Bogojavnjenje dj 4

Đakovačko-osječki nadbiskup mons. Đuro Hranić predvodio je svečano euharistijsko slavlje u đakovačkoj prvostolnici sv. Petra na svetkovinu Bogojavljenja, 6. siječnja 2022. Uz nadbiskupa u miru mons. Marina Srakića, koncelebrirala su još šestorica svećenika, a misno slavlje pjesmom je pratio Mješoviti katedralni zbor.

Uvodeći u misno slavlje, nadbiskup je kazao kako je Mesijin dolazak bio u početku skriven ljudima, sve dok  u Jeruzalem nisu došle tajanstvene osobe, mudraci koji su se raspitivali o upravo rođenom “kralju židovskom” da mu se poklone. „Pridružimo im se i mi, poklonimo se novorođenom Kralju i prepustimo njegovoj milosrdnoj ljubavi da nas ona očisti od grijeha i preporodi iskustvom Božjeg praštanja i ljubavi“, pozvao je okupljene vjernike nadbiskup Đuro.

 

Nakon evanđeoskog odlomka koje je navijestio vlč. Josip Levaković, nadbiskup je uputio prigodnu homiliju. Podsjetio je na kralja Heroda koji se osjetio ugroženim rođenjem „novoga kralja“ te se, među ostalim, potajno sastao s mudracima, propitivao ih, poslao u Betlehem, očekujući da pronađu Novorođenog i na povratku mu dojave gdje je. „Hinio je volju za poklonom. Jedno kaže, a drugo namjerava. Politička prijetvornost i pokvarenost!“, istaknuo je nadbiskup, ukazujući na glavare svećeničke i pismoznance koji, premda su posvećeni znanju Pisma koje svjedoči o Jahvinoj moći, ipak su pod plaštem političke, ljudske moći. „Politička moć podnosi samo one koji se ne klanjaju nekom drugom. Tako i onaj koji poznaje Pisma može živjeti u iluziji vlastite neutralnosti. Poznavanje Pisama bez klanjanja Bogu vrvi obmanama. I to stoga što Pisma najprije i nadasve traže upravo klanjanje Bogu“, rekao je nadbiskup.

 

Nadalje je posvjestio kako je Herod odvojeno saslušao najprije domaće pismoznance, potom i mudrace, a onda je na kraju sam donio odluku: „Donio ju je iz sebe, iz svoga straha. Njegova je odluka bila plod straha od suparništva. U strahu i u srdžbi dao je poubijati sve dječake od dvije godine naniže. Znanje koje je dobio završilo je u nasilju. Znanje i moć, bez klanjanja Bogu koji je iznad svake moći i svakog znanja, redovito završavaju u bijesnom  i nerazumnom nasilju.“

Bogojavnjenje dj 3

Sabranima u katedrali nadbiskup je nadalje govorio o poklonu mudraca novorođenom Isusu, pojasnivši kako klanjanje Bogočovjeku Isusu nije posljedica neznanja, niti znanje umanjuje radost klanjanja. „Ono se događa u punoj radosti tek sabiranjem svega mogućega znanja. Ali znanje ipak nije dovoljno za klanjanje. Za klanjanje je potrebna i vjera. No, klanjanjem raste i znanje. Klanjanje istodobno oslobađa i od straha: od Heroda i od svakog drugog mogućeg nasilja te od nečije zloporabe moći. Klanjanje nas čini slobodnima i hrabrima biti svoji i biti Božji, neovisni i slobodni od sviju drugih“, naglasio je nadbiskup Đuro, nastavljajući kako se Crkva zato o svetkovini Bogojavljenja prepoznaje u klanjanju Kristu, u zajedništvu s Marijom i Josipom u siromašnim uvjetima, u tuđincima koji dolaze izdaleka te u osluškivanju Božjega glasa i nadasve, najprije i najjasnije: u poslušnosti njegovoj zapovijedi da ne ide putem koji vodi prema političkoj moći.

 

Nastavljajući homiliju, nadbiskup je rekao kako današnja svetkovina ima i drugo značenje: Isus i danas boravi na zemlji, na svijetu, i treba ga tražiti u vjeri, poput mudraca proći preko Jeruzalema, tj. preko Crkve poći u Jeruzalem, Jeruzalem koji se danas zove Crkva jer to je „mjesto nad kojim sja Kristovo svjetlo, u koje su pozvani svi puci i narodi, da uđu i hode u Njegovoj svjetlosti“.

Na kraju homilije nadbiskup je podsjetio na rečenicu iz Evanđelja: „Otiđoše drugim putem u svoju zemlju” (Mt 2,12). „Ta izmjena puta može označiti obraćenje na koje su pozvani oni koji susreću Krista i koji mu se klanjaju na misi i sjedinjujući se s njim u euharistiji. Klanjati se Isusu vodi prema hrabrom izboru, prema donošenju ponekad i junačkih odluka“, zaključio je nadbiskup Hranić.

Đakovačko - osječka nadbiskupija

Radio Marija

23:40 Glazba
00:00 Lijepa naša domovino - hrvatska himna; Posvetna molitva sv. Josipu
00:03 Glazba
00:30 Oči u oči – tema: „Dana mi je sva vlast na nebu i na zemlji!“ (Mt 28,18); ur. i vod.: Božo Barun

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

P. Niko Bilić - Evo Jaganjca, evo Mesije

Hvala ti, Gospodine, što si nam poslao Preteču, Krstitelja, koji nam pokazuje da si ti sveto Janje – žrtveni Jaganjac Božji. Daj da ga kao učenici...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Siječanj 2022
P U S Č P S N
1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 2009-2020

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.