1 MG 9551

Sisački biskup Vlado Košić predvodio je u nedjelju 17. listopada svečano misno slavlje u privremenom bogoslužnom prostoru župe Sela tijekom kojeg je taj novi prostor blagoslovio, a ujedno je otvorio i Sinodalni hod priprave Sisačke biskupije za XVI. generalnu Sinodu koja će se održati 2023. godine na temu „Za sinodalnu Crkvu: zajedništvo, sudjelovanje i poslanje“. U koncelebraciji bio je domaći župnik preč. Dragutin Papić, a na slavlju su sudjelovali i ovogodišnji kandidati za đakonat: Marin, Kristijan i Darijo. Uz brojne vjernike slavlje su posebno uveličali i članovi kulturnog umjetničkog društva u narodnom nošnjama te župni zbor mladih koji je animirao misu.

U homiliji biskup je upoznao okupljene sa Sinodom pojasnivši kako je prošle nedjelje, 10. listopada u crkvi sv. Petra u Rimu papa Franjo otvorio hod za čitavu Katoličku Crkvu, a to isto čine i biskupi po svojim biskupijama ove nedjelje. „Danas je čitava Crkva započela dvogodišnji hod prije biskupske Sinode u Rimu koja će biti u listopadu 2023. godine, a na temu Sinode. Dakle možemo reći da je to Sinoda o Sinodi. Što je to Sinoda i zašto je taj Sinodalni hod važan te zašto ga biskupi otvaraju u svim biskupijama Katoličke Crkve? To je važno jer papa Franjo želi da se produbi svijest o tome da smo svi mi zajedno Crkva, da to nisu ni zgrade, ni samo biskupi, ni samo svećenici. Crkva smo svi mi! Mi ljudi, zajednica vjernika, učenika Isusa Krista. U tom vremenu hoda trebali bismo, kaže Papa, produbljivati i stvarati mentalitet sinode. Što je to? To je razmišljanje i shvaćanje naše crkvenosti na način Sinode“, ustvrdio je biskup.

U nastavku biskup je pojasnio kako je Papa to zamislio u tri koraka, a to je razvijanje zajedništva, sudjelovanje u djelu evangelizacije te izvršavanje poslanja. „Zajedništvo smo svi mi, upućeni jedni na druge. Puno je više vjernika laika u Crkvi nego svećenika i biskupa, te dakle vjernici trebaju imati svoje mjesto, odnosno potrebno je da dođu više do izražaja te utječu na život i hod Crkve. To zajedništvo nam je vrlo važno i ono se ostvaruje i ovdje u euharistiji, bilo da se okupljamo u crkvi, dvorani ili ovoj novoj kući Božjoj. Zajedništvo su zapravo naši dobri odnosi, da mi jedni druge poštujemo, da uvažavamo svakog u njegovoj kompetenciji. Sljedeći korak je sudjelovanje, imati dio u zajedničkom djelovanju. Ne samo kada nas župnik pozove na neku radnu akciju, nego to se dioništvo vidi u tome da svatko od nas može reći svoje mišljenje i na neki način uključiti se u život Crkve. Dakako, ne možemo mi mijenjati ono što je Isus rekao i odredio, jer to ne može ni papa, ali možemo neke stvari koje nas se tiču, a da bi u konačnici svima nama bilo bolje. Treće je poslanje. Trebamo biti svjesni da nas Isus Krist sve šalje, sve vjernike, da budemo njegovi navjestitelji i svjedoci Evanđelja. Tako ćemo sljedeće nedjelje po čitavoj Crkvi slaviti, moliti za misionare i govoriti o tome kako oni u ime Crkve propovijedaju u zemljama gdje još ljudi nisu čuli za Krista. Kod nas su svi čuli za Isusa, ali puno ih je na žalost krivo čulo o njemu i još uvijek stoji ono što je govorio sveti papa Ivan Pavao II., da je Europi potrebna reevangelizacija – novi navještaj evanđelja. Mnogi čuju, ali se ponašaju kao pogani, kao da ništa nisu čuli. Zato trebamo svi još više raditi na tome da svoje kršćansko poslanje svjedočimo, više svojim životom nego riječima, propovijedajući tako Evanđelje i tona način kako nas Isus vidi i očekuje da se ponašamo“, rekao je biskup te pozvao okupljene da se u narednim godinama uključe u sve aktivnosti Sinodalnog hoda.

Na kraju sve okupljene i biskupa pozdravio je župnik Papić zahvalivši mu u ime župljana što je omogućio da ova zajednica koja je u potresu ostala bez župne crkve sada ima prostor za bogoslužje i okupljanja. Župnik je zahvalio i svim donatorima koji su pomogli da se ovaj prostor dodatno uredi kako bi bio što ugodniji za sve one koji će ga svakodnevno koristiti.

 

Izvor: Sisačka biskupija

Radio Marija

12:00 Anđeo Gospodnji; Molitva - Srednji čas
12:10 Je`n-dva-tri i ... djeco, a sada vi! - dječja glazba
13:00 Čitamo knjigu - Stjepan Harjač: Duhovna rosa
13:30 Obavijesti i najava programa

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Molitva za obitelj - svakoga dana u 20h

Svakoga dana u 20:00 h nakon molitve Anđeo Gospodnji molimo molitvu za obitelj. Pridružite nam se u zajedništvu molitve za sklad i plodnost...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Lipanj 1946
P U S Č P S N
1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.