Papa Franjo odlučio je posvetiti prvu molitvenu nakanu u 2022. za one koji trpe vjersku diskriminaciju i progon. U videoporuci Sveti Otac podsjeća kako vjerska sloboda nije ograničena na bogoštovlje, već je povezana i s bratstvom.
Sedmu godinu za redom Sveti Otac putem Papine svjetske molitvene mreže dijeli molitvene nakane koje povjerava cijeloj Crkvi. U siječnju 2022. upućuje snažnu poruku o vjerskoj slobodi, pozivajući neka se moli za one koji trpe vjersku diskriminaciju i progon. Sveti Otac poziva sve ljude da izaberu put bratstva, jer kako kaže u poruci – ili smo braća, ili svi gubimo. Zato je bitno stati na kraj tolikim ograničenjima na koja mnogi nalaze kada žele ispovijedati svoju vjeru.
Apelirajući na vlade svijeta, Papa u poruci ističe kako u društvima u kojima živimo i razvijamo se moraju se priznati prava i dostojanstvo koje svi imamo na temelju toga što smo ljudi. Ovaj put video podržava Zaklada papinskog prava Pomoć Crkvi u nevolji (ACN) – karitativna katolička međunarodna organizacija posvećena pomaganju vjernicima tamo gdje su progonjeni, potlačeni i potrebiti.
U prvoj nakani nove godine, papa Franjo videoporuku započinje s dva izravna pitanja: Kako je moguće da danas mnoge vjerske manjine trpe diskriminaciju? Kako dopuštamo, u tako civiliziranom društvu, progon ljudi samo zato što javno ispovijedaju svoju vjeru? Prema Izvješću o vjerskim slobodama. U svijetu koji je ACN objavio u travnju 2021., vjerska sloboda je narušena u trećini zemalja svijeta u kojima živi gotovo 5,2 milijarde ljudi. U istom izvješću se navodi da više od 646 milijuna kršćana živi u zemljama u kojima vjerska sloboda nije poštovana. Još se od 2020. naglašava koliko je etničkih i vjerskih manjina, posebno onih muslimanskog porijekla, koja ne uživaju puna prava državljanstva u zemljama u kojima žive.
Sveti Otac podsjeća kako je vjerska sloboda povezana s bratstvom. Kako bismo počeli hodati putem bratstva, nužno je ne samo poštivati drugog, bližnjeg, već uistinu ga cijeniti u svojoj različitosti i prepoznati u njemu pravoga brata. Kao ljuska bića imamo toliko toga zajedničkog da možemo živjeti zajedno pozdravljajući razlike s radošću što smo braća. Bez ove premise, put prema miru i zajedničkom suživotu nije moguć.
