1 IMG 0306

 

U nedjelju 3. listopada 2021., na 23. obljetnicu proglašenja blaženim Alojzija Stepinca, blagoslovljen je obnovljeni Spomen-dom blaženoga Alojzija Stepinca u Krašiću. Euharistijsko slavlje i blagoslov spomen-doma predvodio je pomoćni biskup zagrebački mons. Ivan Šaško. Na svetoj misi koncelebrirali su mons. Nikola Kekić, vladika križevački u misu, mons. Juraj Batelja, postulator kauze za kanonizaciju bl. Stepinca, prof. Ante Crnčević, pročelnik Katedre za liturgiku Katoličkog bogoslovnog fakulteta, preč. Matija Pavlaković, rektor Međubiskupijskog sjemeništa, vlč. Ivan Vučak, upravitelj župe Krašić, vlč. Filip Marić, upravitelj župe sv. Nikole biskupa u Jastrebarskom, vlč. Stjepan Penić, umirovljeni svećenik, i vlč. Ivan Bingula, student crkvene glazbe u Beču.

2 IMG 0492

Na početku euharistijskog slavlja biskup Šaško pozdravio je sve okupljene i spomenuo se 3. listopada 1998. "Treći dan mjeseca listopada u nama budi zahvalnost i radost; u našim nesigurnostima i dvojbama, u razočaranjima i iščekivanjima, slavlje beatifikacije kardinala Alojzija, koje smo proslavili na današnji dan prije dvadeset i tri godine, obnavlja naše pouzdanje u Boga i njegov plan; učvršćuje nadu u kojoj zahvaljujemo i za kušnje kroz koje i u životu Crkve moramo proći. I tih će se kušnja u odmaku vremena Crkva spominjati, a od njih će – kao i uvijek – preživjeti samo plodovi milosti i spomen ljudi koji su ih svjedočili i darivali."

Tumačeći liturgijska čitanja mons. Šaško naglasio je kako se kršćanski brak temelji na ljubavi, "na 'ludosti križa'; na zajedničkome životnom osluškivanju Boga, na kojemu se susreće iskustvo blaženstva i iskustvo boli i grješnosti", istaknuo je biskup i nastavio: "Nerazdruživost leži na odnosu s voljenom osobom, s Bogom i s njegovim planom; na onoj osjetljivosti, krhkoj i ujedno snažnoj, osjetljivosti međusobnoga praštanja; na obnoviteljskoj snazi koja se obraća Bogu. Uzajamnost opraštanja, pročišćena istinom, obnavlja ljubav."

3 IMG 0283

Govoreći o starom župnom dvoru, u kojem je Stepinac proveo posljednje desetljeće svoga života i koji je otvoren kao njegov spomen-dom, biskup Šaško naglasio je kako je blagoslov odgovor srca, a ovaj dom više od drugih domova. "On nije samo župna kuća, boravište nekih službenika i službenica Crkve; mjesto zajedništva i razmatranja, susretište vjernika sa svojim župnikom. To je dom urezan u mnoga srca: u mekana i topla, u radosna i nježna, ali i u tvrda i okorjela srca. Pokušajmo samo zamisliti kakvim je sve pogledima i osjećajima promatrana ta kuća. Jedni su ju vidjeli kao utočište, drugi kao prijetnju; jedni kao Nadbiskupski dvor, drugi kao uklonjenost iz javnosti; jedni kao strepnju za vlast, drugi kao prostor novih nadanja; neki kao stražarski posao, a neki kao Božji dar."

Župna kuća, posljednje Stepinčevo ovozemaljsko boravište, "ušla je u srca kroz oči krašićkih vjernika, kroz oči svećenika i bogoslova koji su se domišljali kako do Nadbiskupa; kroz oči nalogodavaca koji su ju smatrali prikladnom za kućni pritvor; kroz oči stražara koji su izvršavali naredbe; kroz oči liječnika koji su joj pristupali i radosni i zabrinuti; kroz oči stranih izvjestitelja i čitatelja koji su s divljenjem promatrali jednoga pastira; kroz oči djece koja su znala da ih čeka osmijeh i dar."

4 IMG 0322

Mons. Šaško istaknuo je kako su obnovljeni njezini zidovi, "ali istinsku obnoviteljsku snagu očituje odnos prema Bogu koji je djelovao u blaženome Alojziju, od kojega su ostali predmeti i namještaj. Svaki predmet govori o djelovanju Duha Svetoga: od liturgijskih i drugih knjiga koje je listao i duhom šetao po njihovim slovima do pisaćega stola i stroja na kojima je prenosio svoju brigu i poticaje; od klecala do umivaonika; od zavoja do bolesničkoga kreveta. Među tim predmetima obično pozornost privuče krletka, ta snažna slika pomiješanih osjećaja, slika slobode i spašenosti u izvanjskoj neslobodi; slika ljubavi koja želi unijeti radost i slika ograničenosti koja se veseli blizini."

Na kraju biskup je s okupljenima podijelio sjećanje na svoj posjet ovoj kući u gimnazijskim danima i riječi koji je zapisao nakon posjeta Krašiću: "S pravom smo došli ovdje naučiti ljubiti narod, Crkvu i Boga, a vječno svjetlo neka nam svijetli s prozora tvoga."

6 IMG 0752

 

7 IMG 0791

 

Izvor: Zagrebačka nadbiskupija

 

 

Radio Marija

12:00 Anđeo Gospodnji; Molitva - Srednji čas
12:10 Je`n-dva-tri i ... djeco, a sada vi! - dječja glazba
13:00 Čitamo knjigu - Stjepan Harjač: Duhovna rosa
13:30 Obavijesti i najava programa

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Molitva za obitelj - svakoga dana u 20h

Svakoga dana u 20:00 h nakon molitve Anđeo Gospodnji molimo molitvu za obitelj. Pridružite nam se u zajedništvu molitve za sklad i plodnost...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Siječanj 1946
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.