastoralne inicijative koje je pokrenula ili se – u već zadane – svojom zauzetošću uključila: u radu s raznim skupinama vjernika, u evangelizaciji onih kojima je naviještala Krista, Spasitelja i Otkupitelja, i svjedočila kršćansku ljubav“, napisao je u sažalnici kardinal Bozanić, uputivši molitvu Gospodinu da obilno nagradi nesebično darivanje s. Karoline te da joj otvori vrata svoga Kraljevstva u nebeskom zajedništvu s utemeljiteljicom Klanjateljica Krvi Kristove sv. Marijom De Mattias.

Tajnica regionalne uprave Družbe sestara Klanjateljica Krvi Kristove Regije Zagreb s. Damjana Kovačević pročitala je životopis s. Karoline i uime redovničke zajednice oprostila se od nje. „U predvečerje svetkovine Krštenja Gospodinova 8. siječnja u bolnici Merkur u Zagrebu preminula je s. Karolina u 72. godini života i 52. redovničkog života. Dvadesetak dana borila se s komplikacijama nastalim nakon zaraze koronavirusom, ali unatoč nastojanju liječnika da joj pomognu nije se uspjela othrvati. Cijela naša družba, njezina rodbina, brojni prijatelji i suradnici molili su s nadom da će nadići ovu nevolju jer se ona nikada nije lako predavala, ali Božji plan je očito bio drugačiji. On ju je našao spremnom i pozvao k sebi“, rekla je o posljednjim danima ovozemaljskog života s. Karoline s. Damjana Kovačević.

Uime Romske odgojne zajednice od s. Karoline oprostio se prof. dr. Neven Hrvatić. Spominjući da je tijekom godina sa s. Karolinom išao u brojna romska naselja, dr. sc. Hrvatić istaknuo je da je ona pronosila Božju riječ, molila je s Romima, pomagala im i prilazila na isti način kao visokim, javnim i crkvenim velikodostojnicima, s poštovanjem, uvažavanjem i iskrenom brigom za njihovo danas i njihovo sutra.

Podsjećajući da je Romska odgojna zajednica jedan od najdugovječnijih projekata programa Odbora za pastoral Roma HBK i djeluje od 1994. godine, dr. sc. Hrvatić rekao je da je s. Karolina bila glavna pokretačka snaga da se ta Zajednica održi sve do danas.

Sazalnica s. Miljak 3

Nadbiskup Hranić istaknuo je kako je Krist pozvao s. Karolinu k sebi na završetku božićnoga vremena, na dan kada se slavilo njegovo krštenje na Jordanu. Posebno je istaknuo kako su svi s. Karolinu poznavali kao vrlo otvorenu, komunikativnu, spontanu osobu kojoj su poteškoće i barijere bile izazov a ne zapreka. „Poznavali smo je kao nekonvencionalnu redovnicu kojoj redovničko odijelo nije bilo zapreka nego joj je davalo snagu i krila za nadilaženje svake barijere. S. Karolina imala je 'vatreno krštenje' u susretu s Romima, u naselju na teritoriju župe Kutina, u kojoj je dobila prvu službu kao vjeroučiteljica, što je obilježilo čitav njen redovnički život", istaknuo je nadbiskup Hranić, navevši da su "Romi shvatili da je došla izraziti im poštovanje, prihvaćanje i ljubav. Osmijeh i vedre oči bili su snažniji od svake riječi, redovničko odijelo Romi su shvatili kao poruku crkvene osobe koja ih ne odbacuje nego prihvaća. Otad je sve češće bila s njima. Pripravljala je put Gospodinu do Roma, a Rome na izvor krsnoga vrela i drugih sakramenata. I nadasve liječila njihove komplekse manje vrijednosti koje smo im mi, 'gadže', nametnuli i namećemo“.

Misu zadušnicu nakon pogreba predvodio je mons. Radoš u župnoj crkvi Sv. Josipa na Trešnjevci. U koncelebraciji, uz svećenike koji su poznavali s. Karolinu, bili su i generalni tajnik HBK doc. dr. Krunoslav Novak, predstojnik Nacionalnog katehetskog ureda HBK mons. Ivica Pažin te župnik Župe sv. Josipa na Trešnjevci vlč. Damir Ocvirk.

FOTO Misa zadusnica za s. Karolinu Miljak I

U svojoj homiliji mons. Radoš, govoreći o životu i radu s. Karoline, na poseban način naglasio je kako je „sestra Karolina na sam Božić izišla iz svoje kuće i krenula na svoje zadnje putovanje. Je li znala da ide potražiti onoga koji se rodio za nas, da bude Bog s nama? Ma sigurno je u sebi osjećala da je to ono putovanje u kojem ide potražiti onoga tko se rodio negdje na pašnjaku, kod ljudi koji nemaju ništa, u štalici, među onima koji su najmanji. Tamo na tim betlehemskim poljanama je njegova adresa i na svim poljanama gdje ljudi koji su na marginama traže mjesto pod suncem. Čuvaju svoja stada i idu dalje. Sestra je čuvala, pod navodnicima, pjesmu anđela da dođe, da mu se pokloni, da donese i ona svoj poklon, pošla je zajedno s njima. Sestra nije bila samo od onih koji govore: Gospodine, Gospodine… nego je djelima pokazivala ono što je“, dodavši da je sestra Karolina bila ona koja je Gospodinu donosila samu sebe, bila je ona koja je Gospodina prepoznala.

Na kraju mise, sažalnicu predsjednika Hrvatske biskupske konferencije i zadarskog nadbiskupa Želimira Puljića za sestru Karolinu pročitao je vlč. K. Novak. (IKA/Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije)

Radio Marija

10:30 Sveti u svijetu - tema: sluga Božji Peter Reddy i sv. Marguerite Bays; ur. i vod.: Sonja Tomić, prof.
11:15 Glazba
12:00 Anđeo Gospodnji; Molitva - Srednji čas
12:10 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Muke i blagoslovi apostolskoga života

Kako postati Kristov apostol? Gospodin odabire i određuje koga će poslati (Lk 10,1). Tko samoga sebe postavlja, promašio je. Gospodin naime jedini...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Srpanj 2022
P U S Č P S N
1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 2009-2022

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.